Na 36. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja je započela u Velikoj vijećnici u 10 sati, prisutno je 22 od 25 vijećnika, a vijećnici Gordan Špero, Marijo Bekić i Ivana Šepak sudjelovat će na današnjoj sjednici online putem. Na dnevnom redu je 20 točaka. Na sjednici će se između ostalog raspravljati o pokretanju postupka za izmjene i dopune Statuta Grada Dubrovnika, o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju, o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva Grada Dubrovnika, a raspravljat će se i o brojnim javnim potrebama kako za školstvo tako i za sport, tehničku kulturu… Gradski vijećnici će danas odlučivati i o dodjeli javnih priznanja Grada Dubrovnika.
Predložena je dopuna Dnevnog reda sa sedam novih točaka.
Prijedlog zaključka o imenovanju povjerenstva kao 17. točka Dnevnog reda, Povjerenstvo za ocjenjivanje projekata i manifestacija kao 18. točka Dnevnog reda, ukidanje statusa puta kao 21. točka, izmjene komunalnog reda kao 3. točka, prijedlog odluke o rezerviranim parkirališnim mjestima kao 4. točka, prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture kao pješačke staze kao 5. točka Dnevnog reda, prijedlog o imenovanju članova Uravnog vijeća Zaklade Blaga djela kao 26. točka. Usvojena je dopuna Dnevnog reda.
Slijede vijećnička pitanja.
Maro Kristić (MOST): Moje prvo pitanje odnosi se na poticajno stanovanje za mlade obitelji, bila je polemika oko pravila. Gradonačelnik je naglasio kako je ključni problem odluke riješen, oko pitanja otkupne cijene. Očekivali smo prijedlog na ovoj sjednici, možemo li vidjeti to službeno očitovanje i je li sve uredu? Drugo pitanje odnosi se na Lapadsku obalu, ono što pitam, europska sredstva su dodijeljena prije šest mjeseci, poojavio se problem oko izvlaštenja vlasnika nekretnina, navodno postoji preklapanje postojeće koncesije s marinom, koliko će ovo osporiti radove i je li sve uredu?
Gradonačelnik Mato Franković: Provjerili smo sve s nadležnim tijelima vezano uz stanove, Porezna uprava je rekla da ne vide ništa sporno. Ovo je rpva takva odluka o koju radi neka jedinica lokalne samouprave, realno smo mogli ići na ovu sjednicu, ali nismo htjeli staviti prijedlog na ovu sjednicu kao izvanrednu točku, staviti ćemo ga na sljedeću. Sada imamo sve jasno argumentirano. Molim sve vijećnike da dobro čitaju materijale koje dobiju, ako bude amandmana da ih se pošalje na vrijeme jer želimo oko toga imati konsenzus. Što se tiče Lapadske obale, tu nema nikakvog problema, iz meni nepoznatih razloga želi se stvoriti umjetni problem koji ne postoji, Grad ima sve pravomoćne dozvole, proces izvlaštenja započet izavršen, natječa raspisan, početak radova, ukoliko ne bude žalvi sredinom veljače.
Rikard Rossetti (DUSTRA): Stalno dobivamo mail od žene koja tvrdi da ima argumente oko dubrovačkih zidina, a naslovljen je na gradonačelnika, molim da nam se pojasni što s tim?
Gradonačelnik: Siguran sam da kad spomenemo dubrovačke zidine imamo milijun ljudi zainteresirano za koncensioniranje. U ovome trenutku se vode neki sudski sporovi vidjet ćemo kako će oni završiti i vidjet ćemo kako ćemo postupati. Što se tiče zahtjeva određene fizičke ili pravne osobe oni su opravdani, ali takvo što nije moguće niti će biti moguće do pravovjeka, a onda će ovo Gradsko vijeće odlučivati nakon toga što će i kako biti.
Nikša Selmani (KLGB): Kada grad misli raspisati javni poziv za kulturu, hoće li se ponovno odgađati i konačno poništiti kao 2020.?
Gradonačelnik: Na idućoj sjednici ćemo donijeti odluku o raspisivanju javnog poziva i onda idemo s procedurom.
Jadran Barač (SDP): Na prvo pitanje se ne morate sada očitovati jer ste to napravili već, a vezano uz stanove za mlade. Možete li Gradsko vijeće izvjestiti zašto se nije usvojila odluka koju smo predložili kolega Selmani i ja na sastanku, ali možete pismeno odgovoriti. Vezano uz potrese, možete li nam reći kako Grad planira riješti financiranje Zavoda za obnovu?
Gradonačelnik: Odgovor na prvo pitanje će biti pisani. Vezano za drugo pitanje, potres je nešto što na području grada moguć i očekivan je, mi smo trusno područje i sukladno aktima sva nova gradnja se prilagođava. Ne prestaje se s aktivnostima, kontinuirano se ulaže. Organizacija žurnih službi, to je sve nešto što smo mi napravili, a što prije ije postojalo. Mi smo oformili civilnu zaštitu mjesec dana prije korone, a to prije nije postojalo. S ravnateljima škola radimo na edukaciji evakuaciji, zajedno s inžinjerima provjeriti će se konstrukcija svij javnih škola i vrtića da utvrdimo postoji li nekakva eventualna ugroza koju mi možemo spriječiti. Opća bolnica Dubrovnik je ocijenjena kao najotpornija u gradu.
Marina Vučković Matić (HNS): Prvo pitanje se odnosi na aktivnosti za avio povezanost, neki dijelovi Hrvatske su imali bolju sezonu, što je s tim najavljenim sredstvima za ovu godinu? Moje drugo pitanje odnosi se na zemlju u Zatonu, u pitanju su parcele koje trebaju biti poklonjene gradu, jeste li postupili što po dopisu koje je gospođa Marija poslala? Iako tamo nikad nije postojala zgrada molim vas izvještaj o budućem sportsko rekreacijskom dijelu na toj zemlji?
