14.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 25 studenoga, 2024
NaslovnicaKulturaIzašao je rječnik konavoskog govora

Izašao je rječnik konavoskog govora

U izdanju Matice hrvatske Konavle iz tiska je izašla dugo očekivana zbirka konavoskih riječi autora Krešimira Veselića, prof. emeritusa, “Blago konavoskijeh riječi”. Riječima recezentice dr.sc. Ivane Lovrić Jović zbirka je ozbiljan prinos hrvatskoj filologiji i konavoskoj nematerijalnoj kulturnoj baštini.

Knjiga se može kupiti u Matici hrvatskoj na Grudi, u Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima, u Kući Bukovac u Cavtatu te u Arheološkom muzeju u Pridvorju.

Dr.sc. Ivana Lovrić Jović o knjizi zapisuje:

Rukopis Blago konavoskijeh riječi, za početak, ima egzaktan podnaslov: Građa za rječnik konavoskoga govora, premda ni naslov Rječnik konavoskoga govora ne bi bio netočan. Postojeći podnaslov govori o autorovoj objektivnosti, ali i o stvarnoj ulozi ovoga malog rječnika – doprinijeti sustavnoj pohrani konavoskoga vokabulara u izumiranju.

Prof. emeritus Krešimir Veselić živi i radi u Njemačkoj, na sveučilištu Fernuniversitaet u Hagenu. Iako mu je područje bavljenja prirodoslovna znanost, a polje matematika, njegova klasična izobrazba omogućila mu je plodonosno bavljenje filologijom. Nije rijetkost da rječnike mjesnoga govora izrade sami govornici, ali je među njima rijetko da to bude po pravilima leksikografske struke pa su suradništva jezikoslovaca i izvornih govornika u takvim slučajevima dobrodošla, a često i nužna.

Autor ovoga glosara savjetovao se s filolozima (njihova imena navodi u uvodu) pa je rukopis dovoljno dobar da ga recenzira jezikoslovac. Po njegovu je savjetu autor priložio inačicu u kojoj nisu bilježeni naglasci. U uvodu sam autor kaže kako su naglasci neobilježeni jer je u radu na rječniku izostala dijalektološka sprema.

Samomu glosaru prethodi uvod od 3 stranice u kojemu se Veselić predstavlja i objašnjava zašto i kako je koncipirao svoj rječnik. Tu se doznaje da nije rođeni Konavljanin, ali mu je otac Ivan to bio (Pridvorje) te ga je svomu kraju približio još u Veselićevu djetinjstvu.

Korpus za ovaj glosar je raznovrstan, ali nisu sve natuknice temeljene na njemu. Autor je dio riječi crpio iz vlastitoga sjećanja ili razgovora s mještanima, a dio iz korpusa. Iz potonjega je ekscerpiran dio abecedarija, ali ne i značenja. Na kraju rukopisa predstavljeni su izvori za pisani dio korpusa već i zato što se tumače kratice njihovih naslova kojima su popraćene natuknice potvrđene u korpusu. Većina naslova dolazi iz etnografske literature (povijest svakodnevice), ima dovoljno filološke literature (uključen je i Govor Konavala Zorke Kašić), nešto dijalektne proze i poezije, ima građe sa zavičajne društvene mreže te one iz Skokova i Akademijina rječnika.  

Kako je vokabular Konavala (usput) zapisan u etnološkim monografijama, velik broj natuknica (preuzetih iz toga dijela korpusa) mogao bi se držati nazivljem te ga se u rječniku mjesnoga govora ne očekuje. No, pogrešno bi bilo i zaobići takve lekseme u rječniku konavoskoga govora zato što su obilježili konavosku svakodnevicu jednako kao što ribarski termini u ribarskome gradiću postaju dijelom razgovornoga idioma.

U opisivanju osnovnih načela izbora natuknica koje su u rukopis ušle autor spominje i to da nisu uvrštene standardnohrvatske riječi koje se (i) u Konavlima potvrđuju. To je potrebna obavijest kako se ne bi, pogotovo u dalekoj budućnosti, podrazumijevalo da se u Konavlima nisu javljale riječi poput nebo, kruh, krv i voda. Načelo prema kojemu bi se u rječniku mjesnoga govora kao natukničke riječi zabilježili svi leksemi koje potvrđuje korpus (među njima i veliki broj iz standardnoga jezika) više je nego opravdano, no njegova je ostvarivost često ometena praktičnim razlozima (poput prostorne ograničenosti, niske obavijesnosti itd.).

Pri kraju uvoda autor poziva buduće čitatelje da mu se obrate s pitanjima i komentarima te navodi adresu svoje elektroničke pošte što je odličan način postizanja izvrsnosti u bavljenju mjesnim govorom.

Svesrdno preporučujem tekst za tisak kao važan prinos istraživanju jezične baštine, ali i kao neprocjenjiv uzor u bavljenju ovim poslom kojim se prečesto bave amateri bez svijesti o potrebi za suradnjom sa znalcima i bez odgovornosti nad zapisanim. 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE