U 10 sati započela je 38. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i posljednja u ovome sazivu. Na sjednici je prisutan 21 vijećnik od njih 25. Na Dnevnom redu nalazi se 38 točaka, a među kojima su i izmjene i dopune GUP-a, odluka o davanju u najam stanova mladim obiteljima, Prijedlog odluke o usvajanju Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom”.
Potrebica: Predlaže se dopuna Dnenvog reda: Zamjena nekretnina između Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta te izmjene i dopune za “Gruški akvatorij”.
Maro Kristić: Predlažem nadopunu s dva zaključka, jedan je vezan za Naš dom u Mokošici, drugi je vezan uz produženje moratorija za gospodarstvenike.
Tatjana Šimac Bonačić: Predlažem uvrštenje donošenja etičkog kodeksa nositelja političkih dužnosnika.
Točka o zamjeni nekretnina između Grada i Hrvatskih cesta je uvrštena.
Izmjene i dopune Urbanističkog plana “Gruškog akvatorija” kao 40. točka Dnevnog reda je uvrštena.
Točka vezana uz Naš dom u Mokošici u Vinogradarskoj ulici je također uvrštena u Dnevni red. Produljenje moratorija za poduzetnike i građanstvo je također usvojen.
Posljednji prijedlog od Šimac Bonačić je uvršten u Dnevni red. Jednoglasno je usvojen Dnevni red.
Slijede vijećnička pitanja.
Marina Vučković Matić (HNS): Imam dva pitanja, prvo se odnosi na prihode grada, kakvi su prihodi u prva tri mjeseca i kakva je projekcija do kraja lipnja? Drugo se odnosi na placu u Gružu, zašto nije pokrenuta javna nabava?
Gradonačelnik: S obzirom da je ovo posljednja sjednica u ovome sazivu, zahvaljuujem se svima gdje smo se 38 puta sastali, mislim da smo jedno od najaktivnijih gradskih vijeća u RH. Prihodi Grada su nešto viši od 70 milijuna kuna, rashodi su 50 milijuna kuna. Što se tiče place u Gružu, svjesni smo brojnim medijiskim napisima, ako se trebala graditi 2017. onda bi to bilo izgrađeno bez građevinske dozvole, do kraja ovoga tjedna očekujemo da ćemo dobiti građevisnku dozvolu i bez toga ne možemo raditi. Onda krećemo s javnom nabavom. Oni koji prozivaju da je to trebalo biti 2017. to možda u snovima i mašti te bez papira.
Vučković Matić: Projekt koji ste napravili je isti onaj koji je napravila bivša vlast, vidjet ćete kada se kako se to može brzo riješiti kada to netko drugi preuzme.
Nikša Selmani (Srđ je Grad): Prvo pitanje, vezano je uz temu uknjižbe zemlje Zaklade Mihanović, je li Grad Dubrovnik pokrenuo postupak u katastru te ima li se saznanja o provedbi? Temeljem kojeg akta Upravni odjel za promet mijenja već provedeni geodetski elaborat u Ulici Antuna Topića Mimare, kako je moguće da se pojavio sadržajno novi elaborat?
Gradonačelnik: Vezano za navedenu česticu Grad je pokrenuo postupak, nema tu straha, neki imaju bager mi imamo pero. Dok se sve ne uskladi može se samo sanjati o nekim velebnim zgradama, treba poštivati grad u koji ste došli. Ne dozvoljavam da nam iz Zaklade Mihanović sole pamet. Ako su se oni htjeli prodati za Judine škude mi nismo. Drugo pitanje, upoznat sam s tim, gospar je bio kod mene, ispravit ćemo i napraviti sve kako treba.
Ivan Jelčić (DDS): Imam jedno pitanje, počele su se stvarati liste prioriteta vezano uz cijepljenje. Imam svakakve kategorije prioriteta, a zaboravljamo jednu kategoriju, a to su pomorci. U DNŽ je 3500 pomoraca, ljudi ne mogu raditi i zarađivati. Dvije županije će polovicom travnja započeti s cijepljenjem pomoraca, hoćete li vi uputiti zahtjev za cijepljenje naših pomoraca?
Gradonačelnik: Sigurno u vrijeme predizborne aktivnosti je potrebno poslati široke poruke, ja sam uistinu poslao dopis da se cijepe turistički djelatnici. Cjepivo će biti dostupno i pomorcima, ono što je važno je da se što prije okončaju razgovori o pravednijoj raspodjeli cjepiva u EU. Cjepiva nema dovoljno, tu je EU pala na ispitu, mi smo postali žrtva EU, ali nismo jedini. Nadam se da ćemo do lipnja uhvatiti ritam u cijepljenju.
Maro Kristić (MOST): Imam dva pitanja, za Ulicu Uz Giman je obećano da će s asfaltirati, kada će to biti? Drugo je vezano uz poljoprivredna zemljišta, kada će biti dodjela zemljišta, javili su mi se građani iz Dubrovački đardini, brojne su obitelji ugrožene, a ovo je vrlo važno. Zašto grad do sada nije napravio plan za raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem?
Gradonačelnik: Vezano za prvo pitanje vezano uz naselje Giman, brojna naselja su čija je komunalna infrastruktura zapuštena, u Lapadu je uređeno nekoliko ulica, imali smo plan i cijeli niz drugih ulica asfaltirati, ali onda je došla korona kriza. Negdje smo zakrpali asfalat kako bi kupili vremena za novo asfaltiranje. Imamo posljedice mikroasfalta, to je oko sedam ili osam milijuna kuna, vjerujem kada dođe do oporavka da ćemo to sve napraviti. Pitanje vezano za branitelje na Nuncijati, sve što je bilo potrebo smo odradili. Kada dobijemo zeleno svjetlo do lipnja, idemo na usvajanje UPU-a, čekamo HIU i onda je sve završeno. Onaj dio koji ostaje, možemo im dodijeliti zemljište na Pobrežju. Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, popisali smo sva zemljišta, i dati će se na natječaj za buduću obradu.
Kristić: Zahvaljujem na odgovorima, što se tiče Ulice Uz Giman, riječ je o vrlo maloj intervenciji, trebali bi poslati djelatnike iz prometnog odjela da to vide. Mislim da bi za branitelje se moglo i prije dodijeliti suvlasnički dijelovi i da se ne čeka HIA.
Ivana Šepak (DUSTRA): Zanima li nas ima li ikakvih novosti vezano za sezonu i avione?
Gradonačelnik: Ova sezona će biti puna izazova, privodimo kraju bilateralni sporazum sa Velikom Britanijom. Ukinuta je obveza 14-dnevne karantene za britanske građane. Međutim vidjeli smo da imaju kazne za napuštanje zemlje, iako tu nem ništa novo. Jasno su rekli na konferenciji za medije kako svi oni gosti koji žele putovati to i mogu od 17. svibnja, a sredinom travnja očekuju da će dozvoliti putovanja unutar Velike Britanije. Imamo dobre najave, jesu li stopostotne, nisu. Imamo najave iz Munchena, Barcelone i slično, hoće li se to realizirati sve ćemo vidjeti, sve ovisi o pandemiji. Do lipnja ćemo se morati prilagođavati. Želimo da se uvedu i jasni protokoli. Pristupamo razgovorima i sa Izraelom kao i SAD-om. Konferencija ASTA-e će se odviti u lipnju. Bit će izazova, ali moramo na vrijeme rušiti prepreke i predlagati. Istraživanja pokazuju da ljudi žele znati jasna pravila putovanja.
Gordan Špero (HDZ): Imam jedno pitanje, u kojoj fazi je uređenje sportskog igrališta ispod Gimnazije?
Gradonačelnik: Navedeno područje je bilo pod upravljanjem DNŽ, pokrenuli smo razgovor sa županijom i dodijelili su nam zemljište. Paralelno smo radili adaptaciju i završili smo projekt i došla je korona, u trenutku kada se to mogne krenut ćemo s adaptacijom igrališta. Imamo sličnu situaciju na Konalu, kao i u Komolcu. Korona kriza nam ne dozvoljava da ulazimo u nove investicije.
Terezina Orlić (DDS): Prvo pitanje, loša komunikacija je između prometnog odjela i stanovnika Bosanke. Nema nikakvih odgovora. Puno je sugrađana s malom djecom, to je i preporuka da budu na zraku, ali imamo 2-3 problemičića, šetnica u Solitudu nije osvijetljena, u kojoj je fazi taj postupak? Parkovi se koriste i za neke druge skupine, imamo određeni broj komunalnih redara mogu li se oni preusmjeriti da se izbjegnu posljedice?
Gradonačelnik: Vezano za naselje Bosanke, uistinu to su sitnice, ali imali smo tu stanovitih problema. Stanica na Bosanci je široka, naručena j uža i sigurno će ona skoro doći. Ležeći policajci to sam i ja htio, ali policija nam nije dala sugalsnost. Započeli smo s uvođenjem kamera i kvalitetnije su rješenje od ležećih policajaca. Cilj nam je da u dvije do tri godine pokrijemo sve kritične točke u gradu. Solitudo, to je dio Aglomeracije, ne uvodimo samo vodu i kanalizaciju idemo i s javnom rasvjetom. Imamo tjedne koordinacije svaki utorak na temu Aglomeriacije. sredinom listopada bi trebali biti pušteni svi veliki tenderi za izvođenje radova. Što se tiče parkova, tu imamo dosta problema i apeliram na sve da ne ruše parkove jer tu se igraju djeca. Na sve moguće načine ćemo to sprječavati, kamere sve bilježe.