Gradonačelnik: Prije priprema za postavljanje pitanja bilo bi dobro da uđete u meritum stvari. Rekli ste kako je Split imao 200 posto više putnika, je li znate koliko ljudi gravitira tome gradu, to je 400 puta više nego što gravitira Dubrovniku. Koje su to avio kompanije prema kojima sam ja osobno izazvao blamažu, jer upravo suprotno ja imam izvrsne odnose i konstantne razgovore. Molio bih vas da taksativno navedete, kako ste rekli koje sam ja prevario. Što se tiče parcele u Zatonu, tu parcelu je vaša stranka obećala dati stanovnicima međutim to se nikad nije napravilo pretpostavljam da se radi o istom slučaju koji sam ja realizirao do kraja i država nam je poklonila zemlju za namjenu sportsko rekreacijskog sadržaja. U ovome trenutku nismo u mogućnosti realizirati taj projekt zbog pandemije i tražili smo da nam se rok prolongira. Radimo puno na marketinškim aktivnostima, pogotovo u Velikoj Britaniji. Zanimljivo je reći da je Viking kruz odabrala za prvu luku upravo Dubronvik i čeka da se slože epidemiološki uvjeti da mogu krenuti s home portom iz Dubrovnika. Toliko o tome da nismo aktivni.
Vučković Matić: U brojkama je razlika u svega 10 posto između Splita i Dubrovnika, ono o čemu govorim razlika nikada nije bila veća, ono što sam ja pitala je što je s najavljenim sredstvima ove godine, tko će ih dodjeljivati i na koji način?
Dolores Lujić (MOST): Prvo pitanje odnosi se na izgradnju mosta preko rijeke Omble, jeste li odustali od toga i možemo li do kraja sjednice donijeti deklaraciju o zabrani gradnje? Što je s internetskom platformomo o transprentnosti?
Gradonačelnik: Strogo se protivim bilo kakvoj gradnji preko rijeke Omble i bilo kakve prometnice, nemam ništa protiv deklaracije, ne bih da je sad ovdje na brzinu pišemo nego da je ozbiljno napišemo i napisat ćemo je zajdeno. Što se tiče internetske platforme, nije se odustalo, ugovori su potpisani imat ćemo platformu Dubrovnik otvoreni grad, bili smo zapeli na jednom segmentu objavljivanja OIB-a, čekamo odgovor. Sve drugo smo riješili, naše financije su spremne objaviti cjelokupnu bazu podataka.
Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Zabrinutost su iskazali turistički vodiči, vjerujem da imate sluha za njih, pitam vas da li ćete zastupati naše vodiče u Hrvatskom ssaboru s izmjenama zakona ili ćete morati imati stranačku ruku? Drugo pitanje, nakon potresa na Baniji nekoliko jedinica lokalne samouprave se uključilo, da li će se i naš grad pridružiti ovoj inicijativi? Hoćemo li sudjelovati da obnovimo neki objekt ili kuću?
Gradonačelnik: Svoj radni vijek proveo sam u turizmu, od nošenja kufera pa sve ostalo i jako dobro poznam djelatnost turističkih vodiča. Činjenicu da nitko priču o gradu ne može bolje ispričati nego lokalni vodič. Kada se radi o zaštićenim lokalitetima onda je drugačije, ja sam i u Odboru za turizam, moja ruka će se prije osušiti nego da dignem za nešto protiv toga i nema šanse da ću dignit ruku za to, sve sam obavijestio o tome, mi se mroamo uskladiti, ali psotoji način za zaštitu određenih lokaliteta. Mi imamo zaštićeni grad i o njemu samo mogu pričati lokalni vodiči, neosporno je da ću biti apsolutno za naše vodiče. Što se tiče vaše inicijative za potresom pogođena područja, mi smo spremni sudjelovati u aktivnostima i čekamo da se sve posloži.
Miho Obradović (HNS): Imam ne dva nego dvjesto pitanja. Tvrtka Libertas pokrenula je postupak javne nabave za šest novih autobusa, zbog čega Libertas pokreće nabavu polovnih autobusa i to bez Gradskog vijeća? Drugo pitanje, 18. 4. 2017. na vašem predizbornom skupu ste govorili o azilu, domu umirovljenika, sportskoj dvorani, obećali ste da ćete uložiti 100 milijuna kuna u sport, izgraditi koncertnu dvoranu. Smatrate li da ste iznevjerili svoje glasače?
Gradonačelnik: Na prvo pitanje ću na brzinu odgovoriti jer neću sve stići, Libertas prvo pokreće javnu nabavu, a onda nakon toga ide sve na Gradsko vijeće, to biste trebali znati. Da, puno toga smo obećali i puno toga smo izvršili, OŠ Montovjerna, Studentski dom, pročistać, cesta Most – Pobrežje, parkirališta, brojni kompleksi dječjih i sportskih igrališta, imamo preko milijardu europskih sredstava, autobusi, obnovljeni Lazareti, projekt Grad za djecu, energetska obnova OŠ Lapad…Ulaganje u sportsku infrastrukturu, usvojena strategija sporta, izgrađen teren u Gospinom polju, moderna judo dvorana u Mokošici, za tenis dvoranu u Lapadu je ishodovana građevinska dozvola… Pa stanovi za mlade, dugogodišnji problem žičare, tvrđava Imperijal… Hvala vam što ste mi dali priliku da sve ovo nabrojim, možda aludirate na nekakvu koaliciju…
Obradović: Kolaicije s HDZ-om neće biti dok je ova ekipa tu. Ovo sve što ste nabrojali će biti, vi ništa niste napravili…
Blaž Pezo (HDZ): Vezano uz prostor kolege Obradovića, iz medija je jasno kako mu se pogodavalo na više načina, očekujete li od njega da se ispriča javnosti jer je govorio neistine. Nekim političarima nije po volji što ste ispunili obećanja oko strategije sporta, jedan je to nazvao i promašajem kako to komentirate?
Gradonačelnik: Najbolje je uvijek da o ljudima govore djela, a ne riječi. Međutim naši građani sigurno dnenvo vide što se radi, tako u ovome trenutku radi se kanalizacijski sustav na Lopudu, pa Orašac… Ulaže se u vodovod Brsečina…Plato Pile kako izgleda danas, a kako je izgledao 2017. Promet oko Grada pogledajte kakav je sada. Djela, a ne riječi. Kako i na koji način je fukcionirao računalni sustav, govori o tome da je bio iz 70. godina kada sam preuzeo biti gradonačelnik. Opremanje žurnih službi, stambeno zbrinjavanje za djelatnike bolnice, prvi vatrogasni brod…
Pezo: Nisam dobro razumio jel se gospar Miho ispričao ili će se ispričati, jer što reći o čovjeku koji je ušao radi privatnih interesa, zaposlio se u gradskoj firmi i zaposlio sve svoje.
