Distribuciju i skladištenje svih cjepiva protiv koronavirusa u Hrvatskoj vodit će tvrtka Medoka. Upravo takav ugovor potpisao je u ime Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ravnatelj Krunoslav Capak, a za Medoku direktor Ozren Žuković koji nam je potvrdio tu informaciju, piše Jutarnji.hr.
Žuković je naglasio da će se za točan plan skladištenja cjepiva, poglavito onog Pfizerovog koje zahtijeva vrlo nisku temperaturu od minus 70 Celzijevih stupnjeva, pričekati napuci proizvođača, a onda će o njima ovisiti treba li imati i dodatne “hladne” prostore za pohranu, za čiju uporabnu dozvolu mora dati HALMED. Naime, Medoka je tvrtka koja inače distribuira cjepiva iz obveznog program cijepljenja u Hrvatskoj, no riječ je o cjepivima koja se čuvaju na temperaturi između 2 i 8 stupnjeva Celzijevih, što nije problem.
Inače, Capak je rekao da je nacrt plana cijepljenja protiv koronavirusa napravljen, ali da bi se on i finiširao, bit će potrebne dodatne informacije o uporabi za svako od tri cjepiva koje je zasad rezervirala Hrvatska. Najveću količinu trebala bi isporučiti AstraZeneca, 2,7 milijuna doza, a Pfizer milijun doza.
O tome kakve su mogućnosti za skladištenje Pfizerova cjepiva u Hrvatskoj s obzirom na specifičnosti koje se spominju, novinari Jutarnjeg razgovarali su s Jakovom Radoševićem iz veledrogerije Medika koja ima iskustva sa skladištenjem nekih lijekova koji zahtijevaju vrlo niske temperature.
– Nitko u sustavu zdravstva nema prostor u kojem se mogu čuvati lijekovi ili cjepiva na tako niskoj temperaturi. Imali smo dva lijeka kojima je bilo potrebno čuvanje na minus 80, a jedan na minus 128. Oni dolaze u posebnom spremniku u kojem je suhi led koji hlapi čim se ‘sarkofag’ otvori, a u potpunosti nestaje nakon tri dana. Takve se kutije mogu skladištiti u hladnoj komori na minus 20, ali je pitanje koliko dugo mogu biti neotvorene u tom prostoru pa treba vidjeti može li se suhi led nadopunjavati – objašnjava Radošević.
Dodaje da je u nekim slučajevima dovoljna nadopuna svaki mjesec, ali za neke je to potrebno svaka tri dana. Prema nekim informacijama kod Pfizerovog cjepiva takva bi nadopuna bila potrebna jedanput tjedno i ne više od tri puta, što znači da bi se moglo čuvati u hladnjači tri tjedna. Trenutačno ni jedna veledrogerija u Hrvatskoj pa ni Medoka nema takav prostor, ali bi mogle uskočiti neke druge tvrtke, poput Lidla, Konzuma, Lure sa svojim hladnjačama, navodi Jutarnji.hr.
Krunsolav Capak gostovao je jutros u emsiji U mreži prvog Hrvatskog radija, u kojoj je govorio o pojedinostima vezanim za cijepljenje.
Capak je kazao da su napravili prvi nacrt plana sa svim do sada poznatim elementima. Ima još puno podataka koje ne znaju.
“Hrvatska je osigurala dovoljne količine cjepiva preko EU-a i to s tri proizvođača. Nastavit ćemo pregovore i s ostalim proizvođačima. Ali već sada imamo osigurana cjepiva za preko 50% stanovništva. Još ne znamo koje će cjepivo biti prvo registrirano. Najvjerojatnije će biti ono oxfordsko proizvođača Astra Zeneca koje je u vrlo visokoj fazi treće faze kliničkog ispitivanja. Kada će biti spremno – ne znamo još, ali prema onome što smo jučer od njih čuli, to bi trebalo biti uskoro”, rekao je Capak u emisiji U mreži Prvog.
“Cjepitelji će biti liječnici opće prakse, pedijatri i zavodi za javno zdravstvo. Možda će za posebne dijelove populacije biti organizirani i brzi timovi za cijepljenje. Prvo ćemo cijepiti vulnerabilne skupine, starije skupine populacije i ljude s komoditetima. Jako je važno da se obuhvati i strateški bitnu populaciju – zdravstvene djelatnike, djelatnike u domovima za starije i eventualno policiju i vojski. Ali to ćemo znati tek kada budemo znali koliko ćemo cjepivo dobiti” kazao je Capak.
Ravanteljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, gostovala je sinoć u emsiji “1 na 1” Hrvatske radiotelevizije. Markotić je kazala kako se trenutačno čini kako protiv COVID-19, kao ni što je to slučaj za gripom, nije moguće stvoriti kolektivni imunitet.
“U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko tjedana također bio velik porast, ali ono što trenutačno ohrabruje je određena stagnacija. Kada gledate Hrvatsku, Sloveniju, Luksemburg, dostigao se određeni plato i sada se očekuje da brojevi počnu padati. Međutim, definitivno nitko od europskih zemalja ne može biti zadovoljan brojevima, jer su oni dosta visoki pa s odmakom od sedam do deset dana generiraju veći broj hospitaliziranih te posljedično, veći broj ljudi na respiratorima, a onda i umrlih. Ali recimo da je situacija i dalje pod kontrolom i trudimo se da se poboljša”, kazala je Markotić u emisiji “1 na 1”.
“Treba demistificirati tu priču oko mjera… Epidemiološke mjere su u većini dijelova svijeta slične. Nema nikoga tko će ne znam kakvu posebnu mjeru izmisliti koja će biti spektakularno drugačija od drugih. Stvar je na koji način i u koje vrijeme te mjere, koje više-manje svi koriste, provodimo. Pri tome se mora znati i specifičnost određenih područja, treba pratiti kretanje bolesti, vidjeti i sociološke i druge aspekte (demografiju, obrazovanost stanovništva…) koji su ‘u igri’ kada se mjere donose. Jako je puno parametara koji određuju. Prvi lockdown je Hrvatska odradila izvrsno, pravovremeno, u vrijeme kada se vrlo malo znalo o virusu, kada nije bilo zaštitne opreme gotovo nigdje na tržištu, kada nije bilo testova dovoljno – tek su se razvijali i pojavljivali, kada se nije znalo kako se štititi… Irska, Češka, Slovenija, koje su uvele novi (op. a.) lockdown, uvele su ga već na dijelu krivulje kada je sve skupa počelo padati i nema nekog prevelikog učinka… Mogli smo mi uvesti lockdown 1. rujna, ali recite mi tko bi ljude uvjerio da treba ići u lockdown 1. rujna!? “.
Markotić je komentirala i postotak umrlih kod ukupno infiiciranih i trenuntni položaj Hrvatske.
” Postotak umrlih u ukupno inficiranim za nas je iznimno dobar. Hrvatska je tu negdje na 6., 7. mjestu među najboljima. I to je pravi parametar. Nije problem toliko da su se ljudi inficirali, da su i bili nekih sedam dana bolesni… Bitno je na kraju kolika je šteta pričinjena, kolika je bila smrtnost, koliko smo uspjeli na vrijeme u zdravstvenom sustavu tim ljudima pomoći. Koliko smo ih brzo uspjeli izliječiti, dovesti u situaciju da mogu ići doma. Isto tako koliko smo uspjeli držati smrtnost pod kontrolom. I to je ono što će se na kraju, u suštini, gledati.
“O kolektivnom imunitetu govorimo kada neki uzročnik na jednom području uspije inficirati 80 do 90 posto populacije. To područje tada je zaštićeno. Ali ima cijeli niz bolesti koje se ne ponašaju tako. Protiv gripe, a izgleda i protiv korone, ne možete stvoriti kolektivni imunitet. Kod ljudi koji su infekciju koronom prošli proljetos, ne detektiraju se antitijela, ali mislim da su zaštićeniji od ostalih. Svaka vijest o mogućem cjepivu je ohrabrujuća, ali i s njim će se morati biti oprezan i vidjeti koliko dugo će to cjepivo štiti ljude. Ohrabrujuće je to da su nuspojave minimalne, ali je veliko pitanje hoće li se, kao kod gripe, docjepljivati, odnosno svake ili svih par godina ponovo cijepiti. To je sljedeća faza koje će morati ispitivati. Sada je važno da se proizvede dovoljno cjepiva za sve rizične i profesionalno izložene skupine. To će sigurno utjecati na širenje virusa, a kod cijepljenih će se mjesecima morati pratiti koliko dugo će zaštita trajati”, zaključila je Markotić.
FOTO: Ilustracija
