Osim managerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 132% više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (73% više od prosjeka), telekomunikacija (+42%) te informacijskih tehnologija (+38%).
Prema podacima servisa MojaPlaća, u prvoj polovici 2021. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 7.069 kuna, što je 7% više nego u istom razdoblju prošle godine.
Medijan* plaće je nešto malo niži i iznosi 6.440 kuna (6% više nego prethodne godine) što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.
Osim managerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 132% više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (73% više od prosjeka), telekomunikacija (+42%) te informacijskih tehnologija (+38%).
Najmanje prosječne plaće imaju tekstilni radnici (-36%), radnici u pomoćnim (-35%) te uslužnim zanimanjima (-29%).
Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću imaju direktori IT poslova (21.287 kuna) te kontrolori leta (20.718 kuna).
Među najniže plaćenim zanimanjima su šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.088 kuna, čistači (4.192 kuna), frizeri (4.230 kuna), spremačice (4.248 kuna) te zaštitari (4.255 kuna).
Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Plaće radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu su 10% više od prosjeka i kreću se oko 7.780 kuna. Zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu svakog mjeseca u ‘džep spremaju’ 6.699 kuna (-5% od prosjeka), a djelatnici državnih tvrtki oko 6.519 kuna (-8%). Plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi su 9% niže od prosjeka i iznose 5.937 kuna.
Zajedno s veličinom tvrtke rastu i primanja radnika. U tvrtkama s manje od desetero zaposlenih plaće su 14% niže od prosjeka (6.085 kuna), a najviše plaće pronalazimo u tvrtkama koje broje više od 1.000 zaposlenika – 7.529 kuna (7% više od prosjeka).
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Najniže plaće zabilježene su u Brodsko-posavskoj (-19%), Virovitičko-podravskoj (-20%) te Požeško-slavonskoj (-23%) županiji.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (13% iznad prosjeka) te iznosi 7.956 kuna (medijan 7.100 kuna).
Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću
Očekivano, ispitanici s više iskustva i većim stupnjem obrazovanja – zarađuju više.
Osobe sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju 57% višu plaću od prosječne, a isplativost studiranja potvrđuje podatak kako osobe s visokom stručnom spremom, u prosjeku, imaju 18% višu plaću od prosječne (8.345 kuna). To je čak 42% više od mjesečne zarade onih sa srednjom stručnom spremom (5.890 kuna).
Također, ispitanici bez iskustva na početku karijere zarađuju 5.860 kuna (17% manje od prosjeka), dok radnici s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.356 kuna (10% ispod prosjeka). Do prosječne plaće dolazimo nakon tri do pet godina radnog iskustva, a u sljedećem periodu naše karijere, kada iza sebe imamo 6 do 10 godina radnog iskustva, primamo plaću koja je 13% viša od prosjeka (7.983 kune), nakon čega dolazi do stagnacije iznosa plaće.
Kakve beneficije nude poslodavci?
Ukupan broj radnik koji se mogu ‘pohvaliti’ određenim beneficijama na poslu je u prvoj polovici godine blago porastao u odnosu na isto razdoblje lani. Preciznije, u 2021. godini je u materijalnim i nematerijalnim beneficijama uživalo 77% radnika u Hrvatskoj (72% u 2020.)
Najčešće se radilo o naknadi za putne troškove (36%), korištenju službenog mobitela (24%) naknadi za javni prijevoz (22%), fleksibilnom radnom vremenu (21%) i osiguranom toplom obroku (18%).
U najmanjoj mjeri domaći poslodaci svojim radnicima pokrivaju troškove kulturnih i/ili sportskih aktivnosti (1%) i plaćaju privatno mirovinsko osiguranje (1%).