Miho Obradović: Nije prvi put da štitite kolege i da puštate gradonačelnika, povreda poslovnika je tu, a budući osuđenik priča o nekim drugim stvarima.
Potrebica: Jasno je po poslovniku da gradonačelnika mogu pitati vezano uz poslovanje Grada Dubrovnika, a vi dobro znate da je prostor u kojemu se nalazi vaš lokal od kinematografa. Sukladno poslovniku vaše je pravo da u pisanoj formi ukoliko niste zadovoljni i GV će odlučiti jesam li se ja ogriješio o Statut.
Marko Potrebica (HDZ): Jeste li vi povjerovali “andersonovim” bajkama, možete li odgovoriti na to pitanje. Jeste li vi gradonačelniće, 2017. kao predsjednik GV uoči izbora povjerovali “andersenovim” bajkama i na osnovu toga napravili dio svoga programa?
Gradonačelnik: Ima video na YouTube o meni i Šimac Bonačić, bilo je sučeljavanje u Sponzi i tada smo prvi put ja i ona rekli da postoje određene sumnje vezano uz dom umirovljenika u Gružu gdje nas se kasnije pokušalo diskreditirati. Kada sam postao gradonačelnik vidio sam da ništa nije pripremljeno, sve je trebalo na novo razraditi kako bi mogli napraviti postupak javne nabave. U bajke ja ne vjerujem, vjerujem u dokumente, za svaki projekt treba ishodovati garđevinsku dozvolu, sve projekte koje smo radili radili smo sukladno zakonu. Puno projekata, puno posla je odrađeno i biti će odrađeno. Najponosniji od svega sam na činjenicu što sam upravo na tome skupu HDZ-a rekao otkrit ćemo europske fondove, sada imamo milijardu kuna, to je više od dva proračuna Grada Dubrovnika. Sada smo se pripremili za više od 10 milijardi kuna.
Povreda poslovnika Barač: Dakle, predsjedavajući ovoga vijeća pita gradonačelnika koje se tiče predizborne aktivnosti HDZ-a i “andersenovih” bajki, to nije djelokrug gradonačelnika.
Potrrebica: ne možete poreći da se dio mog vijećničkog pitanja ne odnosi na dom umirovljenika. Vrlo je važno da se zna dinamika tih radova. Smatram da vaš prigovor nije opravdan, naravno sukladno poslovniku vi možete uputiti predsatvku. S obzirom da su izbori onda uđemo i u ovakve zanimljive situacije.
Ivana Šepak (DUSTRA): Moje pitanje se odnosi na turističku sezonu, kakva je situacija, ima li ikakvih pomaka, dolaze li avio kompanije? Što se radi po pitanju promidžbe grada?
Gradonačelnik: Prema epidemiološkim uvjetima, za očekivati je da će doći do oporavka turističke sezone negdje sredinom lipnja, može se dogodti i ranije. Za Dubrovnikom interes ne prestaje, no važni su epidemiološki uvjeti. Mi se nalazimo u trenucima kada neke zemlje uvode strogi lockdown, u trenutku kada dođe do otvaranja mi smo spremni izaći s marketinškim aktivnostima. Mi bilježimo i danas noćenja, uvjeren sam da će od lipnja krenuti bolje uvjeren sam da možemo ostvariti 60 posto prometa od prošle godine. Booking postoji za lipanj, ali svi su oprezni u prognoziranju jer čekamo kako će se razvijati i cijepljenje. Vrlo važna je i procijepljenost, gosti će gledati gdje dolaze.
Željko Raguž (DUSTRA): U jednom trenutku jedina u zelenoj zoni je bila Istra. Kako u 2020. iza uspješnog rujna i listopada stoji stožer u Istri, tako i kod nas iza neuspjeha stoji stožer, imali su zadatak nasmiješenih lica obavijestiti nas brojkama.
Gradonačelnik: Ono što je ključ u cijeloj ovoj priči je broj incidencije, danas je RH šesta zemlja po uspješnosti. Idemo u laganu fazu oporavka i zato je stožer vrlo oprezan u popuštanju mjera, ako vidimo druge zemlje mi još imamo liberalne mjere. Ne bih se složio s vama da je uspješnost u Istri bio stožer, njima su prioritetna Njemačka…Možemo nazvati Istru uspješnijom od nas, jer smo svjesni činjenice da nas je Velika Britanija stavila u crvenu zonu, a oni su nam ključni. Najuspješnija županija po pitanju koronavirusa je naša, ali se mi premalo hvalimo i premalo o tome pričamo.
Terezina Orlić (DDS): Svi ste manje više pošli na Srđ i znate kako izgleda cesta. Financijska situacija je takva da u ovome momentu to ne možemo riješti, ali ima nešto što možemo. Na Bosanci ima velik broj djece, upoznata sam da je poslano pismo s molbom da se stave oni tzv. “policajci” na cesti. Mogu li se oni postaviti zbog sigurnosti? Ima jedna stara cesta, put od Bosanke, minimalna investicija, a to je osvijetliti ga.
Gradonačelnik: Uistinu problemi mjesta Bosanka su veliki, članovi Mjesnog odbora se iznimno trude i predložili su niz projekata. Mi smo se pripremali za sezonu 2021. s potpuno novim pravilom dolaska na Bosanku, planirali smo ograničiti broj kombija i taksija. Što se tiče dječjeg igrališta to smo riješili, Mjesni odbor je odradio ključnu ulogu. Postavit ćemo komunalnu infrastrukturu na toj cesti zbog sigurnosti. Riješili smo onaj skretač. Borimo se za svaku kunu prema europskim fondovima i ići ćemo projekt po projekt. Stanovnici Bosanke nisu bili dobro tretirani, rasvjeta ne postoji, obećali smo da ćemo to napraviti.
Slijedi 10 minuta pauze.
12:15 Slijedi druga točka Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o pokretanju postupka za izmjene i dopune Statuta Grada Dubrovnika – prijedlog je usvojen jednogalsno.
12:16 Prijedlog odluke o komunalnom redu.
Pročelnik Zlatko Uršić: Radi se o dopuni članka 161 gdje se omogućuje tzv. cargo bikeovima prometovanje. Nabavili smo četiri takva vozila, a koristiti će ga Čistoća, Vrtlar i Grad Dubrovnik.