Vido Bogdanović (HSS): Pomalo se opraštam od ove govornice, ali postavit ću još jendom pitanje gradonačelniku što sam već pitao. Zna li gradonačelnik koliko je isplata potpisao u ovome razdoblju od kada je sjeo u kancelariju, koliko je novaca potrošeno? Budući je obećao kada je tek došao dnevno izvješćivanje o trošenju novca, to nije uvedeno. Mislim da bi svi voljeli na dnenvoj bazi voljeti znati kako se troše novci.
Gradonačelnik: Sigurno je da sam tada rekao i kazao da će projekt transparentnosti biti uskoro objavljen. U idućih mjesec dana će se moći vidjeti svaki plaćeni račun. Dobro ste rekli, dobro bi bilo izbaciti koliko se plati računa u jendom mandatu. Međutim ono što vam mogu jamčiti, svaki taj račun koji sam ja potpisao potpisao sam odgovorno i iza svakog stojim. Ja sam uveo jedan sustav u kojemu sam tražio da se povežu svi računi sa ugovorom i narudžbenicom. Sustav treba doći do koraka dalje, a to je otvoreni i trasnprarentni grad, žao mi je što to nije bilo prije, ali informatički sustav grada je bio zastarjel. Jedan sustav smo pronašli u podrumu Vodovoda, koji smo implementirali s postojećim, to je bio milijardu i jedan problem, to su nevidljivi problemi, ali moram reći kako je sustav bio jako zapušten.
Bogdanović: Ne volim vam postaviti pitanje, zato jer ste odličan komunikator, ja vas pitam jedno, a vi odgovarate drugo. Niste ispunili obećanje, nemojte ovo protumačiti kao sumnju u trošenje novca nego je jednostavno dobro biti transprentan.
Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Kao i do sada i danas ću se osvrnuti na one koji nemaju. Javni poziv za predlaganje programa u području skrbi, išao je sada u ožujku, ukupna sredstva iznose svega 100 tisuća kuna. Ovi su prioriteti važni, ali ovo su mala sredstva. Cetse mogu čekati, ali udruge civilnog društva ne mogu čekati, imate li neku poruku za udruge?
Gradonačelnik: Slažem se s vama, međutim pred nama je vrijeme u kojemu ćemo moći rebalansima proračuna situaciju popravljati, ovo je gašenje vatre. Bio bih najsretniji da se ne nalazim na kraju mandata kada je korona kriza. Sve udruge moraju znati kako se proračun puni, a on se puni gospodarskim aktivnostima, država nam je puno pomogla, ali ne može nam do beskonačnosti pomagati. Svi bi da im se otpišu davanja, ali i da damo svima. Udurge držimo na životu, ali ono što moramo je malo se strpiti.
Miho Obradović (HNS): Dao sam prijedlog da grad osnuje stožer za pripremu sezone, rekli ste mi kako postoji Turističko vijeće i poznam članove. Nakon toga sam poslao upit TZ-u koliko se puta sastalo to vijeće i koji su zaključci i evo skoro mjesec dana direktorica ne želi dati odgovor. Molim vas onda da mi odgovorite na ova pitanja. Drugo pitanje, vezano je za rukometni klub. Lažirani su potpisi, bilo je tu sumnjivih radnji. Od 900 tisuća kuna koje su dobili pola proračuna je isplaćeno kao naknada članovima predstavničkih tijela. Zanima me što ćete vi odnosno grad učiniti po tome pitanju?
Gradonačelnik: Turističko vijeće se u 2020. sastalo 14 puta, Turističko vijeće Grada Dubrovnika se sastalo 4 puta, mogu vam se dostaviti svi zapisnici. Važno je reći, Velika Britanija nas jako prati i svugdje nas se spominje. Nijedan grad u Hrvatskoj se ne spominje toliko. Predložio sam cijeli model kako i na koji način tretirati pojedine zemlje. Za ljude iz crvenih zona trebaju se 72 sata testirati prije u svojoj zemlji i ponovno se testirati kod nas, za narančastu uonu trebaju se testriati samo u svojoj zemlji, a za zelene ne treba testiranje. Ako bi se moj apel uslišio, a vezan za antigensko testiranje, važno je da se pravila čim prije uspostave. Dalje Rukojmetni klub Dubrovnik, vi znte da ja ne volim gdje su određeni predsjednici prisvojili kao kasicu prasicu, jedan je rukometni klub Dubrovnik, a drugi je Plivački klub Jug, obadva ta dva predsjednika su veliki prijatelji Andra Vlahušića. Međutim ja vas tu podržavam jer ste digli glavu i prevazišli stranku. Bilo je puno malverzacija, ja sam zatražio od Dubrovačkog saveza športova očitovanje, sljedeće je obustava plaćanja dok Savez ne riješi pitanje rukometnog kluba. Ne možeš kupiti kombi na klub pa da se ne zna je li taj kombi kupio klub ili privatna tvrtka i što je najgore, onda taj kombi iznajmljuješ klubu.Ovi ne traže sponzora nego nose novac doma, toliko su se osnažili da su ciljane ljude učlanivali kao članove Plivačkog kluba i kao članom Rukometnog kluba. Vidite li da se neka imena poklapaju, a znamo da se poklapaju, najstrašnije je izreći da Grad nije adekvatno financijski pratio, a dovoljno je uzeti izvješća. Zašto se netko toliko grčevito bori da bi ostao na čelu određenog sportskog kluba, a neke ne možeš puškom natjerati.
Obradović: Dobili ste svi račun za kombi kojega je PSC Auto 25. srpnja izdao na Rukometni klub, a u prometnoj s istim tim datuom vlasnik je Bineus. Ne trebam vam reći tko je vlasnik te tvrtke. Našoj djeci je rečeno da će se dovesti Trebinjci i Crnogorci da igraju, naša su djeca pošla iz kluba.
11:42 Slijedi druga točka Dnenvog reda: Prijedlog zaključka o ispravci tehničke pogreške u tekstu Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika. Točka je suvojena.
Slijedi treća točka: Prijedlog odluke o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.
Pripremljeno je izlaganje tvrtke Urbos.
12:04 -Plan je izvorno rađen 2005. izmjene 2007., nakon toga ušao je Golf, plan se i dlaje mijenjao i na koncu u 2020. godini tvrtka Urbos ponovno radi izmjene. Ove izmjene i dopune nalaze se u fazi donošenja od strane Gradskog vijeća. Rađen je temeljem odluka o izradi. Ovdje ima specifičnosti, radi se o najvitalnijem području, a to je GUP. Obuhvaća područje od Zatona pa do Orsule, obuhvaća i prigradska područja i povijesnu jezgru – kazale je Maja Madirazza ispred tvrtke Urbos.
Madirazza je dodala kako izmjene i dopune GUP-a imaju svoj tekstualni dio i grafički dio. U uklanjanju nedostataka GUP-a kazala je kako su im u tome pomogli upravni odjeli Grada i Društvo arhitekata.
-Primejdbe s javne rasprave su bile putokaz, većina ljudi teži za tim da se sve ono što je vrijedno inkorporira u izmjene. Bila su 92 mišljenja, prihvaćeno je sedam. Potrudili smo se da se definiraju etaže pa će se vidjeti u provedbi kako će se to definirati, građevine će biti niže i udaljenosti će se povećati. U šumi promjena trudili smo se adekvatno reagirati. Ministarstvo je omogućilo da se ovakve izmjene i promjene usvoje – kazala je Madirazza.
12:18 Katarina Doršner (HDZ): Ova točka je dokaz kada je interes grada u pitanju da se može. Želim se zahvaliti što su županija, grad i izrađivači pronašli načina za realizaciju stanova za dubrovačke liječnike. Raduje me da smo realiziral i prometnicu do tvrđave Imperijal.
Marijo Bekić (HDZ): Pozdravljam ovakve promjene. Radujem se i projektu na Pobrežju kada bi trebali riješiti kadrovskog deficita. Nekada je zdravstveni sustav bio stavljen sa strane radi turizma, ali sada vidimo kako se jedan grad ne može smatrati kompletno organiziran ako nemamo dobru zdravstvenu zaštitu.
12:23 Vučković Matić (HNS): Sramota je da s eovaj dokument donosi na poslejdnjoj sjednici Gradskog vijeća, mogli ste i prije, ali bolje da niste. Vidi se da se onemogućuje nadogradnja obiteljskih kuća. Donose se izmjene GUP-a gdje se ne rješava problem mladih obitelji. Nste razmišljali o mladim obiteljima.
Gradonačelnik: Sve je samo ne sramota donijeti ove izmjene.
12:25 Bogdanović (HSS): Divim se svima onima koji su uspjeli pročitati ovaj materijal, pročitati i nekako, ali shvatiti baš i ne. S ovim se neće ništa izmijeniti, neće se spriječiti ili poboljšati ili voditi u boljem smjeru. Ovo su točkaste izmjene. Smiješno mi je da struka donese jedan plan, a onda ta struka pod drugom političkom voljom donese drugi plan. Isti izrađivač je donio drugi plan sve ono što je bilo zeleno postalo je smeđe, crno…Vjerovao sam da to struka može odraditi, ali ispada da struka nacrta ono što politika reće. Kasnije ćemo opet imati izmjene i dopune, ali u svakom slučaju mislim da smo toliko upropastili Dubrovnik. Nisu to divlji investitori izgradili bez struke. Svaka zgrada ima suglasnost. Prema tome što se mi čudimo, i sada ćemo ovim izmjenicama i dopunicama nešto promijeniti, nema šanse. Ja ću po ovome biti suzdržan jer u korisnost ovoga ne vjerujem.
12:30 Kristić (MOST): Otkao sam vijećnik, 10 godina tvrdim da je GUP katostrofalan, nije ovaj gradonačelnik jedini krivac i ne snose jedini odgovornost za ovakav GUP. Obećan je potpuno novi GUP, a ovim se ništa bitnije neće promijeniti. Osim nekoliko društveno korisnih projekata mijenjale su se i neke druge stvari, odredbe kada su u pitanju koeficijent i visina, ali tu nije bio jedinstven kriterij. Nije se postupilo strateški. Spomenut ću još nešto što me žalosti, izgradili smo cestu do Pobrežja, a istovremeno nismo osigurali pretpostavke za širenje na tome području, imamo infrastrukturni projekt koji ne vodi nigdje. Trebat će još godina da se naseli na tome području. Ima i jedna nelogičnost, provdba idejno arhitektonski natječaj ne donosi konkretno ništa u prostoru i kvaliteti uređenja, mi smo nedavno imali problem na Lapadskoj obali. Shvatilo se da bi provedba tog natječaja ugrozila povlačenja novca iz EU dok istovremeno poduzetnicima postavljamo takvu barijeru i smatram da bi takvu odredbu trebalo ukloniti.
12:36 Šimac Bonačić (SDP): Ovo je najiščekivanija točka. Bilo je kroz medije raznoraznih prepucavanja tko je kriv, mislim da to građanima ide na živce jer to su donijela nekakva gradska vijeća. Imao je grad povjerenstvo za lijepo ali ni oni nisu mogli zaustaviti devastaciju. Mislim da Upravni odjel za izdavanje štanca dozovle. Mislim da je dobar prjedlog da Upravni odjel za urbanizam bude skupa s odjelom za izdavanje dozvola. ZaŠto se tek sada donose izmjene, pred izbore? Ovim izmjenama nećemo spriječiti devastaciju.
12:41 Terezina Olrić (DDS): Složila bih se sa svim što su rekle kolege. Šteta što s ovime nismo krneuli prije. Nadam se da će sljedeća rasprava biti na drugi način izvedena. Zbog prevelike važnosti poput projekata kao što su stanovi za liječnike, azil.. mi ćemo glasati za.
Točka je usvojena.
Sljedeća točka je Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja za “Gruški akvatorij”.
-Radi se odvije manje promjene, radi se o smještaju za beskućnike na Batahovini i jedan dio vezan uz Lapadsku obalu – kazala je pročelnica Lončarić.
Točka je jednogalsno usvojena.
12:51 Slijede objedinjena peta i šesta točka Dnenvog reda – Prijedlog odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, te Prijedlog odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika
Emilo Puljizević (HDZ): Zovu nas građani i piaju koja je uloga vijeća i gradskih kotara?
Pročelnica Lončarić: Mi već sada dobivamo brojne upite vezano za prenamjenu građevinskog zemljišta, postupak izrade ima svoje faze. U ovoj prvoj fazi uputi ćemo zahtjeve javnopravnim tijelima u koje uvrštavamo mjesne odbore i kotareve. Zamolit ćemo da oni prikupe koji su interesi na području njiohva mjesta te da nam proslijede zahtjeve. Moći će nam se obratiti kada bude javna rasprava.
12:57 Bogdanović: Mora bit da mi je “softver” prilično zastario i da nije kompatibilan s ovim sada. Pročelnica je rekla da se ide u kompletne promjene. Podržavam da se ovakve stvari donesu sada na zadnjoj sjednici i da se obveže nova garnitura. Puno bi veselije glasovao za točku koja bi se zvala izrada novoga plana. Ovo je ljudi moji, nepopravljivo. Plan je već mijenjan 10 puta i mi ga sad idemo nadopuniti. Mi ovakvom gradnjom i sadržajima grad pretvaramo u resort. Trebala bi biti jedna od važnijih odrednica budućeg plana kako Dubrovnik sačuvati da ostane grad, da ne bude smještajno naselje. Također, nisam vidio u ovome planu seizmološke službe, a svaki dan imamo potrese. Kada se pogleda pogelda karta točno je nacrtano kuda rasjed ide.
Usvojene su i peta i šesta točka Dnevnog reda.
13:05 Slijedi sedma točka: Prijedlog odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje, u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji, na području Grada Dubrovnika.
Ivana Brnin, predstavnica Povjerenstva: Od prošle sjednice Gradskog vijeća, u odluci se mijenjao članak 8, na način da smo dodali vrijednost 100 tisuća kuna, također da nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu veću od 100 tisuća kuna, kao i poljoprivredno zemljište ili poslovni prostor, te da nisu vlasnici ili suvlasnici trgovačkog društva koji ima kuću, stan… Ukupna vrijednost svih ovih nekretnina ne može biti veća od 100 tisuća kuna. Vrijednost pokrentina je ostala ista, 300 tisuća kuna. Izmjena se odnosila i na članak 11, što se tiče bodovanja osoba s invaliditetom.
Miho Obradović: Moram reći nakon što je oporba ukazala na puno propusta i sve te greške smo dokazali, odluku ste povukli uz dva zaključka, a prvi je da ćemo se sastati i zajedno pogledati materijale i drugo da ćete uvažiti sve primjedbe. I dalje tražite ugovor u podstanarstvu, dajte mi logičan odgovor na ovo moje pitanje, zašto to tražite. Neki ljudi nemaju ugovor jer se nije plaćao porez. Kojom logikom je maksimalna vrijednost nekretnine 100 tisuća kuna, a pokretnine 300 tisuća kuna, to bi valjda trebalo biti obratno.
Gradonačelnik: Kao što znate i vidite zaključci su većinom usvojeni, ono što nije je vezano uz ugovore o podstanarstvu. Ukoliko bi mijenjali to onda bi mijenjali dokument cijele odluke i morali bi ponovno proći javno savjetovanje. Sljedeće bitno, ako smo mi kao grad diskriminirajući, onda se možemo vratiti u neka ranija razdoblja u kojemu su donošenje odluke, a to je subvencioniranje plaćanja najma mladima, takvih je 400. To nije od jučer, nisam protiv toga što ste vi rekli. Donijeli odluku sada ili u srpnju jer svakako se tamo još ne može useliti. Mislim da nije dobro u vrijeme predizbornih aktivnosti raspisivati javni poziv, ja bih volio pobjeći od toga. Mislim da bi bilo dobro takvu odluku donijeti kako treba, jer se ovo ne odnsoi samo na stanove u Mokošici već i na stanvoe u Solitudu. Mislim da smo prilično blizu rješenja. Ne bojim se ponovnog javnog savjetovanja, ako postoji danas konsenzus onda ćemo usvojiti i to izglasati.
Obradović: Ako odluka nije dobra nema potrebe da je guramo. Šteta što nije bilo onoga saastanka koji ste govorili. Nadam se da će s eova odluka povući.
Gradonačelnik: Ja ne bih rekao da je ovo loša odluka. Mi nikad nećemo imati do kraja stopostonu odluku, ali smo smanjili mogućnost manipulacije. Neka se izjasne klubovi pa ćemo vidjeti kako diše Gradsko vijeće i u konačnici ćemo donijeti odluku. Imamo dva dijela gdje se ne slažemo, jednos su način podstanarstva. Ovo je model stjecanja nekretnine, a Srđevci se zalažu za trajni najam.
Obradović: Nije odluka loša, ali je prevažna i mora biti minimalno vrlo dobra.
Špero: Ja bih inzistirao da se ima ugovor o podstanarstvu. Ja bih se držao ovoga.
Ivana Brnin: Htjela sam odgovooriti vijećniku Obradoviću vezano za vrijednost od 100 tisuća kuna. Ukoliko je netko naslijedio nekretninu od 100 tisuća kuna nije mogao riješiti svoje stambeno pitanje kao ni ako ima pokretnine u vrijednosti od 300 tisuća kuna.
Čale Mratović: Rekla bih samo da ne stvaramo nepravdu nego ispravljamo nepravdu. Što se tiče pokretnina mislim da je vrijednost od 300 tisuća kuna jako puno.
Ivan Maslać: Pokretnine su auto, barka kao i štednja i udjeli u dionicama.
13:26 Nikša Selmani: Mi smo također prošli mišljenja relevantnih institucija i o tome smo dali mišljenje na press konferenciji. Po našem mišljenju ovo je zakonski neprovedivo. Ono što smatramo da je neprovedivo je što se tiče zakona o vlasništvu. Postoi bojazan građana, ukoliko se ide na ovakvo potpisivnaje ugovora koji su po nama nezakonti smatramo da su ugovori ništavni i bilo kada može se pokrenuti da vas netko makne iz toga stana i vrlo je moguće da će u tome i uspjeti.
Brnin: Radno tijelo je proučilo sve zakone. Na radnim sastancima bilo je pitanje vezano uz zakon o vlasništvu i vezano uz cijenu. U dopisu koji smo uputili Ministarstvu sve smo jasno naznačili i jasno obrazložili model i dobili smo njihovu suglasnost.
Kristić: Jedini problem je upravo to pitanje otkupne cijene stana, drugo su slatke brige. Tvrdim kako ne postoji zakonsko uporište da nekome nakon 10 godina možemo prodati po cijeni od 1350 eura. Grad će sigurno dodijeliti stanove, ali dok ne budemo sto posto sigurni ja ne bih raspisivao javni natječaj.
