Služba za klimatske promjene Copernicus objavila je svoje godišnje izvješće o Stanju klime u Europi, koje sadrži najnovije uvide temeljene na podacima za praćenje klimatskih promjena.
Globalna slika temperature za 2020.
Globalno, 2020. bila je jedna od tri najtoplije zabilježene godine, a posljednjih šest godina bilo je najtoplijih šest zabilježenih. Najviše iznadprosječne godišnje temperature zabilježene na sjevernom Sibiru i susjednim dijelovima Arktika, gdje su temperature dosezale 6°C iznad prosjeka. Ekvatorijalni Pacifik imao je ispodprosječne temperature povezane s događajem La Niña koji se pojavio u drugoj polovici godine.
Koncentracije stakleničkih plinova i dalje rastu
U 2020. godini globalne koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) nastavile su rasti. Preliminarne procjene satelitskih podataka pokazuju da su se koncentracije CO2 povećale za 0,6% tijekom godine i CH4 za gotovo 0,8%. Podaci također pokazuju da su atmosferske koncentracije stakleničkih plinova za 2020. godinu dostigle najviši globalni godišnji prosjek u satelitskom zapisu CAMS-a od 2003. Zemaljska mjerenja dostupna su za mnogo duže razdoblje, a pokazuju i dosljedan trend rasta. Preliminarna analiza pokazuje da se CO2 povećavao nešto nižom stopom nego posljednjih godina, dok je CH4 rastao brže nego posljednjih godina. Dalje ukazuje na to da su ove promjene kombinacija učinaka, uključujući blago smanjenje emisija izazvanih mjerama zatvaranja tijekom pandemije COVID-19 i povećane protoke na kopnenim površinama povezane s toplim temperaturama i utjecajima na izvore CO2 i CH4.
Dodatne informacije o globalnoj klimi 2020. godine mogu se naći u izjavi Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o Stanju globalne klime 2020.
Carlo Buontempo, voditelj Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), komentira: „Izvješće Stanje klime u Europi 2020 nudi sveobuhvatnu analizu relevantnih europskih klimatskih događaja, uzimajući u obzir višestruke doprinose klimatskim pokazateljima i stavljajući ih u perspektivu, također unutar globalnog konteksta. Analizirajući međusobno djelovanje varijabli poput temperature, morskog leda, oborina, prelijevanja rijeka ili vlage u tlu, naglašava se važnost praćenja svih dijelova našeg klimatskog sustava radi razumijevanja promjenjivih klimatskih trendova s praćenjem natrag do izvornih podataka. Važnije je nego ikad da koristimo dostupne informacije za djelovanje, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i ubrzavanje naših napora na smanjenju budućih rizika.“
Matthias Petschke, Europska komisija, komentira: „Postizanje klimatski neutralne ekonomije zahtijeva potpunu mobilizaciju društva, vlada i industrije. Istodobno, tim sektorima trebaju najbolje dostupne informacije o predstojećim utjecajima klimatskih promjena. Zeleni plan ima za cilj ugrađivanje klimatske neutralnosti u vladine politike i pretvaranje klimatskog izazova u ekonomsku priliku. Podaci, alati i proizvodi s otvorenim pristupom koji se pružaju putem Službe za klimatske promjene Copernicus, uključujući izvješće Stanje klime u Europi, važan su doprinos ostvarenju tih ambicija.”
Nalazi iz 2020. godine ističu trend zagrijavanja
Izvješće Stanje klime u Europi 2020 naglašava kako temperature nastavljaju jasnu putanju zagrijavanja. Godišnja temperatura u Europi bila je najviša zabilježena – najmanje 0,4°C toplija od sljedećih pet najtoplijih godina, koje su se sve događale tijekom posljednjeg desetljeća. Jesen i zima u Europi također su bile najtoplije zabilježene, a zadnja sezona postavila je novi rekord na više od 3,4°C iznad prosjeka 1981-2010 te oko 1,4°C toplija od prethodnog rekorda. Sjeveroistočna Europa bila je izuzetno topla s temperaturama gotovo 1,9°C toplijim od prethodnog rekorda. Tijekom zime, maksimalne i minimalne temperature u ovoj regiji bile su lokalno do 6°C, odnosno 9°C toplije od prosjeka 1981-2010.
U 2020. Toplinski valovi diljem Europe nisu bili toliko intenzivni niti dugovječni kao posljednjih godina. Međutim, tijekom ljeta epizode vrlo visokih temperatura dogodile su se na regionalnoj razini i dovele su do novih temperaturnih rekorda, poput Skandinavije u lipnju i zapadne Europe u kolovozu. U kolovozu je visoki tlaki donio topli zrak iz Afrike, povećavajući površinske temperature i rezultirajući izuzetno toplim noćnim temperaturama u zapadnoj Europi. U Francuskoj je oboreno nekoliko rekorda maksimalne temperature za kolovoz.
Oborine i prelijevanje rijeka
U veljači 2020. veliko područje Europe bilo je zahvaćeno natprosječnim oborinama koje su rezultat nekoliko obilnih kišnih događaja. Na sjeverozapadu Europe uslijedilo je jedno od najsušnijih proljeća u posljednjih 40 godina, kako zbog vlage u tlu, tako i zbog oborina. Ovaj mokri prema suhom prijelaz imao je značajan utjecaj na cijeli kontinent, što je dovelo do pomicanja s visokog na niski protok rijeke u dijelovima sjeverozapadne Europe, poput sliva rijeke Rajne. Prosječno prelijevanje rijeka u Europi u travnju i svibnju bilo je najniže zabilježeno od 1991. godine.
Početak listopada donio je oluju Alex, prvu oluji u zimskoj sezoni 2020.-21. Neobično velike kiše oborile su jednodnevne rekorde u Velikoj Britaniji, sjeverozapadnoj Francuskoj i na jugu Alpa. Francuska i talijanska strana Pomorskih Alpa također su bile pogođene dnevnim količinama kiša koje su ponegdje dosezale više od tri puta tipičnog listopadskog prosjeka. Oluja Alex dovela je do natprosječnog prelijevanje rijeka u velikim dijelovima zapadne Europe, s razornim poplavama u nekim regijama.
Freja Vamborg, viša znanstvenica u Službi za klimatske promjene Copernicus i vodeća autorica izvješća komentirala je: „Izvješće ilustrira kako se podaci koje prikupljamo i obrađujemo u C3S mogu transformirati u razumljive, visokokvalitetne informacije koje mogu dovesti do utemeljenog donošenja odluka. Objedinjavanje podataka i informacija za ovo izvješće ogroman je suradnički europski napor – širom Copernicusovih službi i mnogih stručnjaka za klimu i vrijeme iz zajednice, uključujući državne meteorološke i hidrološke službe, sveučilišta, istraživačke institucije i privatne subjekte.”