Prijedlog je usvojen.
12:21 Slijedi četvrta točka- prijedlog o rezerviranim parkiralištima.
Gradonačelnik: Uredit će se odluka, definira se točno na koji način će se gospodariti svim onim područjima gdje grad omogućava rezervirana mjesta.
Kristić: Prema ovome prijedlogu da se zaključiti da se na neki način ovdje parkirališna mjesta pretvaraju u javnu površinu. Pretpostavljam da je moguće da je riječ o ugostiteljskim uslugama na određenom parkingu, tko je ovo inicirao i koja su to mjesta, volio bih da mi se detaljnije pojasni. Mislim da je ovo došlo od nekog poduzetnika.
12:23 Gradonačelnik: Inicijativa je došla od gardske uprave, postoje mjesta za koja s enisu raspisivali natječaji, želimo podići razinu transprantnosti.
Selmani: Molili bi da se građanima vrate parking mjesta na Preparandiji. Koliko je mjesta rezervirano na parkiralištu žičara i tko ih koristi? Mi smatramo da je odluka nepotpuna, ovako se daju odriješene ruke s nepoznatim ciljevima i kriterijima.
Prijedlog je prihvaćen s 13 galsova za.
12:27 Slijedi točka – Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture.
Gradonačelnik: Ovdje se radi o pješačkoj stazi nasuprot Vile Palme, komunalno je opremljena, ima klupe, i mi ovime samo uvodimo u sastavni dio komunalne infrastrukture.
Kristić: Ovaj dio je posebno interesantan po tome što se nalazi na zemljištu nekada Zaklade Mihanović, a iz medija se saznalo da će se tamo garditi jedan od najvećih objekata ikada izgrađenih. Zanima me je li jedan od koraka u smjeru da se prekine megalomanija, i što se događa s tim projektom?
Gradonačelnik: Vi znate da se ona nalazi u privatnom vlasništvu, nekad u valsništvu Zaklade Mihanović. Izmjenama GUP-a 2014. se ukinula jedna cesta u tom dijelu i samim time je omogućena veća gradnja. Mi ovim nikoga ne neomogućavamo, radi se o cesti koja u nespornom vanknjižnom vlasništvu grada, hoće li to utjecati na projekt to ne znam. Znam da su upozoreni na određene manjkavosti i potrebno je ispraviti dokumentaciju.
Odluka je jednoglasno usvojena.
12:33 Slijedi šesta točka Dnenvog reda – Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području Grada Dubrovnika za 2022. godinu.
Pročelnik Marko Miljanić: obveza je donijeti ovu odluku za iduću godinu do 31. siječnja ove godine, cijene su sukladno pravilniku o naplati.
Rossetti: S obzirom na situaciju kruzera bilo bi dobro da odgodimo ovu taksu jer država već naplaćuje ovu taksu. Trebalo bi ih nagraditi da dođu, a ne udarati ovakve cijene.
Gradonačelnik: Grad ima partnerski odnos s CLIA-om, sve naše takse smo komunicirali na vrijeme, nemamo tu niakkvih problema. Neće doći do destimulacije, brojne luke su triput skuplje od nas. I dalje smo mi poželjni, ovdje se radi o vrlo partnerskom odnosu.
12:37 Kristić: Saznao sam da je ona komunalna infrastruktura koju smo malo prije izglasali nestala jutros i pomeo ju je bager. Što se tiče ove točke, ja ne pripadam onoj kategoriji pretjeranu eksploataciju nečega, nisam siguran da ovakve određene pristojbe će utjecati kao nekakav privlačan faktor. Čujem da kruzing kompanije polako biraju druge destinacije i da grad postaje sve manje atraktivan. Je li se ovakve odluke komuniciraju s agentima?
Gradonačelnik: Ono što je važno, ovaj zakon je donesen na našu inicijativu. Složile su se sve luke. Mi smo za kruzere s mjerom, ali da se plati određena pristojba. Vrlo neobično je ovo što kažete, nije iskomunicirano na vrijeme, ja sam osobno bio u Hamburgu gdje sam im predstavio zakon i gdje sam dobio “support”. Rekli su kako smo jedini koji su to s njima iskomunicirali, dužnost agenata je da čitaju zakone i prilagođavaju se jer oni su posrednici, ključni partner su kruz kompanije. Interes za grad je enorman. Vrlo je važno da su oni upravo Dubronvik kontaktirali i mi smo povezali priču sa Splitom, Zadrom i zajednički smo nastupili prema Vladi. Dogovorili smo ključne strategije. redsjednik CLIA-e je sada Vego to je onaj što se ispričao građanima radi gužve koja je nastala zbog MSC broda.
12:45 Pezo: Mogu reći da ću dati izvješće o situaciji s kruz tržištem. Prigovor ne stoji jer smo odluku donijeli već 2019. važno je da kompanije znaju na vrijeme. Mi nismo skupa destinacija kao luka ima puno skupljih. Moramo raditi prema kapacitetu jer se drugačije nije moglo izvesti. Ono kada bi povrat tržišta mogao biti je 1. lipnja.
12:51 Obradović: Ne znam jesam li dobro shvatio da bi Luka Dubrovnik trebala vratiti dio sredstava gradu?
Pezo: Mogu samo sa žaljenjem konstatirati da je kolega koji je dao repliku sve krivo shvatio.
Obradović: Nisam krivo shvatio vi ste krivo shvatili jer ste vi samo na papiru ravnatelj.
Pezo: Kolega ne priča o činjenicama, brojkama i onda kreće vrijeđanje tako da me ništa ne iznenađuje.
Selmani: Vratimo se na meritum. Sudjelovali smo na javnom savjetovanju oko ovoga zakona za taksu i jako pratimo ovu tematiku, zanima nas kakvi su kapaciteti kruzera koji će doći, koliko vaša institucija može utjecati na to da se dogovaraju kruzeri manjih kapaciteta?
Pezo: Moram priznati da ste sudjelovali aktivno u donošenju ovoga zakona. Što se tiče kapaciteta brodova nekakav je trend da je sve više manjih luksuznih kruzera, oko 630 tisuća putnika bi bilo za brodove koji su u najavi. Mogu vam sve detaljnije dostaviti.