13:34 Selmani: Mi smo pažljivo pročitali sve dopise, iz Ministarstva je izemđu redaka poslana poruka da ovo nije moguće napraviti. Ne bih volio da s esutra nekome piše kaznena prijava, a ogroman je trud napravljen, ali ako zeznemo sada stvar…
Gradonačelnik: Eksplicitno smo ih pitali, oni su odgovarali kako su odgovarali kako jesu. Mi smo jedina jedinica lokalne samouprave koja ih uopće ovo pita. Zagreb to već 20 godina radi, ali nikad ih nitko ništa nije pitao. Nije problem možemo tražiti i detaljniji odgovor i nije problem staviti ovo opet na javno savjetovanje. Dobra namjera postoji, kada se poprave tehničke stvari poprave na stanovima može se onda kasnije raspisati natječaj. Zako je jasan, zbog toga je vijećnik Kristić upozoravao i prije kao i vijećnik Selmani, ali mi nsimo dobivali jasne odgovore.
Želim predložiti novo javno savjetovanje, uključit ćemo i jedne i druge i ljude koji su podstanari i koji nisu i pozivam sve da se uključe. U ovome trenutku povlačim točku.
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica je odredio pauzu od sat vremena.
14:40 Slijedi 8. točka Dnenvog reda – Prijedlog odluke o usvajanju Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom”.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubronvika, Mihaela Skurić: Iza nas je jedan iscrpan rad i nadam se da je rezultirao kvalitetnim dokumentom. Htjeli smo osigurati da se ovim dokumentom sagledaju svi izazovi prosotra urbanog krajolika Dubrovnika. Prema zakonu o prostornom uređenju organizirali smo javno izlaganje, nakon toga izrađeno je izvješće u kojemu je obuhvaćeno 150 komentara građana. Bitne odrednice će vam predstaviti Ivana Katurić u ime tima izrađivača.
Ivana Katurić: Zahvaljujem svim sudionicima u procesu izrade, izrada je bila kompleksna i zahtjevna, radi se o prvom tipu ovakvog dokumenta u našem instituciolnalnom okviru. Postavljate smjernice za sve druge povijesne jezgre u Hrvatskoj. Bitno je da sam obuhvat plana upravljanja obuhvaća i područje svjetskog dobra i kontaktnu zonu kao i okolno područje. Kod strukturiranja samog plana moramo razlikovati dio, a to su opsežne analize stanja, za većinu naših strateških dokumenata smo dobri, ali kada se rade sinteze naši strateški dokumenti nemaju tu snagu. Strateški okvir se dobro izdefinirao. Akcijski plan će služiti kao svojevrsni vodič i kao takav se može i mijenjati. Imamo dijalog baštine, a to znači da se uključi što veći spektar dionika.
14:57 Doršner: Čestitam na izradi, predložili ste nam jedan detaljan plan. Do ovoga saziva nije se puno toga pomicalo na izradi plana upravljanja. Ovo je prvi takav u Hrvatskoj. Jedan grad je još pokrenuo izradu plana, ali im je to propalo. Sada sigurno slijedi razdoblje implementacije, ali moram reći da mi nismo čekali vas, već smo i prije radili. Žao mi je što nema ovdje još nekih Dubrovčana koji mogu biti uzor. Što se tiče drugih pravnih izazova slijedi nam usklađivanje sa zakonom.
15:02 Selmani: Plan upravljanja je rezultat pritisaka civilnog društva i građana Dubrovnika. Rezultat prijave UNESCO-u je pred vama. Najprije bih čestitao građanima Grada Dubrovnika. Građani su započeli govoriti o planu i doveli su ICOMOS. Sudjelovali su od 2015. kao članovi Povjerenstva svaki puta su davali prijedloge te su upozoravali na odluke županije, grada i ministarstva koji su bili u koliziji. Ovo i buduće Gradsko vijeće mora učiniti sljedeće, prostudirati plan i omogućiti stanovnicima živi grad.
Gradonačelnik: Ja kad sam slušao vijećnika Selmanija meni su učinilo kao da su građani nas uhvatili u jedan kavez i stisnuli nas. Ajmo malo govoriti o točnosti podataka, 2008. tadašnja gradonačelnica Šuica zadužila je Zavod za izradu plana, kada je Vlahušić postao gradonačelnik, on je prevario “Srđevce” i dao je nalog da se taj plan ne smije raditi i taj nalog je sve trajao do 2017. i tada smo mi donijeli odluku kako je nužno potrebno započeti s izradom plana. U konačnici zahvaljujući izrađivačima i neprocjenjivoj ulozi lokalne samouprave došli smo do ovoga. Ovaj plan ne bi bio životan i realan bez stanvonika povijesne jezgre, udruga i izrađivača. Politika se nije miješala, dopustila je planu da se rodi. Plan se rodio na nama je da ga pratimo financijski i na druge načine. Hoće li biti idealan, neće, on će se mijenjati i prilagođavati.
Rikard Rossetti (DUSTRA): Gospar Selmani, da nije bilo političke volje ovaj se plan nikad ne bi rodio, to treba reći.
15:11 Čale Mratović: Rekli ste da do 2017. nije bilo dozvoljavano, osobno sam dva puta sudjelovala, ne mislim da je to itko zabranjivao, mislim da su to bili različiti postupci.
Gradonačelnik: Ne moram misliti, ja znam da je zabranjivan, znam da su Srđevci optuženi da nas prijavljuju UNESCO-u.
Selmani: Google pamti sve. Gospar Rossetti, imali ste problem zbog previše ljudi i zbog kruzera, grad je bio na koljenima. Prije 2017. se nije ništa radilo.
Gradonačelnik: Evo neka smo se i ja i vijećnik Selmani u nečemu složiti. Godine 2017. je nastupila politička volja da se to napravi, ali nije morala. Mi nismo ništa završili, mi smo tek na početku, ali smo definirali kojim putem moramo ići. Mislim da je sazrela politička volja u ovome gradu i da idemo u smjeru održivosti.
15:17 Rossetti: Žao mi je da je ova sjednica zadnja, netko hoće iskoristiti ovo za predizbornu kampanju. Netko hoće dokazati da su Srđevci jedini zaslužni za ovo. O čemu vi govorite?
Kristić: Najprije čestitiam predstavnicima civilnog društva koji su zaslužn za razvijanje svijesti, potom čestitam gradskoj upravi i svima onima koji su sudjelovali u izradi plana upravljanja. Ovo je iznad politike kao i POS stanovi. Ono što mene brine to je da provedba ovoga plana postane zakonska obaveza i da postoje sankcije za njegovo neizvršenje i nadam se da će gradonačelnik to pokušati progurati u Saboru. Trebat će napora oduprijeti se lobijima kojima nije stalo do plana.
15:21 Vučković Matić: Pohvaljujem inicjativu. Google kaže da je ona započeta 2014. Od 47 primjedbi našeg kandidata za gradonačelnika veseli me da je većina uvažena.
Gradonačelnik: Kud li većeg licemjerja od toga da nemate hrabrosti staviti da se plan izrađuje i onda nakon osam godina uzmete plan i čitate već što piše u njemu i onda izrađivač kaže usvaja se.
15:25 Čale Mratović: Na google piše: Zavodu je 2014. godine delegirana izrada plana. Molim onda da kažete je li to bilo 2014. il i2017., ali nemojte skrenuti s teme, što vama dobro ide?
Vučković Matić: Puna usta političke volje, ali bez ideje ne vrijedi ništa.
Gradonačelnik: Uistinu vijećnica Vučković Matić treba postojati politička volja, ali bez ideje nema ništa, hvala ti Bože da smo mi imali ideja od 2009. do 2018. koje nismo realizirali. Sjećate se kako je sveti Petar od 2009. često svraćao do našeg grada, znao je baciti kame srećom da nije ništa pogodio jer bi pogodio pola grada. Ugostitelji su govorili koliko su novaca davali kako bi imali stol više, to se sve naplatilo, ali to nije naplatio grad nego pojedinac koji je bio željan para, zato se nije dogodio plan upravljanja.
Marković: Ja bih volio da ne idemo u ovome smjeru, zašto ne podržimo točku zašto tražimo dlaku u jajetu, onda se politizira i skupljaju poeni. Gospoda je napravila jednu odličnu stvar na korist svih nas, što mi radimo?
15:22 Bogdanović: Pozdravljam da će plan ugledati svjetlo dana, ali malo sam skeptičan po pitanju strateških dokumenata. Manje ili više nisu korišteni i nisu polučili očekivane rezultate. Vaš dokument je prilično akademski pisan. Nisam uspio baš shvatiti koja je operativna dinamika primjene ovoga dokumenta, ne očekujem odgovor, imate moj glas. Koliko brzo će ovaj dokumnet riještii pitanje plastične i aluminijske stolarije? Hoće li netko upraviti da se to više ne događa? Jer ovdje je riječ o crkvenom izdanju. Interesantno je kako neke zgrade u povijesnoj jezgri nisu upisane kao spomenici što znači da nema pravo prvokupa. Među institucijama od kojih se očekuje suradnja nisam vidio seizmologe.
Katurić, izrađivač plana: Akcijski plan ima određene prioritete i dionike kao i vrijeme provedbe. Pitanje za stolariju, tu je definiran način na koji se postupa. Ne postoji sustav planiranja, strateški plan mora biti zakonska obaveza u smislu mijenjanja nekog zakona. Ovo je realno napisan dokument, na vama je da pronađete izvore financiranja i proces implementacije.
15:42 Šimac Bonačić: Ovo je dobar dokument. Cilj je podržati ono što je dobro, a sigurno da je ovaj plan dobar. Važno je naglasiti participaciju građana jer su počeli sudjelovati u strateškim dokumentima. Naglasila bih jedan apsekt, brine me kako ćemo ozakoniti to?
