Europska komisija objavila je danas prve brojke o smrtnim slučajevima na cestama 2020. Procjenjuje se da je prošle godine na cestama život izgubilo 18 800 ljudi, što je u odnosu na 2019. dosad najveći godišnji pad od 17 %, odnosno gotovo 4000 žrtava manje. Manje prometa s obzirom na pandemiju COVID-a 19 očito je utjecalo na broj smrtnih slučajeva na cestama, iako je taj utjecaj teško mjerljiv.
Povjerenica za promet Adina Vălean izjavila je: Gotovo 4000 žrtava manje na cestama EU-a 2020. u usporedbi s2019. znači da su naše ceste i dalje najsigurnije na svijetu. No nismo u potpunosti ispunili cilj za prošlo desetljeće i moramo zajednički djelovati kako bismo spriječili povratak na razine prije pandemije.U Strategiji za održivu i pametnu mobilnost ponovno smo istaknuli svoju predanost provedbi strategije EU-a za sigurnost na cestama i približavanju broja smrtnih slučajeva u svim oblicima prijevoza nuli.
Ceste EU-a daleko najsigurnije na svijetu
U prošlom desetljeću, od 2010. do 2020., broj smrtnih slučajeva na cestama pao je za 36 %, što znači da cilj od 50 % manje smrtnih slučajeva određen za to desetljeće nije ispunjen. Međutim, 42 smrtna slučaja na milijun stanovnika čine ceste EU-a najsigurnijima na svijetu: za usporedbu, svjetski je prosjek više od 180 slučajeva. Iz preliminarnih podataka vidljivo je da je u 18 država članica 2020. zabilježen dosad najmanji broj smrtnih slučajeva na cestama. Na razini EU-a broj smrtnih slučajeva pao je za prosječno 17 % u usporedbi s 2019. iako je to smanjenje neujednačeno.
Najveći pad (od najmanje 20 %) zabilježen je u Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Malti i Sloveniji.
U pet država članica (Estoniji, Irskoj, Latviji, Luksemburgu i Finskoj) zabilježen je porast broja smrtnih slučajeva iako taj broj u malim zemljama fluktuira iz godine u godinu.
Tijekom duljeg razdoblja, od 2010. do 2020., broj smrtnih slučajeva na europskim cestama pao je za 36 %, što je manje od cilja od 50 % postavljenog za EU. Samo je Grčka nadmašila taj cilj (54 %), a slijede je Hrvatska (44 %), Španjolska (44 %), Portugal (43 %), Italija (42 %) i Slovenija (42 %). Ukupno je devet država članica zabilježilo pad od barem 40 %.
Iako je iznimna situacija 2020. dovela do promjena u poretku stopa smrtnosti u zemljama EU-a, ceste su i dalje najsigurnije u Švedskoj (18 na milijun stanovnika), a u Rumunjskoj je 2020. zabilježena najveća stopa smrtnosti (85 na milijun stanovnika). Prosjek EU-a bio je 42 na milijun stanovnika.
Utjecaj pandemije teško je izmjeriti
Manje prometa s obzirom na pandemiju COVID-a 19 očito je utjecalo na broj smrtnih slučajeva na cestama, iako je taj utjecaj teško mjerljiv. Međutim, prvi podaci za SAD, primjerice, pokazuju da je broj smrtnih slučajeva 2020. porastao unatoč manjem prometu. Podaci za neke zemlje EU-a ukazuju i na porast rizičnog ponašanja tijekom razdoblja ograničenja kretanja, posebice brze vožnje.
Utjecaj COVID-a 19 na urbanu mobilnost
Vožnja biciklom sve je popularnija i mnogi su gradovi u svijetu (privremeno) izdvojili dio cesta za bicikliste i pješake. Taj ohrabrujući trend može imati velik pozitivan učinak na kvalitetu zraka i klimatske promjene, no istovremeno predstavlja nove izazove za sigurnost na cestama. Na razini EU-a oko 70 % smrtnih slučajeva u urbanim područjima uključuje ranjive sudionike u prometu – pješake, motocikliste i bicikliste. Sigurnost na gradskim cestama stoga je ključno područje interesa i Komisija želi osigurati da se sigurnost na cestama uzme u obzir u svim fazama planiranja urbane mobilnosti. Sigurnost na cestama bit će važan element nove inicijative za urbanu mobilnost koju će Komisija predstaviti u drugoj polovici godine. U tom su pogledu dva europska glavna grada, Helsinki i Oslo, postigli cilj od nula smrtnih slučajeva pješaka i biciklista 2019., što pripisuju ograničenju brzine.