Kristić: Percepcija građana je da su kruzeri veliki zagađivači, što je s eko standardima, kako se i na koji način se zbrinjavaju fekalije?
12:56 Pezo: To je jdna teza koja se često provlači, postoji studija koja kaže da su kruzeri najmanji zagađivači. Kapetanija sve provjerava za bilo što, nabavili smo mjerač za kvalitetu zraka. Bilo tko od vas može dobiti informacije kakva je kvaliteta zraka, podaci su mimo naših očekivanja. U Gružu postoje puno veći zagađivači koji su opasniji za naše sugrađane.
Raguž: Ima jedna dobra stvar da je napokon potvrđeno da su kruzeri ti koji imaju najveće moguće mjere što se tiče samog zagađenja.
Doršner: Drago mi je da smo spomenuli i učinak okoline na zdravlje. Naša županija je upravo u doba korone ugovorio s HZZO-om jedan tim za zdravstvenu ekologiju koji će se baviti utjecajem čimbenika okoline na zdravlje. Oni će ispitivati i kvlaitetu i mikrobiološke utjecaje.
Obradović: U ime kluba HNS-a tražimo pauzu od 10 minuta jer je tema bitna za grad imamo informaciju da je bagerom uništena cesta koju smo malo prije izglasali, kod Vile Palme.
Potrebica je kazao da može, ali je mimo poslovnika no pri nastavku mora se nastaviti raspravljati o točkama dnevnog reda.
Potrebica: Nečuveno je da netko pošalje bagere, to je presedan, a napravit ćemo ga i mi.
Gradonačelnik: Ovi investitori tu su nam poruku danas poslali. Što znači biti iznad gradskog vijeća, jer toliko crvenih kartona koje će dobiti ovi investitori, takvo se trebamo ponašati prema onima koji ne vole ovaj grad koji misle da je ovaj grad kasica prasica. Hvala vam što zajedno šaljemo političku poruku jer je to vrlo važno.
Obradović: Ovdje se potvrđuje da smo svi bili zajedno, to se vidjelo zajedno u hodniku. Da li smo svi spremni sada poći tamo i poslati još jaču poruku. Gradonačelnik je upravu i oni koji su došli ovdje smatraju grad kasicom prasicom.
Kristić: Ovaj ptez investitora zaista držim presedanom, mi generalno moramo mijenjati svoj pristup nije taj investitor tek tako dobio mišiće. Ovo je pvijesni trenutak gdje nema plavi, žutih, crvenih. Nije lako suprotstavljati se takvim skupinama, i u ovakvim situacijama moramo slati poruke zajedništva, naravno u skladu s institucijama.
Gradonačelnik: kada donesemo odluku na GV, iza toga na teren šaljemo geodeta da snimi tu infrastrukturu, ja sam pretpostavljao da ovdje može biti problema mi smo geodetski elaborat naravili prije par dana, a dokumentacija se već nalazi u službi Gradskog vijeća. Sve je jasno, i poruka je jako dobro shvaćena i ovo političko jedinstvo koje danas ovdje vlada da u ovoj gradskoj vijećnicima među budućim potencijalnim kandidatima nema onih koje oni favoriziraju. Više puta sam govorio o nekretninskoj mafiji, to je najjači lobij i u puno većim gradovima. Najveći alat je GUP ovga grada, a na nama je da ga donesemo.
Selmani: Imamo čisti čin nasilja, ovo nije investitor i ovo nije investicija, ovo je čisto nasilje nad nama koji ovdje živimo.
Šimac Bonačić: Zlostavljanje je nekako tema koju ovih dana vrlo često čujemo i ovo možemo nazvati činom zlostavljanja, ako je netko iznad zakona onda se postavlja i iznad građana. Zajedništvom i jasnim porukama možemo sačuvati ovo prostora što nam je još ostalo.
Potrebica je predložio da se vrate na Dnevni red i 6. točku. Jendoglasno je usvojena.
13:24 Slijedi – Prijedlog odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva Grada Dubrovnika.
Šimac Bonačić: Osnovao se svajet ima 12 godina, prihvaćam ovaj dokument. Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu. Mene žalosti da u ovoj vijećnici nije prepoznata uloga udruga. Kada govorimo o proračunu mene žalosti da su iznosi za udruge smanjeni.
Selmani: Bojimo se da se ne ponovi scenarij kao sa Savjetom mladih kako grada tako i županije. Predlažemo “no name” za članove. Koji su to kriteriji za brianje članovia?
13:31 Lujić: Razvidno je da su nekakvi zaključci doneseni koji su se trebali implementirati da su se trebali u nacionalnu strategiju, ja sam shvatila da nema nacionalne strategije.
Pročelnik Brčić: Upravu je vijećnica koja kaže kako nacionalna strategija do danas još nije usvojena, mi na to ne možemo utjecati. Nadam se da nacionalna strategija neće uvelike odstupati od ovih smjernica od 2017. do 2021.
Doršner: Ne bih se mogla složiti s prethodim govornicima, mislim da je osnivanje savjeta pružena ruka grada prema njima. Blagodat savjeta je da će aktivirati one pasivne. Ono što mene brine je nedovoljno korištenje nacionalne zaklade, radi čega udruge iz Dubrovnika povlače tako malo novaca. Udruge se moraju prilagoditi i moraju potražiti financijske podrške drugdje, samo dvije udruge su povukle novce iz nacionalne zaklade, a to su Udruga Dart i Matica Hrvatska. U čemu je poteškoća očekujem da će savjet otkirti odgovor na to pitanje.
13:39 Šimac Bonačić: Slažem se da se podrška daje i samim ovim aktom, ali moram reći kada govorimo o proračunu za 2021. imamo program razvoja civilnog društva, nažalost tamo imamo neke projekte od nula kuna, ne smije biti toliko smanjenje.
Barač: Civilna društva, odnosno savjet treba biti produžena ruka gradske urpave, ja se zapravo ovdje ne slažem mislim da bi trebalo demokratizirati odluke toga savjeta. Treba korigirati izbor predsjednika savjeta, već da se međusobno dogovore što je najbolje, a ne nužno po ključu nekakve stranke.
