Dr. Meliha Omerčahić, specijalistica je oftalmologije, a od 2007. godine radi u Poliklinici Oftalmus, iznosi svoja razmišljanja o utjecaju modernog načina života koji uključuje sve dulji boravak pred raznim ekranima na zdravlje oka, kako kod djece tako i kod odraslih. Omerčahić je istaknula kako su redovne kontrole iznimno bitne u sklopu prevencije ili tretiranja problema vezanih uz rad za računalnom, kao i kod osoba koje boluju od šećerne bolesti, povišenog očnog tlaka te makularne degeneracije. Kako je pak u pitanju glaukom specijalistica oftalmologije kazala je kako se glaukom ne može izliječiti, ali pravilnom terapijom i kontinuiranim liječenjem može se držati pod kontrolom.
S kojim se tegobama i zdravstvenim problemima ljudi najviše obraćaju?
– U našu ambulantu dolaze pacijenti svih dobnih skupina. Najčešće dolaze zbog problema vidne oštrine, uzrokovane refrakcijskom greškom oka (kratkovidnost, dalekovidnost ili astigmatizam), koja se većinom može uspješno korigirati naočalnom korekcijom ili kontaktnim lećama. Kod djece predškolske i školske dobi uz probleme vidne oštrine dosta često prisutan je i strabizam, kolokvijalno zvano bježanje oka, što zahtjeva i dodatnu obradu. Drugi učestali problem, početkom ljepših dana i početkom radova u vrtu, jesu alergijske ili upalne bolesti spojnice oka- conjunctivitisi te razne ozljede oka -erozije rožnice ili manja strana tijela u oku- špene.
– Veća skupina su naši dugogodišnji pacijenti koje pratimo poradi kroničnih bolesti oka koje zahtijevaju redovne kontrole. To su većinom glaukomski pacijenti ili pacijenti s degenerativnim promjenama u oku vezanim za šećernu bolest ili lošiju cirkulaciju u makuli. Suvremeni način života i napredak tehnologije sve više u naše ambulante dovodi i mlađe dobne skupine kod kojih se javljaju smetnje vida tijekom dužeg rada za računalom ili smartphoneom.
Prema nekim medijskim natpisima, u proteklih godinu dana, zbog načina života na koji nas je pandemija natjerala, odnosno pretjeranog vremena provedenog uz razne ekrane, sve je više osoba koje imaju problema s vidom? Jeste li i vi to primijetili?
– Istina, pandemija nam je nametnula novi način komunikacije, rada, učenja i studiranja. Činjenica je da sve više i rada i slobodnog vremena provodimo za računalom, mobitelom ili TV ekranom. Brojni simptomi s kojima nam se pacijenti javljaju upravo su vezani za rad za računalom i mogu ukazivati da su osvijetljene i položaj tijela pri radu neispravni. Uz bolove u vratu i leđima vezanim za sjedalački način rada, pacijenti se dosta često žale i na glavobolju, zamagljen vid, zamor, crvenilo i suhoću očiju te duplu sliku. Taj tzv. sindrom računalnog vida (eng. computer vision syndrome – CVS) je privremeno stanje, uzrokovano dugim neprekinutim gledanjem u zaslon računala te smanjenom učestalosti treptanja. Preventivnim mjerama i usvajanjem zdravih životnih navika u novonastalim uvjetima sprječavamo progresiju smetnji i nastanak oštećenja.
– Bitno je zaštiti oči. Rad za ekranima zahtjeva stalno prilagođavanje oka kako bi izoštrili sliku tako da je na prvom mjestu bitno utvrditi pravu dioptriju oka te ga rasteretiti s odgovarajućom naočalnom korekcijom ili kontaktnim lećama. Preporuka je korekcija s antirefleksnim slojem ili zaštitnim filterom za rad na računalu.
Bitno je prilagoditi i radne uvjete radu za računalom: podesiti radni stol, stolac, visinu monitora, udaljenost oči-monitor. Potrebno je prilagoditi postavne računala: svjetlinu, kontrast, veličinu fonta:, filter za monitor Ili LCD monitor sa antirefleksnom površinom, a potrebno je i prilagoditi osvjetljenje radnog prostora: poziciju prozora i monitora, eliminirati svjetlost koja se reflektira sa zaslona ekrana. Tijekom rada za računalom važan je i odmor i vježbe za oči. Potrebno je svakih 20-tak minuta napraviti pauzu, treptati, koristiti umjetne suze, gledati u daljinu, kao i ustati, protegnuti ruke, noge, vrat, ramena i leđa kako bismo opustili mišiće.
Kakvo je stanje kad su djeca u pitanju? Imaju li oni sve više tegoba?