Katurić: To je proces izgradnje kaapciteta, vaš plan je već zakonom definiran dokument, ima nadnacionalan karakter, a definiran je i u našemu zakonu. Neka rješenja će zahtjevati izmjenu neke druge nacionalne legislative. U Hravtskoj ne postoji ovakav plan i vi ste zapravo pokušali formulirati koje su inovativne, ali i koje su problem. Pokušalo se balansirati.
Potrebica: Jedan ovakav značajan dokument zaslužuje nekoliko riječi. Pridružio bih se zahvalama. Ovaj dokument ima dvije sudbine, da ga bacimo u ladicu ili da ga implementiramo. Akcijski plan ima jednu zamku, to je svibanj 2025. godine lokalni izbori i tad će to biti mjerljivo. Za dio ovoga plana trebaju ozbiljni novci. No moramo se svi skupa mijenjati. Ovo je strateški dokument koji nas legitimira za ostvarivanje bilo kakvih operativnih programa iz EU, a to je jedina prilika da se sve ovo ostvari.
15:53 Selmani: Suština je da se ne može više ovaj dokument staviti u škafetin. Ovo je državni dokument.
Potrebica: Nisam rekao da će ovaj dokument završiti u škafetinu, ali ne možemo biti sigurni ako je nešto državno da neće i završiti u škafetinu.
Marković: Moje mišljenje je da ono što imamo na poljani sramota grada. Ruđer Bošković je velik i značajan, a toliko je ta poljana sramotna. Isključivo me interesira vaše mišljenje, jeste li bili gore i što mislite o tome?
-Velik je dio prostora unutar povijesne jezgre koji zahtijevaju bolji pristup. U nastavku očekujemo puno detaljniji urbanistički plan. Treba puno prostora adekvatnije urediti – kazao je predstavnik izrađivača plana.
Bogdanović: Sramota svih gradonačelnika i vijećnika. Kada sam ja bio gradonačelnik tadašnji ravnatelj Zavoda je osigurao sredstva no konzervatori su zabranili da se to poploča, jer bi to kao nešto ugrozilo. U svakom slučaju konzervatori su zaustavili popločavanje Poljane.
Marković: Ne slažem se s tim. Mislim da Poljana ne zaslužuje takav izgled danas. Previše kamena kao argument je krajnje neozbiljno.
Mihaela Skurić: Ja bih razmatranje vratila na plan upravljanja. Treba se vratiti struci.
Selmani (SJG): To što je gore napravljeno, to pripada ondašnjem vremenu i čini jedan barokni prostor.
Marković: Pitao sam struku za mišljenje. Bilo je volje. Mene interesira struka, a ne nekih ljudi kojima nije u interesu da se poljana sanira.
Špero: Znate li što je bilo na ulazu od Pila. Tamo je bio asfalt.
Rossetti: (DUSTRA): Vjetar mi je na jednom koncertu koji se održao na poljani ubacio pijesak u oči. Ova me rasprava podsjeća na Rudija i Bobija. Ovo prelazi u vic. Vido je kriv što tada, kad je osigurao i kamen i solde, nije izgurao stvar do kraja.
Plan upravljanja jednoglasno je usvojen.
Jednoglasno je izglasana i 9. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjeni dopuni Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja z Gradu Dubrovniku.
Na redu je 10. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
Uršić: Imali smo u planu dodjelu koncesija za četiri vozila. No, ostvarili smo samo dvije koncesije. Stoga smo se zauzeli za povećanje broj elektrovučnih vozila.
Miho Obradović: Dostavljači govore da će se teško u sezoni ponedjeljkom, srijedom i petkom biti nemoguće dostaviti piće ugostiteljima i pokupiti ambalažu.
Uršić : Uzeli smo još jedno razdoblje i povećali broj elektrovučnih vozila. Od 10 do 17 popodne imamo samo jedno vozilo, a od 17 do 19 više.
Nikša Selmani (SJG): Jesmo li ovim derogirali konzervatore, kao instancu koja mora dati dozvolu za postavljanje bankomata.
Uršić: Povijesna jezgra i dijelovi grada koji su pod zaštitom izuzeti su, odnosno i dalje se treba tražiti mišljenje konzervatora.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 11. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika.
Uršić: Razlog ove odluke je naravno, koronavirus. Ovime zabranjujemo zemljane radove, a dopuštaju se radi na konstrukciji.
Maro Kristić: (MOST): Razumijem intenciju. Međutim, ovime govorimo da samo zapravo već prekrižili turističku sezonu. Bilo bi bolje da samo donijeli odluku do 1.7.,pa onda revidirali odluku.
Vučković-Matić: (HNS): Bilo bi dobro da napravimo interaktivnu kartu, kako bi se dobio bolji uvid gdje se koji radove izvode.
Točka je usvojena većinom glasova.
Na redu je 12. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o reklamiranju na području Grada Dubrovnika.
Pročelnik Uršić: Namjera je se ne plaća naknada za travanj, svibanj, lipanj i srpanj,
Maro Kristić (MOST): Ovdje govorimo o malim poduzetnicima koji se oglašavaju putem tipiziranih strata, ako neki poduzetnik to želi skinuti mora platiti 500 kuna, dok na svakom kranu u gradu i na svakom gradilištu stoje ogromne reklame izvođača radova. I to mi trebali naplaćivati.
Točka dnevnog reda je usvojena uz jedna suzdržan glas.
Na redu je 13. točka Prijedlog odluke o korištenju dijela naplaćenih sredstava komunalnog doprinosa i komunalne naknade za druge namjene različite od namjena propisanih člancima 76. i 91. Zakona o komunalnom gospodarstvu
Maro Kristić: (MOST): Želi ukazati na jednu opasnost koja proizlazi iz ovakve odluke. Mi kao grad koji ima veliku potrebu ulaganja u komunalnu infrastrukturu, a sad smo u situaciji da 50 posto ovih sredstava možemo koristiti u druge svrhe. Moramo i dalje tražiti način kako ulagati u komunalnu infrastrukturu.
Gradonačelnik: Nikad nije dobro raditi na preraspodjelama ove vrste. No mi ulažemo sredstva kroz EU fondove. Vjerujem da ćemo u budućnosti moći ulagati značajnija sredstva u komunalnu infrastrukturu,a razradili smo i cijeli sustav odvodnje.
Kristić (MOST): U jednom trenutku ste spomenuli projekt brzog interneta. Podrazumijeva li to implementaciju 5G mreže na području Dubrovnika? Neki gradovi su se usprotivili tome.
Gradonačelnik: Ne radi se o 5G mreži. Već sad je Zagreb pokriven 5G mrežom. O tome ne znam dovoljno, no mi sad radimo na uvođenju na brže internetske veze do svake kuće, pa tako i do gospodarskih subjekata. Neki se nisu uspjeli prijaviti na EU natječaje na temelju takozvanog “najbržeg prsta”, onda smo promijenili taktiku i odlazili u Zagreb i od tamo se prijavljivali na takve natječaje.
Potrebica: Nećemo zauvijek raditi na 4G mreži. Mi u tehnološkom smislu zaostajemo i postajemo provincija. Da se mene pita i da će nam to omogućiti razvitak potpisao bih i 6G mrežu.
Kristić (MOST): Samo sam htio čuti stav Grada.
Točka je usvojena jednoglasno.
Na redu je 14. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o odobrenju zajma društvu Čistoća d.o.o..
Iveković: Kao i mnogi poslovni subjekti i Čistoća se u posljednjih godinu dana našla u stanovitim problemima. Izgubili smo veliki dio prihoda koji su se bazirali na turizmu. U 2020. ostvarili smo 30 posto manje prihoda, a smanjili smo i rashode. Tražimo suglasnost za zajam kako bi mogli nastaviti pružati naše usluge.
Obradović: Mislim da će se ovaj put sa mnom složiti svi vijećnici. Mislim da smo trebali dobiti financijsko stanje Čistoće, kao i sva potraživanja koja ima Čistoća. Ova govorim jer je gradonačelnik rekao na kraju 12. mjeseca da sve gradske tvrtke stoje bolje nego kad je HDZ preuzeo vlast. Što se dogodilo u posljednja 3 mjeseca. Što je sa suglasnostima ostalih općina. Što je s isplatama dugovanja radnicima za proteklu godinu?
Gradonačelnik: Ova sredstva se nalaze na sredstvima Čistoće. Možda ova sredstva ni neće trebati koristiti. Vijeće se neće sastati do lipnja. Gdje nije potrebno se treba se zaduživati. Znate da imamo i sustav cash poll-a. Čistoća je prošle godine imala značajno smanjenje aktivnosti, kao i Vodovod te Libertas. Unatoč sve tome društva su i dalje likvidna. Vijećnica Vučković-Matić je spomenula natječaj za tržnicu koju je raspisao Sanitat. Raspisali su natječaj bez građevinski dozvola. Je li to možda bila predizborna laža?
Selmani: Sporno je da se ovdje radi o namjenskim sredstvima za sanaciju Grabovice. Predviđeno je da će Čistoća ova sredstva vratiti do kraja godine. No u pismu direktora vidimo da on nabraja površine i vidi se da će u sanaciju Grabovice krenuti 2023. godine. Kad ćemo krenuti u postupak razdavanja otpada? Kad ćemo to početi raditi?
Iveković: Prva faza sanacije Grabovice je završena. Geodetskim izmjerama je izašlo da ćemo na Grabovici imati kapaciteta do 2022. Da je prošle godine sezona bila kao što smo to navikli bilo bi pitanje koliko bi na Grabovici još imali mjesta. Danas na Grabovici nemamo otpad van zaštitne folije, imamo i bazen za vode. Sve nekakve opasne situacije po okoliš su svedene na nulu.