Prijedlog je usvojen
13:45 Slijedi 8. točka dnevnog reda – Prijedlog mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
Šimac Bonačić: Ono što nam je zadano je sve ono što se mora, a sve ostalo radimo preko onoga da bi povećali standard. Kad govorimo o dodatku umirovljenicima, imamo i dva puta godišnje 300 kuna kao uskrsnica ili božićnica, tu bih predložila da osobama s invaliditetom podijelimo također božićnice. O najmu stanova za socijalno ugrožene, vidimo statut samohranih roditelji ja bih tu dodala i jednoroditeljsku obitelj. Imamo halo pomoć, ali nikako ne možemo vidjeti na koji način to možemo ostvariti. Kada govorimo o skrbi za zdravlje, mislim da se tu previše smanjilo. Kada govorimo o pravilniku o stipendiranju, davala sam već primejdbu. Savjet mladih, sad smo smanjili na 5000 kuna što se tiče financiranja.
13:51 Pročelnik Brčić: Volio bih se referirati na pojam samohrani roditelji ili jednoroditeljska obitelj, odjel nikada nije pravio razliku, ali uvažam prijedlog. Vezano za Dubrovnik zdravi grad, imamo izglasan proračun i to su nam zadane vrijednosti. Imamo rezervirana sredstva, ali to ne znači da će ona biti i iskorištena. Halo pomoć, to realiziramo u suradnji sa županijom. Financiramo pripravnost njegovatelja, a županija financira dojavljivače. Prošle godine nismo mogli organizirati edukacije. Brojka zainteresiranih je uvijek oko 10-15 njegovatelja, tu mjeru radimo u suradnji sa Zakladom Blaga djela.
Točka Prijedlog mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu je usvojena uz tri suzdržana glasa.
Slijedi 9. točka Dnenvog reda – Prijedlog programa javnih potreba u školstvu Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
14:00 Pročelnik Brčić: Polazišna točka za sastavljanje ovagvog programa su događanaj iz prošle godine. Imamo i jednu novu samostalnu školu, to je OŠ Montovjerna. Isto tako imamo i dalje jedan blagi porast u školskoj dobi. Žao mi je da su projekti koji su se prvodili u školama, nastavljaju se na neki način i u ovoj školskoj godini, no nisu našli neko svoje mjesto. Sva sredstva koja su spuštena s razine države bila su utrošena najvećim dijelom za financiranje školskog prijevoza.
14:04 Selmani: Zamolit ću vas za dvije stvari, vidimo u stavci u 2020. godini da se pojavila ušteda pa su ta sredstva raspoređena u škole. Drugo zanima što se događa sa financiranjem projekta asistent u nastavi?
Pročelnik: Vezano za ukidanje pojedinih učenićkih linija to nema veze za osnovne škole, nikakve uštede, čak štoviše vezano uz poštivanje razmaka mi smo i neke linije pojačali. Što se tiče projekta asistent u nastavi, imamo 42 pomoćnika u nastavi u osnovnim školama, 37 ih se financira iz europskog fonda.
Matija Čale Mratović: Ja bih samo ispravila pročelnika, nije bilo često izmjena pravilnika.
14:09 Šimac Bonačić: Što se tiče produženog boravka mislim d apuno roditelja pita i u javnosti treba reći da li bi se moglo povećati na treće i četvrte razrede? Što se tiče službi u školama, problem je manjak rehabilitatora koji rade na raznim oštečenjima i to je deficitarno zanimanje. Asistent u nastavi, uvjek bez obzira na eu fondove, uvijek je gard bio tu otvoren prema svojoj djeci i to treba nastaviti.
Pročelnik Brčić: Što se tiče produženog boravka, to nije projekt koji nije zakonom definiran, ali mislim da smo na prošloj sjednici donijeli odluku o cijeli toplog obroka zato što je to naša obveza. Uvjeren sam da mi to možemo i moramo provesti u puno smislu, nisam sklon razmišljati proširivati neke projekte koji nisu zakonom definirani. Već sada učitelji govore da djeca dolaze nespremni i nesamostalni u više razrede, stoga ako i bude moguće i ako postoji interes, to treba pokušati pomiriti i uskladiti, prije svega krenuti s trećim razredima. To zahtijeva više učitelja, kuharica… Što se tiče stipenidja, nitko se nije javio za takav razvoj, ove godine imamo dvoje studenata, studentice koje su upisale edukacijsko-rehabilitacijski studij. Zaista jest potreba za takvo zanimanje, evidentan je rast.
14:16 Doršner: NIkako ne možemo izbjeći obiteljske centre, nažalost oni su ukinuti. Potrebno je vrijeme da se normalizira to područje prevencije. To su bili centri koji su se bavili obiteljskom devijacijom. Na svu sreću novo ministarstvo je predložilo promjenu zakona. Ponovno će zaživjeti i centar u Dubrovniku.
Šimac Bonačić: Nije ukinula obiteljske centre ministrica Opačić nego ih je prebacila u zakon o centru za socijalnu skrb. Vidjelo se da to tako ne funkcionira i veseli me da će se ti centri vratiti.
Doršner: To je nažalost bilo ukidanje centara. Tada su se mnogi bunili.
Čale Mratović: Htjela sam zamoliti samo da se vratimo na temu.
14:22 Potrebica: Meni je drago da ne koristimo riječ nadstandard kada je riječ o djeci. Drago mi je da ste pročelniće naglasili projekt asistenta u nastavi. U sljedećoj godini 42 djece može računati na asistenta. Druga tema zašto sam se javio, radi se o OŠ Mokošica, radi se o nadogradnji. To je velika škola, i ima prometni problem. Nadam se da ćemo u sljedećem mandatu riješiti problem cestom Tamarić. Ovaj akt mi je potvrda da se i radi projektna dokumentacija. Znam da prvi zapnu u prometu Pezo i gradonačelnik pa mi je to na neki način i garancija.
14:26 Lujić: Imali smo projekt participativno budžetiranje, neki su naručili ormariće, imali smo najavu da će sve škole dobiti te ormariće, gdje je stao projekt?
Pročelnik Brčić: Upravu ste, projekt nabavke ormarića po školama je bio koncipiran, s obzirom da su sredstva trebala biti osigurana iz proračuna nismo krenuli dalje s obzirom na okolnosti. Trebat će pričekati bolje vrijeme za financije.
Usvojen je Prijedlog programa javnih potreba u školstvu Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
Slijedi pauza od 30 minuta.