– Danas, u našim oftalmološkim ambulantama, sve više je pacijenata predškolske i školske dobi. Svjedoci smo da nam se djeca koriste tabletima i smartphoneovima već od najranije dobi tako da možemo i očekivati pojavu brojnih simptoma koji mogu ukazivati na prikrivene dioptrije i strabizam. Treptanja, glavobolje, teškoće s čitanjem, slaba koncentracija… samo su neki od simptoma koji mogu biti povezani sa smetnjama vida kod djece. Svako dijete trebalo bi napraviti preventivni oftalmološki pregled do treće godine života. Pri tome se misli kako na zdravu djecu kod koje se ne primjećuju tegobe s vidom ili bježanje oka tako i na djecu kod koje u užoj obitelji postoji strabizam, slabovidnost, visoke dioptrije ili različite oftalmološke bolesti. Pri svakoj sumnji u slabiji vid djeteta ili bježanje oka, pregled mora biti neodgodiv, bez obzira na dob i suradnju djeteta. Nijedno dijete nije premalo za pregled oftalmologa, tim više, što su pregled i testovi prilagođeni dobi.
Što je ključno po pitanju zdravlja očiju, na što bi ljudi trebali posebno obratiti pozornost?
– Zdrave oči i dobar vid bitan su pokazatelj vitalnosti organizma i utječu na kvalitetu života. Očni problemi mogu se pojaviti u bilo kojoj fazi života i važno ih je na vrijeme prepoznati. Da bismo to postigli prvenstveno je potrebno da prvi oftalmološki pregled bude sveobuhvatan kako bi se na vrijeme korigirale eventualne refrakcijske greške te detektirale očne bolesti, koje u ranim stadijima ne moraju imati upozoravajuće znakove. Refrakcijske greške se u većini slučajeva uspješno korigiraju odgovarajućom naočalnom korekcijom ili kontaktnim lećama. Svakako preporuka je i stvoriti i naviku nošenja prigodnog tipa zaštitne opreme za oči na radnom mjestu, zaštitne naočale s odgovarajućim zaštitnim filterima ovisno o vrsti aktivnosti. Sunčane naočale – zaštita od ultraljubičastog zračenja (one koje 100% blokiraju UV-A i UV-B zračenja). Za osobe koje nose kontaktne leće bitno je da temeljito peru ruke i kontaktne leće kako bi se izbjegao rizik od infekcije. Preporuka je i pravodobno se informirati o zdravlju očiju članova uže i šire obitelji kako bi na vrijeme utvrdili potencijalni rizik od razvoja nasljednih očnih bolesti. Potrebno je odmarati oči, provoditi više vremena u prirodi na čistom zraku. Tjelesna aktivnost kao i prehrana bogata voćem i povrćem, omega 3-masnim kiselinama. Loše životne navike, osobito pušenje svakako je povezano s povećanim očnim smetnjama
Koliko su redovne kontrole bitne?
– Nakon detaljnog oftalmološkog pregleda bitno je pridržavati se savjeta nadležnog oftalmologa o daljnjim oftalmološkim kontrolama. Kontrole su bitne u sklopu prevencije i tretiranja svih vrsta problema s vidom kako bismo što duže očuvali zdravlje očiju. Redovite oftalmološke kontrole, uz pregled očne pozadine, vrlo su važne kod osoba koje boluju od šećerne bolesti i povišenog očnog tlaka te makularne degeneracije. Potrebno je pravodobno prilagoditi terapiju kako bi se spriječile moguće komplikacije. Redovne godišnje kontrole su bitne i u sklopu prevencije ili tretiranja problema s radom za računalom. Preporuka je da obavite oftalmološki pregled barem svake dvije godine.
Što bi savjetovali osobama koje imaju obiteljsku anamnezu vezano za glaukom? Kako ga pravilno liječiti i držati pod kontrolom?
– Glaukom je spoj mnogih simptoma, iako se najčešće povezuje s povišenim očnim tlakom. Javlja se u svim dobnim skupinama, ali najčešće iza 40-te godine života. S obzirom na to da može biti nasljedna bolest preporučuje se preventivni oftalmološki pregled svim osobama starijim od 20 godina jednom u tri do pet godina, dok se osobama starijim od 40 godina koje imaju bilo koji od rizičnih čimbenika, preporučuje mjerenje očnog tlaka jednom godišnje. Osobe koje u svojoj obiteljskoj anamnezi imaju oboljelog člana je vjerojatnost za razvoj glaukoma za 20 posto viša nego u ostatku populacije. Oboljeli često nemaju nikakvih subjektivnih simptoma koji bi upućivali na glaukom pa je odlazak na redovite oftalmološke kontrole od izrazite važnosti. Simptomi koji mogu upućivati na glaukom su: bol unutar ili iza očne jabučice, glavobolja, osjetljivost očne jabučice na pritisak, suzenje, neodređena nelagoda u očima. Pacijenti s dijagnozom glaukoma trebaju redovite oftalmološke kontrole uz svakodnevno korištenje najčešće odgovarajućih kapi za oči koje pacijentu propisuje liječnik oftalmolog. Prema procjeni oftalmologa, može se raditi laserski ili kirurški zahvat. Rano prepoznavanje bolesti i pravodobno započeta terapija mogu spriječiti propadanje vidnog polja. Glaukom se ne može izliječiti, ali pravilnom terapijom i kontinuiranim liječenjem, glaukom se može držati pod kontrolom. Cilj svih nacionalnih programa preko kojih se želi smanjiti učestalost izraženih oblika ove podmukle bolesti jest redovna kontrola i pravilna terapija.
POLIKLINIKA OFTALMUS Dubrovnik
Nikole Tesle 4
kontakt telefon: 020 357 901