Špero: Slušajući predizbornu kapanju Srđa je grad, hvatate se za Grabovicu i Lučino razdolje. Što bi se dogodilo da se zatvori Grabovica, a ne izgradi Lučino razdolje? Gdje bi u toj situaciji sa smećem?
Čale-Mratović: Nije mi namjera kritizirati, no što nam je opcija, ako se na Grabovici smeće bude moglo odlagati još godinu dana?
Iveković: Često smo razgovarali o problemu odvoza smeća na udaljenu lokaciju. Radimo na tome da nađeno rješenja dok je Grabovica još u funkciji.
Selmani: Kolega Špero, pozivam vas da dođete u Srđ je grad da vam pokažemo kako se radi plan gospodarenje otpadom. Već sad moramo razdvajati 50 posto otpada, a mi smo u ovom trenutku na 15 posto.
Iveković: U ovom trenutku vam ne mogu reći kad će se zatvoriti Grabovica. Svake godine moramo raditi geodetske izmjere koje nam govore koliko imamo slobodnog kapaciteta.
Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Materijal koji smo dobili se odnosi na Grabovicu, a ne na meritum stvari – uzimanje zajma. Znamo da se radio o 7 milijuna kuna, ali ne znamo za što taj iznos služi. Interesiram me postoji li definirani ugovor između Grada i Čistoće o utrošku sredstava. Što će se dogoditi ako ne bude sredstava do 2021. Ovdje stoji da će se plaćati kamati. Ostaje zabrinutost kad će se zatvoriti Grabovica i kako ćete vratiti zajam.
Iveković: Zajam je potreban da bi se osigurala likvidnost. Poštovali smo sve zakonske obveze. Želimo osigurati stabilnost kako bi i dalje pružali naše usluge. Svaku kunu dva puta okrenemo, tako smo lani ostvarili uštede u rashodima u 20 posto.
Kristić: Prije sedam, osam mjeseci skupljao sam potpise kako bi se održi tematska sjednica o stanju gradskih firmi. Što se će dogoditi ako država zaustavi potpore? Bit ćemo u velikim problemima. Ne razumijem niti jednog vijećnika koji govori o teškom financijskom stanju. Ne govori o katastrofi, već o realnosti. Sva poduzeća koriste sve što mogu s državne razine. Ide nam neizvjesna turistička sezona, a onda zima. Stanje nije dobro.
17: 03 Franković: Sigurno je da se nalazimo u jednoj od najvećih financijskih kriza. Brojni gradovi u Europi su na koljenima. U posljednjih godinu dana Grad Dubrovnik i sva povezana društva uspješno brode krizom. Naša društva su zabilježila ogromne gubitke, sa Gradom skoro milijardu kuna. Unatoč tome, uspjeli smo ispaliti i kolektivne obveze prema radnicima. Libertas smo zatekli od 15 milijuna kuna, danas je on 4 milijuna kuna. Libertas će godinu završiti s minusom od samo tri milijuna kuna. Jutros sam na pitanje vijećnice Vučković-Matić kazao koliki su bili prihodi i rashodi u prva tri mjeseca. Ne trošimo više nego što imamo, ali da nam je teško nam je. Svima je teško i svi pokušavamo dočekati trenutak gospodarskog oporavka. Nikome nismo bacili jaram na leđa. Država i nama pomaže, bez toga ni nama ne bi bilo lako. Moramo biti krajnje oprezni. Ne smijemo podleći jeftinom pokušaju da nešto na briznu napravimo i potrošimo 100, 200, 300 tisuća kuna, a dobijemo nekoliko glasova. Sva naša društva su stabilna. Nitko ne pita za plaću. Svađali smo se sa sindikatima, ali sve u duhu dijaloga. Situacija nije dramatična, ona je pod kontrolom, spremni smo dočekati turističku sezonu.
Marković (HRAST): Svaki dan se govori da grad neće imati za plaće. Možete li reći koliki su bili prihodi i rashodi?
Franković: U prva tri mjeseca smo imali 78 milijuna prihoda, a 52 milijuna rashoda.
Bogdanović: Sigurno nije ugodno uvijek ponavljati razgovore o Grabovici. Lučino razdolje je nova Grabovica. Druga stvar imamo zanemariv stupanj razdvajanja otpada i da objektivno da nemamo gdje bacati smeće. Stvar je objektivni takva kakva jest. Sanacijom koja traje od Nikole Obuljena se ublažilo zagađenje pitke vode, a idućih nekoliko godina ćemo biti prisiljeni otpad odlagati na Grabovicu. Grad nema veze s Lučinim razdoljem, već Županija, no Lučino razdoblje se nikad neće izgraditi. Grad je odgovoran za razdvajanje otpadom. Za to sam da se pomogne Čistoći. Prvenstveno treba pomoći ljudima koji fizički zbrinjavaju naše smeće. Zanima me koliko se mjesečno plaća najam zgrade u kojoj se nalazi Čistoća? Čistoća ima zgrada koja se nalazi u Župi, zašto činovnici nisu u toj zgradi?
Selmani (SJG): Itekako je Čistoća mogla u posljednje 4 godine raditi na razdvajanju otpadu. Luka Dubrovnik je na upravljanju otpadom zaradila lijepi novac?
Potrebica (HDZ): Svi smo svjesni da do izgradnje Lučinog razdolja neće Grabovica biti zatvorena. Nikako ne mogu podržati tezu da će Lučino razdolje uništiti Bistrinu. Da je to tako, pješke bi s vama išao u obranu Malostonskog zaljeva. EU ne bi sigurno financirala takav projekt. Zar zaista mislite da bi bez pozitivne studije utjecaja na okoliš netko išao raditi ovako jedna ozbiljan projekt?
Bogdanović: Nisam rekao da će uništiti,niti samo spomenuo studiju utjecaja na okoliš. Prva stvar koja nas je naučila da ne smijemo toliko vjerovati Europi je cjepivo. Činjenica jest da procjedne vode iz Lučinog razdolja dospijevaju u Malostonski zaljev i vrulje ispod Dola. Što se mene tiče to tamo? Rekao sam da gašenjem jedne Grabovice otvaramo novu, pogotovo s obzirom na tehnologiju koja će se koristiti.
Potrebica: Volio bi da ne iznosite paušalne ocjene o Lučinom razdolju. Sjednite s Knežićem, upoznajte se s tehnologijom i procjednim vodama. Nemojte širiti paniku, ako panike nema. Takvi centri postoje u Europi. Treća opcija je da smeće nekamo odvedemo.
Bogdanović: Moj stav je da u sljedeće tri godine Lučina razdolja biti neće. Smijem imati stav. Grad Dubrovnik može sigurno do 80 posto otpada odvojiti i ostaje nam 20 posto smeća.
Kristić: Nemam ništa da raspravljamo o gospodarenju otpadom, ali ovo nije točka o tome, radi se o povredi poslovnika. Organizirajmo tematsku sjednicu i onda raspravljajmo o tome.
Točka dnevnog reda je usvojena.
Na redu je 15. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Grada Dubrovnika „Dubrovački vatrogasci – Dubrovnika“
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 16. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva u 2021. godini
Kristić: Ovo je prilika korištenja školskih sportskih dvorana od strane sportskih kolektiva u ljetnim mjesecima. Znate kolike imamo probleme sa sportskog infrastrukturu. Mnogi klubovi ovise o tome.
Pročelnik Brčić: Došlo je do nekih neusklađenosti s drugim odjelima. Osobno sam na tom tragu i bit ću na tom tragu. Od početka govorim da nema smisla da određenu djelatnost financiramo dva puta. Ova odluka definira koje troškove financira Grad Dubrovnik. Nema potreba da kroz program javnih potpora u sportu dajemo novac klubovima kako bi oni pokrili termine.
Potrebica: Činjenica jest da kad mijenjate smjer koji traje godinama, to ne ide lako. Rješavamo pravne pretpostavke kako bi na jednoj od idućih sjednica Gradskog vijeća u novom sazivu i ova točka došla na red.
Selmani: Podržavam rečeno. Vjerujem da je najveći problem da ljudi ne mogu planirati svoje djelatnosti. Je li moguće tijekom ovoga ljetna pružiti ruku i omogućiti sportske aktivnosti?
Potrebica: Imali smo sastanak na tu temu, kad kažem mi onda mislim na povjerenstvo za praćenje sportske strategije.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 17. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o imenovanju Stručnog povjerenstva za koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra
Članovi povjerenstva su Jelena Dadić, Božidar Mitrović, Marko Kristić.
Točka dnevnog reda je usvojena.
18. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka kojim se poništava zaključak gradskog vijeća Klasa: 363-01/20-06/02, URBROJ: 2117/01-09-21-09, od 26. siječnja 2021., usvojena je većinom glasova.
Na redu je 19. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitorima na iskazanu namjeru financiranja troškova izgradnje dvosmjerne gradske ulice.
I ova točka je izglasana.
Na redu je 20. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitorima na iskazanu namjeru financiranja troškova izgradnje prometnice predviđene UPU-om Babin Kuk (OS3) II faza.
Selmani: Smatramo da je problem što se u tekstu odluke navodi financiranje izgradnje ceste, a ne i ostale infrastrukture. Navodi se jedino dio u kojem se kaže da osiguravatelj sredstava preuzima obvezu pregovaranja rješavanja pitanja sustava pitke vode i odvodnje. Smatramo da se mora eksplicitno navesti tko je obvezan financirati ostalu infrastrukturu.