15:16 Nastavljena je sjednica, slijedi točka Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
Šimac Bonačić: Što se dogodilo s Mensa programom obzirom da smo prvi uveli to u dubrovačke vrtiće? Drugo pitanje se odnosi na subvencioniranje rada privatnih vrtića, smanjili smo to za privatne vrtiće. Velika je razlika u subvencioniranju u gradskim i privatnim. Za OŠ Marina Držića, tu vidimo da osam djece pohađa taj program, međtuim nismo naveli školu Marina Držića s posebnim programo jer sam našla na web stranicama to. Nakon što djeca izađu iz ustanova moramo razmišljati o stambenoj zajednici osoba s invaliditetom.
Pročelnik Brčić: Što se tiče projekta Mensa zaista vam ne mogu odgovoriti zašto nam vrtići to nisu dostavili i zašto nisu stavili to u program stvarno ne znam. Vidjet ću o čemu se radi. Što se tiče djece s teškoćama u razvoju, za svu tu djecu nije neophodan asistent jer imatu raznih problema od laergija i lsično. Nije upravni odjel odbio nešto, a ono što nam je vrtić dostavio to smo i realizirali. Vezano za školu odnosno za vrtić s teškoćama u razvoju, ne mogu se sada sjetiti, u svakom slučaju program ide, redovno se odvija.
Šimac Bonačić: Naravno da djetetu a alergijskim poteškoćama ne treba asistent, samo moramo razlikovati pojmove.
15:24 Vučković Matić: Vidim da se ponavlja problematika asistenata i morate znati da se tu radi o malim naknadama koja je 2500 kuna.
Točka Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju Grada Dubrovnika za 2021. godinu je usvojena.
Slijedi – Prijedlog programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
15:27 Raguž: Ono što bi trebalo biti jasno, a nije, je da svaki od nas vijećnika zna kako doći do ovih iznosa, sve je uopćena. Po ovim kriterijima ovdje ja bih zaključio Square trebao imati najviše, a ima najmanje. Kako se dolazi do ovih iznosa, ne znam. U tom odjelu imamo i socijalu i sport i sve ostalo, nemamo stručnjaka npr. za sport. Sport bi u budućnosti morao dobiti svoj odjel.
Kristić: Sport nekako uzme poseban dio u raspravi, a mislim da je to opravdano. Stanje je alarmantno, s ovim financiranjem smo se vratili na 2009. Ukoliko ne nađemo neke modele financiranje bojim se da će mnogi dubrovački kolektivi se ugasiti. Trebamo puno češće razgovarati o sportu.
15:33 Barač: Volio bih da se u ovakvome prijedlogu programa priloži i jedna tablica koliki su i prihodi određenih sportskih klubova mimo gradskog proračuna. Određeni sportovi mogu zaraditi u smislu prodaje ulaznica ili transferom igrača dok drugi nemaju tu mogućnost.
Obradović: Mislim da smo svjedoci svi da je ovo premalo novaca za sport, tih devet milijuna kuna. Nemam ništa protiv kulture, ali npr. za kazalište ili muzej spremni smo pokriti troškove u potpunosti, a od klubova tražimo održivost. Treba se malo sustav financiranja doraditi.
Barač: Kultura je neprocjenjiva, dok sport ima kvantificirane vrijednosti.
Bogdanović: Samo me interesira, je li ovakav način financiranja u skladu sa studijom sporta?
15:38 Potrebica: Sve su aktivnosti koje grad poduzima u direktnoj vezoj sa strategijom sporta. Iz godine u godinu dobivamo jedan ovakav ili sličan materijal, no nikada naš upravni odjel ne može dodjeljivati sredstva, to radi Dubrovački savez športova, a usvaja skupština Saveza. Mislim da su poruke koje ste vi poslali vrlo korisne i kao takve se trebaju prihvatiti.
Kristić: Korištenje sportskih školskih dvorana, dosta često je dolazilo do toga problema, određeni klubovi nisu mogli doći do termina, jel se o tome razmišljalo da Športski savez upravlja s tim?
Potrebica: Imamo suludu situaciju, škola termine komercijalizira i onda klubovi plaćaju školi termine u konačnici što je naše. Kad će to krenuti, da vi u upravnom odjelu upravljate sportskim dvoranama.
15:43 Pročelnik Brčić: Mi smo već duže vremena u pripremi dokumenta, još uvijek ga usuglašavamo. Sljedeća je namjera, mi praktički za istu stavr financiramo dva puta, na ovaj način sportske dvorane bi se stavile na raspolaganju klubovima i to u terminima koji ne remete nastavu tjelesnog odgoja. To bi paralelno dogovorili sve s ravnateljima školama. Odluka je u pripremi, nadam se da će ona doći na sljedeću sjednicu GV.
Pezo: Treba se prvo omogućiti sportska infrastruktura, a mislim da idemo u tom smjeru. Slažem se kolegom Kristićem da je situacija ozbiljna, ali nije dramatična. Veći je problem ovo korištenje sportskih dvorana.
15:51 Obradović: Možda se nijedan klub nije izgasio, ali rukometni klub je blizu ispadanja iz prve lige, spajaju se dvije utakkmice u dva dana.
Pezo: Upoznat sam s problemom rukometne mladeži, ali to trenutno nije primjer, imam osjećaj da to više ističete radi političkih poena. Nažalost sredstva očito nisu dostatna, to je splet nesretnih okolnosti, ali nije pravilo.
Obradović: Kao što nisam očekivao nešto konstruktivno tako to nisam ni dobio od vas. Pođite u klub pa pitajte to su moji prijatelji i ovo nije vezano za glasanje, jeste li vi možda u sukobu interesu kao predsjednik županijskog Saveza športova?
Pezo: naravno da kolega priča gluposti i naravno da nisam u sukobu interesa, na ovakve stvari i glupe komentare neću ni davati objašnjenja.
Obradović: ja vas javno pitam hoćete li se vi odreći svih tih fukncija ukoliko budete osuđeni za nešto?
Pezo: kao što vidite gospodin Miho nastavlja bacati bombe, ništa konstruktivno nije rekao. Nadam se da će ovim izborima završiti ta priča.
11. točka dnevnog reda je usvojena – Prijedlog programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
Na redu je 12. točka dnevnog reda Prijedlog programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
Maslać: Kad pričamo o ulaganje Zajednice za tehničku kulturu, to su poglavito djeca. Svaka uložena kuna se stostruko vraća.Zajednici za tehničku kulturu pronađem je prostor.Ova gradska uprava je prva uprava koja je riješila problem ove zajednice. Što se tiče prošle godine, većinom zbog pandemij nisu uspjeli dobiti sredstva.
