Organizacijski odbor ljetne škole teologije Dubrovnik poslao je priopćenje koje prenosimo u cijelosti:
Nakon vrlo pozitivnih iskustava predavača, studenata i organizatora prilikom održavanja prve Ljetne škole teologije u Dubrovniku, odlučili smo nastaviti s ovim projektom. Prošle smo godine zbog pandemije bili primorani odgoditi organizaciju ovog programa, dok je ove godine planirana Ljetna škola teologije od 18. do 24. srpnja u Dubrovniku na temu „(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru“ uz renomirane predavače iz Europe i Amerike te sudjelovanje studentica i studenata teologije iz Jugoistočne Europe za koje su otvorene prijave od 11. do 31. svibnja.
Svjedoci smo instrumentalizacije vjere i religije u političke svrhe i obrnuto. Na ovim prostorima, na kojima se događa stalno ispreplitanje vjerskog, političkog i nacionalnog, želja nam je kroz međusobno upoznavanje i zajedničko promišljanje pomoći mladim teologinjama i teolozima različitih kršćanskih konfesija da budu graditelji pravednijeg, otvorenijeg i humanijeg društva i vjerskih zajednica.
Ljetna škola teologije okuplja studentice i studente katoličke, pravoslavne i protestantske teologije treće i viših godina studija s namjerom stvaranja mjesta za međusobni susret i zajedničko promišljanje o aktualnim teološkim pitanjima. Ovogodišnji predavači su: Tomáš Halík, Teresa Forcades, Aristotle Papanikolaou, Ivan Šarčević i Miroslav Volf. Predavanja i radionice će se održavati na engleskom jeziku.
Tomáš Halík, nekoć pripadnik„podzemne Crkve“ u Češkoj, profesor je sociologije na Karlovu Sveučilištu u Pragu, predsjednik Češke kršćanske Akademije i župnik studentske župe u Pragu. Dobitnik je Templetonove nagrade i počasnog doktorata sveučilišta Oxford. Smatra da tradicionalna podjela ljudi na vjernike i nevjernike nije dovoljna za opis današnje složene situacije te da bismo kao kršćani trebali stupiti u dijalog s tražiteljima kao tražitelji. Autor je knjige Vrijeme praznih crkava. Halík će u Dubrovniku govoriti na temu: “Sukob civilizacija ili civitas oecumenica?”, o sekularizaciji koja nije uništila već promijenila religiju te o krizi globalizacije (rast populizma, nacionalizma, ksenofobije i fundamentalizma) i izazovima za kršćane.
Teresa Forcades je liječnica, teologinja i monahinja benediktinka. Nakon studija medicine, specijalizaciju je stekla iz interne medicine i doktorat iz javnog zdravstva. Godine 1997. ulazi u benediktinsku opatiju Santa Maria de Montserrat u Španjolskoj. Teologiju studira na Harvardu i u rodnoj Kataloniji, gdje 2009. stječe doktorat teoloških znanosti. Predgovor za njenu knjigu Feministička teologija kroz povijest napisao je José Tolentino Mendonça, danas kardinal – arhivist i knjižničar Svete Rimske Crkve. Forcades će u Dubrovniku govoriti o svojem političkom angažmanu za samostalnost Katalonije te će tematizirati pitanja poput političke subjektivizacije, jedinstva u različitosti, neprestane revolucije te hitnosti pitanja siromaštva.
Aristotle Papanikolaou profesor je teologije na Sveučilištu Fordham u New Yorku, predavač na Sveučilištu Emory (Georgia) i jedan je od značajnijih suvremenih pravoslavnih teologa. Ističe da su kršćani pozvani graditi sekularnost i poštivati pluralizam u polisu, kako se javna sfera ne bi spajala s moralnošću tek jedne tradicionalne konfesije. Nedavno je objavio knjigu Mistično kao političko: demokracija i neradikalno pravoslavlje u kojoj je tematizirao kompatibilnost pravoslavlja i liberalne demokracije. U Dubrovniku će govoriti o odnosu religije i politike u pravoslavlju.
Ivan Šarčević bosanski je franjevac, teolog i profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Njegov teološki i javni angažman usmjeren je prema upozoravanju na zloporabe religijskoga u političkom prostoru, napose uloge nacionalizma u religijskom javnom govoru. Nedavno je objavio djelo Opraštanje i sjećanje. U Dubrovniku će govoriti o ulozi teologa i teologinja u politici i Crkvi. Oslanjajući se na evanđelje i Isusovu praksu te na konkretne kršćanske primjere u povijesti, tematizirat će različite pristupe politici: od prezira i neangažiranosti, preko političkih kleveta i huškanja do politike solidarnosti i mučeništva.
Miroslav Volf je hrvatsko-američki protestantski teolog, profesor teologije na Sveučilištu Yale gdje je i ravnatelj Centra za vjeru i kulturu. Kršćansku teologiju nastoji uvesti u različita područja javnog života, poput kulture, politike i ekonomije. Autor je knjige Isključenje i zagrljaj: teološko istraživanje o identitetu, drugosti i pomirenju koju je evanđeoski časopis Christianity Today proglasio jednom od 100 najznačajnijih teoloških naslova u 20. stoljeću. U Dubrovniku će govoriti o svijetu kao Božjem domu i religijama u globaliziranom svijetu.
Naglašavamo da nakana organizacije Ljetne škole teologije nije ulaženje u javna polemiziranja, nego poticanje sudionika na unutarteološki dijalog, kroz susretanje s pluralnim mišljenjima i intenzivno promišljanje o različitim dimenzijama crkvenoga, vjerničkoga i teološkoga govora u suvremenim društvima. Uz predviđeni program za sudionike, za zainteresiranu javnost organizirat će se okrugli stol koji će se prenositi i online.
Svim studentima i studenticama osigurani su besplatan smještaj i hrana. Za prijavu je potrebno, najkasnije do 31. svibnja, ispuniti obrazac koji se nalazi na stranici https://theologia-ragusina.hr/prijave. Broj sudionika je ograničen na 40 studentica i studenata. Planirani program održavat će se u skladu s epidemiološkim mjerama koje tada budu na snazi.
Ovogodišnja tema svojevrstan je nastavak prošle (prve) Ljetne škole teologije u Dubrovniku 2019. godine kada je 40-ak studentica i studenata promišljalo o ulozi teologije u pluralnom društvu, uz predavače: Carmela Dotola (dekana Fakulteta misiologije Papinskoga sveučilišta Urbaniana); Pantelisa Kalaitzidisa (ravnatelja Volos Academy for Theological Studies), Tinu Beattie (profesoricu Katoličkih studija na Sveučilištu Roehampton u Londonu) i Željka Tanjića (rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta).