Todorovski: Ostale tvrtke moraju dostaviti dokaz o financiraju, poput Vodovoda i Čistoće.
Maslać (HDZ): Grad je odgovoran za komunalan doprinos, mi kao Gradsko vijeće nismo nadležni za to pitanje.
Selmani: Nisam rekao tko radi na terenu, nego tko to financira.Kako smo to mogli odobriti u prethodnoj točci?
Potrebica: Zamolio bih stanku od 5 minuta. Provjerit ćemo što piše u jednoj, a što u drugoj točci.
Potrebica: Predlagatelj je povukao točku.
Na redu je 21.točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Grada Dubrovnika u 2020. godini.
Rasprava o ovoj točki i o tri iduće točke Prijedlog godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Grada Dubrovnika za 2021. godinu, Prijedlog zaključka o prihvaćanju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Dubrovnika, Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o izvršenju Plana djelovanja Grada Dubrovnika u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu će se objediniti.
Zapovjednik Krilanović: Bili ste dobri prema vatrogascima i dobro smo surađivali po svim točkama. Procjena rizika govori koliko se u protekle tri godine napravila, poboljšalo u slučaju da dođe do nepogodne. Izrađivači su rekli da smo jako napredovali i da možemo biti ponosni na učinjeno.
Sve točke su usvojene.
Na redu je 25. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o potpunom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa Župe sv. Obitelji
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 26. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa obveznika Mila Radulovića
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 27. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o potpunom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa Župe sv. Stjepana
Na redu je 28. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o djeci, mladima i obitelji za 2021. godinu
Točka je usvojena.
Na redu je 29. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o stradalnicima i sudionicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima za 2021. godinu
Točka je usvojena.
Na redu je 30. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o udrugama proizašlih iz II svjetskog rata i poratnog razdoblja
Točka je usvojena.
Na redu je 31. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje športskih priredbi od značaja za Grad Dubrovnik u 2021. godini
Točka je usvojena.
Na redu je 32. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o prihvaćanju Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika za razdoblje od 2021. do 2025. godine
Pročelnik Brčić: Radi se o strateškom dokumentu za razdoblje 2021. – 2025. Ovaj smo dokument trebali imati na vijeću protekle godine, zbog okolnosti nismo mogli odraditi sve potrebno za donošenje ovog dokumenta. Želim zahvaliti djelatnicima DURA-e koja je izradila dokument i gospođi Luni Polić Barović. Predviđa se cijeli niz mjera koja se trebaju realizirati u navedenom razdoblju. Neke iziskuju veća financijska sredstava, stoga ćemo morati pričekati neka bolje vremena i iskoristiti se za pripremu.
Luna Polić Barović: U suradnji s nadleženim upravnim odjelom izradili smo ovaj dokument. Posebna pažnja je posvećena skupinama osoba s invaliditetom koje su posebno rizične, a to su žene i djevojke, djeci s poteškoćama u razvoju, starijim osobama s invaliditetom.
Polić Barović: Održali smo sastanak s udrugama, koje su imale priliku predložiti mjere za navedeno razdoblje. Izvješće je dosta detaljno. Ukupni iznos za mjere iz strategije prethodnog razdoblje se iz godine u godinu povećavao te je taj iznos 2020. iznosio preko 6 milijuna kuna, a 2019. je po prvi put rasipan trogodišnji natječaj za udruge koje se skrbe za osobe s invaliditetom. U Dubrovnikom imamo preko 4 tisuće osoba s invaliditetom.
Polić Barović: Imamo pet novih mjera kad je u pitanju zdravstvena zaštita.
Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Pozdravljam ovu strategiju. Mislim da izrađivačica stvarno objasnila o čemu se radi i kako je strategija napravljena. Vidi se sadašnje stanje, ali i sve ono što se planira u budućem razdoblju. Zapazila sam par stvar. Kod odgoja i obrazovanja djece s poteškoćama u razvoju, što se događa nakon izlaska osoba iz te škole? Pitamo se je li se itko osposobio za rad? Mislimo da uvijek trebamo gledati primjere dobre praske. Roditelji stari i sve je teže brinuti se o tim osobama. Kod nas su djeca koja prelaze u odraslu dob najčešće u udrugama. Znamo da je Josipovac pun. Svi imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, no apostrofirala bi djevojke i žene, za primjer ću navesti samo ginekološki stolac što je česta barijera. U zemlja EU, uči se o slobodnom vremenu osoba s invaliditetom. Mjera 6.1.1., planira se što neovisniji život. Koliko imam informaciju i pravobraniteljica je imala sastanak u gradskoj upravi dogovoren je jedan stan prilagođen osobama s invaliditetom. Nitko ne razmišlja kako osoba s invaliditetom može pristupiti bankomatu i o tome treba razmišljati. Bitan je i rani probir, postoji li projekt po koje se radi i zašto tek 2023. godine?
Katarina Doršner: Sredstva su svako godine rasla. Posebno bi se osvrnula na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Mislim da se na tom treba puno aktivnije raditi. Zabrinjavajuće mi je kad vidim što se dogodi s osobama s invaliditetom nakon navršene 21 godine. Zaposlenje nam mora biti prioritet u idućem mandatu.
18:45 Vijećnica Čale -Maratović: Želim pohvaliti veliki broj aktivnosti koje se provode i financiraju u Gradu Dubrovniku. Ovo je treća strategija. Imate u strategiji jednu grešku koja se tiče Dva skalina, odnosno djece s posebnim programom, jer imate i redovni program. Što se tiče povećanje iznosa za posebnu školu u OŠ Marina Držića to pohvaljujem. Radi se o djeci za najtežim poteškoćama, često i mentalnim ograničenjima. Kad je u pitanja određivanje mjera, ciljevi bi trebali biti specificiraniji. Trebalo bi navesti koliko će djece biti obuhvaćeno i koliko će se nekom mjerom nešto unaprijediti. Izgradnja parka nije mjera već aktivnost. Puno je takvih nesukladnosti. Nismo odredili što su nam strateški ciljevi. Pohvaljujem sve udruge. Imamo sve više djece s poteškoćama u razvoju, a nemamo programe. Kod udruga vidimo smanjenje sredstva, a milijun kuna je otišlo na pomoćnike.Mi smo jedan od prvih gradova koji je uveo pomoćnike u vrtićima. Što se tiče rane intervencije, radi se o jakom dobrom projektu. Rana intervencija nije otvoriti centar u koji će djeca dolaziti. Jedna svjetska stručnjakinja je izjavila da ako dijete kod kojih se uvodi komunikacija sličicama, a to se radi dva puta tjedno po 20 minuta, takvom će djetetu trebati 84 godine da dosegne vještine 18-godišnjaka. Ovo je popis aktivnost, no smatram da je vrijeme da se napravi iskorak preko stvarno strateškom razmišljanju na ovom području.
Tajana Šimac Bonačić (SDP): Kad govorimo o ranoj intervenciji, nažalost zbog parcijalnog provođenja, djeca postaju žrtve. Potrebno je na tom području dati maksimum.
Mario Bekić (HDZ): Naša lokalna strategija u nedostatku nacionalne strategije se konačno realizira. Veliki broj djece zahtjeva stručan pristup. Ne postoji nacionalni centar. Lokalne ustanove su prepuštene samoorganiziraju. OB Dubrovnik se spominje u pozitivnom smislu i jako sam sretan zbog toga. Organizirali smo jednu malu polikliniku. Volio bi da u Gradu postoji jedna krovna institucija, jer se sve dislocirano, a onda određeni broj djece ostaje izvan sustava.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 33. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Kolektivnog ugovora za zaposlene u ustanovama u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik
Zamjenica Tepšić: Važno mi je istaknuti da današnje prihvaćanje kolektivnog ugovara ne znači i nove financijske obveze. Definirali smo da se odgode svi članci koji se odnose na povećanje sredstava, dok se za to ne steknu uvjeti. U srpnju 2017., započeli smo nove pregovore.Pregovori su bili dugi i iscrpni. Uspjeli smo se na fini način dogovoriti. Pregovore smo okončali u veljači 2020., s obzirom na to da je već bio donesen Proračun za 2020., nismo odmah uspjeli potpisati ugovor. Zbog poznate situacije i ekonomskim posljedica dogovorili i smo potpisivanje novog kolektivnog ugovor, da bi u veljači bilo zatraženo potpisivanje. Dogovorili smo se da se svi članci koji dovode do povećanje sredstava izuzmu. Očekujemo da ćemo u listopadu nastaviti u pregovore kako bi se i ostali članovi, koji su djelatnicima najbitniji, aktiviraju.
Bogdanović: Nakon 28 godina odlazim i želio bih zahvaliti svima na suradnji. Molim da mi ništa ne zamjerite. Brod mi kreće u 20 sati, želim vam uspješan rad idućih nekoliko sati, kao i sreću budućim vijećnicima. Osobno nisam zadovoljan koliko sam u proteklih 29 godina napravio za boljitak Dubrovnika.
Željko Raguž (DUSTRA): Smatram da u vremenu ovakve krize nije najbolji trenutak da donošenje kolektivnog ugovora, pogotovo ne na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća. Nisam za to da u ovom trenutku nekom zaštićujemo kao ličkog medvjeda. Neću glasati za ovu točku.
Obradović: Meni ovo izgleda kao jeftina kupovina glasova. Zanima me koliko će kad prođe korona ovo koštati Grad Dubrovnik.