Marković:Danas u svim ovim raspravama govorilo se o problemu financiranja. Novca fali. Predložio bi, a ne znam što zakon kaže, da donesemo prijedlog, pa zakon, da promijenimo filozofiju financiranja. Trenutačno je postavka da je dobar proračun onaj koji na kraju dođe na nulu. Možemo li gradonačelniče predložiti da, a postoje godine kad su proračuni izdašniji, da ostavljamo rezerve za ne daj Bože?
Franković: Namjera nije nikoga zakinut, nego biti realan. Znanstvenici kažu da nije vrijeme za otvaranje. Moramo ući sa što manjim broje zaraženih u sezonu. Postali smo preovisni i na tome moramo raditi.
Marković: moramo biti svjesni u što ulažemo. Na prvom mjestu treba biti čovjek i ulaganje u njega. Ako ne ulažeš u čovjeka nećeš ništa dobiti. Ako ulažeš u čovjka eto ti novog Rimca. Nužno trebamo dvoranu, ali čovjek bi trebao biti na prvom mjestu.
Točka dnevnog reda je izglasana.
Na redu je 12. točka dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre.
Kristić: Možete li mi reći što se događa sa Solinskom ulicom?
Franković: Ovdje se radi o privremenom objektu. Naša komunalno poduzeće i Tehnogradnja pristupili su gradilištu ispod vile Palme i uklonili sve. A kroz par dana će se podnijeti odgovarajuće prijave. U Solinskoj se radi revizija. Nikoga ne ograničavamo, ali ne možete izgradit nešto uništavajući sve oko sebe. Sukladno zakonu o komunalnom redarstu imam velike ovlasti.
Marković: Kolega Kristić je potaknuo temu. Zanima me jesu li investitori imaju sve pravovaljane dozvole i što je u svemu tome sporno.
Pročelnica Hladilo: Grad će raspisati natječaj.
Nikša Selmani: Ovo ne pitam slučajno. Stoji da ovi objekti ne moraju imati zahod, ako u blizi objekta postoji javni zahod. Je li se računalo da je ovaj uvjet ispunjen?
Pročelnica Hladilo: Radi se o pokretnog objekta, odnosno kombija, koji je prilagođen i nema ništa sporno za izdavanje minimalno tehničkih uvjeta.
Franković: Moramo omogućiti tu površinu i mora biti uvrštena u Plan jer inače ne možemo raspisati natječaj.
Kristić: Ovdje je dvojben način na koji se ulazi u plan. Već je definirano koja je namijena, koje je vozilo. Leigitmno da netko iskaže interes, ali bez uvjeta. Na određeni način se stavlja potnecijalnog korisniga u privilegirani položaj.
Franković: Moramo omogućiti tu površinu i mora biti uvrštena u Plan jer inače ne možemo raspisati natječaj.
Jednoglasno su izglasane 15. 16. i 17. točka dnevnog reda.
Na redu je 18. točka dnevnog reda – prijedlog imenovanju Povjerenstva za ocjenivanje projekata i manifestacija u području javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2021. Točka je s 15 glasova za izglasana.
U povjerenstvo su imenovani: Željan Konsuo, Maro Kapović, Zoran Grbić, Joško Prkačin i Marinko Matulović.
Na redu je 19. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenivanje projekata programa manifestacija u području javnih potreba u tehničkoj kulturi Grad Dubrovnika za 2021. Točka dnevnog reda je izglasna većinom glasova.
U povjerenstvo su imenovani: Ivan Maslać, Dinko Mandić, Dubravka Tullio, Nives Radović, Stjepan Čavar.
Na redu je 20. točka dnevnog reda – Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine zemljišnjoknjižne oznake čest. zemlje 1141. k.o. Brsečine. Točka je većinom glasova izglasana.
Jednoglasno su izlasane točke dnevnog reda vezane uz sklapanje Ugovora o osnivanje prava služnosti radi polaganje kabelskih vodova. Točke dnevnog reda su jednoglasno izglasane.
Na redu je 24. točka dnevnog reda. I ona se odnosi na osnivanje prava služnosti za polaganje kabela. Ovaj put u Orašcu. I ova je točka jednoglasno usvojena.
Na redu je 25. točka dnevnog reda. I ona se odnosi na pravo služnosti radi polaganja kabelskog voda Orašac- Čerjan. Točka je usvojena.
26. točka dnevnog reda se odnosi na imenovanje članova Upravog vijeća Zaklade Blaga dijela.
Potrebica: Uslijed izmjena statuta potrebno je imenovati tri člana koji će predstavljati Grad. Ispred odbora za imenvanje predloženi su Nada Medović, Terezina Orlić i Suzana Kosović.
Dolores Lujić: Gopođe Medović i Orlić ostaju, Maro je smijenje. Zanima me zašto je tako.
Kristić: Htio bi se zahvaliti ovom sazivu Gradskog vijeća koji me i imenovao u Upravo vijeće. U razloge moje smjene neću ulaziti oni su jasni, a zaklada je prevažna za Grad.
Franković: Ovdje se na radi o smjeni. Mandati su istekli.
Točka dnevnog reda je usvojena većinom glasova.
Na redu je točka dnevnog reda – Prijedlog za dodijelu javnih priznanja Grada Dubrovnika. Točka dnevnog reda se raspravlja bez prisutstva javnosti.
Potrebica: Oodbor za javna priznanja na dvije je sjednice razmotrio kandidature. Dodjeljujemo nagrade za uspješan radi u protekloj, odnosno tekućoj godini i nagradu za životno djelo. Odbor za javna priznanja predložio je, a je Gradsko vijeće prihvatilo prijedlog da se Nagrada Dubrovnka dodijeli gospođi Maji Nodari, doktoru znanosti fra Piju Pejiću i Družbi sestara franjevki od Bezgrešnog začeća, odnosno našim sestrama s Danača. Odbor za javna priznanja predložio je, a Gradsko vijeće prihvatilo da se Nagrada Dubrovnika za životno djelo dodijeli Nikoli Čiu Obiljenu.
Sjednica Gradskog vijeća je završena.