Pročelnica Hilje: Rađene su korekcije koeficijenata pojedinih radnih mjesta. Što se tiče samih radnih mjesta radi se o razlici od 3.9 milijuna kuna.
Željko Raguž: Nevjerojatno je da za sport, ide oko 20 milijuna kuna, na sport 140. Smatrate li da je takav odnos ravnopravan i da bi tako trebalo biti?
Obradović: Mislim da ovaj iznos dovoljno govori. Mislim da bi bilo fer da se ova odluka povuće i da je donese idući saziv.
Potrebica: Prijedlog nije prihvaćen.
Točka je usvojena.
Na redu je 34. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o potpisivanju Ugovora o zasnivanju prava služnosti u svrhu postavljanja kabelske kanalizacije preko dijela nekretnina čest. zem.1962,1933, 110 i 115 sve k.o. Orašac sa društvom Hrvatski Telekom d.d. iz Zagreba.
Točka je usvojena.
Na redu je 35. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o potpisivanju Ugovora o zasnivanju prava služnosti puta na teret čest. zem. 664/1 k.o. Prijevor, kao poslužne nekretnine, a u korist čest.zem. 664/3, 664/5 i 664/2 sve k.o. Prijevor, kao povlasnih nekretnina, između Grada Dubrovnika i Antuna Matušića iz Prijevora
Točka je usvojena.
Na redu je 36. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o potpisivanju Ugovora o zasnivanju prava služnosti između Grada Dubrovnika i društva INA industrija nafte d.d. na dijelu nerazvrstane ceste katastarske oznake čest.zem.452/9 k.o. Komolac
Točka je usvojena.
Na redu je 37. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka kojim se nudi sklapanje novog ugovora o zakupu poslovne zgrade na adresi Don Frana Bulića 6 u Dubrovniku sa ustanovom RIT CROATIA
Obradović: Ugovor ovdje traje još dvije i pol godine. Zašto ga danas potpisujemo?
Pročelnica: Ovim dajemo suglasnost da će se 2023., potpisati novi ugovor u trajanju od deset godina. Cijena ostaje ista kao i danas 35 tisuća kuna mjesečno plus PDV.
Kristić: Cijeni RIT, ali ovo je svojevrstan presedan. Nisam protiv, ali htio bih obrazloženje.
Potrebica: RIT nije u istoj kategoriji kao drugi zakupci. Definirali smo se kao grad koji će poticati razvoj visokog obrazovanja. Radi se o ozbiljnoj instituciji koja dugoročno planira svoje aktivnosti. S obzirom na to da sam bio s njima u ozbiljnim razgovorima, mogu potvrditi da ovoj instituciji možemo bez grižnje savjeti sad dati suglasnost.
Kristić (MOST): Ne razumijem vaš komentar. Nitko nije uložio primjedbu. Mislim da su nas građani izabrali kako bi postavljali pitanja. Predsjednik vijeća je potvrdio da se ovdje radi o presedanu.
Rossetti (DUSTRA): Kao dožupan bio sam jedan od inicijatora dolaska RIT-a u Dubrovnik. Ravnatelja poznajem osobno. Da sam ja gradonačelnik naplatio bih manji iznos najamnine.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 38. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o zasnivanju prava služnosti u svrhu korištenja osnovne postaje elektroničke komunikacijske mreže 4504A DU Koločep postavljene na dijelu nekretnine čest. zem. 810/1 k.o. Koločep sa društvom A1 Hrvatska d.o.o.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 39. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o davanju u zakup poslovnog prostora na adresi Maestra Đela Jusića 44 u Dubrovniku sa Domom zdravlja Dubrovnik
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 40. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o sklapanju Dodatka Ugovora o zamjeni nekretnina sklopljenog između Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta d.o.o.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 41. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka kojim se Grad Dubrovnik obvezuje žurno riješiti imovinsko-pravne odnose na zemljištu u svom vlasništvu na kojem su izgrađene dosad neuplanjenje i neuknjižene stambene zgrade naselje Naš Dom u Mokošici.
Kristić: Ovo je jedna tema za koju vjerujem da odavno postoji opći konsenzus. Stanari Našeg doma predugo čekaju kako bi riješili pitanje svoj vlasništva. Mnogi su tamo uselili kao mladi, a danas su već osobe treće dobi. Bilo bi poželjno da ovo pitanje što prije riješimo.
Potrebica: Iznimno mi je drago da ste danas pokrenuli ovo pitanje. Ovo je jedina točka dnevnog reda u kojoj sam realno u sukobu interesa. Dogodila se velika nepravda prema stanovnicima Našeg Doma. Ljudi su stanove kupili i platili, a saga traje do današnjeg dana. Moja majka ima stan u Vinogradarskoj 10 koja će se zadnja uknjižiti, ne jer ja nešto izbjegavam, nego se radi o najsloženijoj situaciji. Zamolio sam odvjetnika Darija Obradovića, koje je angažirao Grad Dubrovnik da me uputi u situaciju. Nisu sve zgrade u istoj situaciji. Vinogradarska 22 je pravomoćno riješena. Vinogradarska 24 je u postupku knjiženja. Vinogradarska 20 ide u postupak nakon zgrade na broju 24.Za zgrade na broju 20, 24, 26 riješen tehnički dio, a pravni ne dio ne zavisi samo o nama, Domoupravi, veći i o zemljišno-knjižnoj odjelu suda u Dubrovniku. Mi bi morali i trebali napraviti je sljedeća:za Vinogradarsku 14, 18 i 28 potrebno je ukinuti status javnog dobra na dijelu puta. Ako budemo tvrdo tumačili zakon onda bi stanovnici Našeg Doma trebali kupiti to zemljište. Mi kao Gradsko vijeće mora u jednom trenutku, a tome smo vodili razgovore s resornim pročelnicima, priznati činjenicu da smo to zemljište već kupili kroz cijenu stana i donijeti odluka da se status puta ukine bez ikakve naknade stanovnika. Razgovarao sam o tome s gradonačelnikom. Kad to dođe na red u formalno-pravnom smislu to će se i dogoditi. Vinogradarska 26 čeka odluku o promjeni granica katastarske općine. Zahtjev je upućen katastru Dubrovnik, na njega ne utječemo. Vinogradarska 10 i 12, kad nam se dostavi rješenje o formiranju građevinske čestice potrebno je napraviti elaborat cijepanja. Grad treba odobriti iznos od 168 tisuća kuna za nastavak tehničkog dijela. U razgovoru sa stanarima potvrdili smo, s obzirom na to da je riječ o zemljištu koje je Grad dobio od zadruge, a na kojem je napravljena infrastruktura i dio oko zgrada je prešao u vlasništvo Grada, rekli smo da će Grad te troškove i snositi. Vjerujem kad to napravimo da je sretan put za sve. Odvjetnik Obradović je kazao da će postupak za moju zgradu koja je zadnja trajati oko dvije godine. Ovo je postupak koji ima punu podršku Gradskog vijeća. Ne znam jeste li znali, ali gradonačelnik je dobar dio svojih dubrovačkih dana proveo u zgradi na broju 10. U sukobu sam interesa i zato mi je drago da je gospar Kristić započeo ovaj postupak, inače bi ljudi rekli da sam pokrenuo postupak uknjižbe vlastitog stana.
Franković: Naš dom je bio problematičan jer se par zgrada pomaknulo izvan parcele. Došlo je do problema. Ljudi su kupili stanove, ali nisu riješene popratne stvari. Vrijeme je da se to riješi. Mislim da odvjetnik to vodi u dobrom smjeru. Cilj nam je riješiti ovaj gordijski čvor.Postoje stanovi koji se ne mogu uknjižiti, a to ljudima predstavlja problem.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 42. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o potrebi produljena moratorija na kreditne obveze gospodarstvenika i građanstva
Kristić: Ovo pitanje nije u našoj nadležnosti, no smatram da je najmanje što možemo napraviti je tražiti od Sabora da se moratoriji, koji ističu 1. travnja produlje. Na ovaj način pružamo potporu poduzetnicima i građana koji se nalaze u teškoćama.
Potrebica (HDZ):Predlažem stanku u trajanju od 10 do 15 minuta kako bi proučili akte koji su vezani uz ovu i iduću točku.
Potrebica (HDZ): Vezano uz prijedlog vijećnika Kristića uz moratorije mogu reći da smo postigli konsenzus s jednim apelom upućenim gradonačelnikom, Hrvatskom saboru i bankama. U članku 1. navodi se kako se dubrovačko gospodarstvo nalazi u teškoj situaciju, dok se u čl. 2. navodi kako su mnogi morali posegnuti za kreditima. U članku 3. navodi se kako se od banaka očekuje produljenje moratorija,a u članku 4. se nalaže gradonačelniku o ovom obavijestiti Sabor.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je posljednja točka dnevnog reda, Prijedlog etičkog kodeksa nositelja političkih dužnosti u Gradu Dubrovniku.
Pročelnica Hladilo: Predlažemo da se u članku 6. uvrsti rečenica: nedvojbeni javni ugled u zajednici imaju osobe koje nisu pravomoćno presuđene.
Točka je jednoglasno usvojena.
Potrebica:Ovo je vjerovatno posljednja sjednica Gradskog vijeća u ovom sazivu. Dozvoliti mi da se u svoje osobne ime zahvalim na korektnom radu. Želim vam sve najbolje u životu vas i vaših obitelji. Želim vam puno uspjeha na nadolazećim izborima. Vjerujem da će se mnogi od nas ponovno naći na ovom mjestu zbog korektnog rada u ovom sazivu Gradskog vijeća. Hvala vam lijepa.
E.Jelić/L. Pavlović
