Premda je u protekloj godini broj poginulih smanjen za 13 posto u usporedbi s 2023., Hrvatska je po razmjernoj smrtnosti na cestama 40 posto lošija od prosjeka EU-a.
Izvješće MUP-a o stradavanjima na hrvatskim cestama ukazalo je na ključne probleme našeg prometnog sustava, zbog kojih je Hrvatska i dalje među prometno najnesigurnijim zemljama Europske unije:
- tijekom 2024. godine u hrvatskom cestovnom prometu poginulo je 239 osoba, što je 12,8 posto manje nego u 2023.
- broj lakše ozlijeđenih smanjen je za 0,6 posto, a broj teško ozlijeđenih povećan za 1,5 posto
- za uvjerljivo najveći broj nesreća kriva je neprimjerena brzina
- 48 posto poginulih u automobilima nije koristio sigurnosni pojas
- svaki treći poginuli na cestama vozio je motocikl ili moped
- 92 posto poginulih skrivili su muškarci
- 21,8 posto poginulih skrivili su alkoholizirani vozači
- 12,1 posto poginulih skrivili s mladi vozači
Ti podaci pokazuju sljedeće:
– razmjerna smrtnost na hrvatskim cestama (broj poginulih godišnje na milijun stanovnika) je 62, što je 38 posto više od prosjeka EU-a. Zbog realno manjeg broja stanovnika od službenog iz 2021., razmjerna smrtnost je za više od 40 posto veća od prosjeka EU-a.
– nakon ulaska u EU, tijekom 2024. se prosječna starost automobila na hrvatskim cestama po prvi put prestala povećavati te iznosi 13,9 godina. To znači da je prosječan automobil bio proizveden 2010./2011. A tada su već bitno povećani sigurnosni standardi. Koliko to znači pokazuje sljedeće: kad bismo simulirali crash-test deset modela Volkswagen Golf III iz sredine 1997. u kojem bi smrtonosne ozljede dobilo 10 osoba, kad bismo crash-test pod istim uvjetima proveli u deset Volkswagen Golfova VI iz 2009., smrtonosne ozljede ne bi dobila ni jedna osoba! Dakle, za bolje brojke uvelike su zaslužna sigurnija vozila, što relativizira bolje rezultate. To dodatno potvrđuje manji broj poginulih uz veći broj teško ozlijeđenih.
– činjenica da 48 posto poginulih nisu bili vezani ukazuje da je mala izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje glavni razlog lošeg stanja sigurnosti na našim cestama. Nije problem što je kazna za nevezivanje, po čl. 163 Zakona o sigurnosti prometa na cestama 130 eura, nego što se vrlo rijetko naplaćuje.
– 33 posto poginulih na dva kotača, premda oni u realnom prometu, razmjerno broju prevezenih osoba i prijeđenih kilometara, sudjeluju s manje od 3 posto pokazuje da vožnja na motociklu/mopedu nije 10 posto, nego 10 puta (!) opasnija nego u automobilu. A većina motociklista praktički su u svakoj vožnji barem u jednom prekršaju (prekoračenje brzine), jer znaju da je rizik kažnjavanja zanemariv.
– mladi vozači, razmjerno prijeđenim kilometrima i prevezenim osobama, u cestovnom prometu sudjeluju s 5 do 7 posto a udio smrtonosnog stradavanja koji izazivaju u prometu dvostruko je veći (12,1 posto)
– 21,8 posto alkoholiziranih među krivcima za tragične nesreće potvrđuje da je mala izvjesnost kažnjavanja glavni problem za loše stanje u hrvatskom cestovnom prometu
Zbog toga je nužno uvesti sljedeće mjere:
1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje:
– sve opasne dionice, posebice bez sigurnih zona izlijetanja, i raskrižja premrežiti radarskim kamerama
– na sve nadvožnjake autocesta i druga strateška mjesta postaviti radarske kamere, koje će mjeriti brzinu i sigurnosni razmak
– korištenje presretača na autocestama minimalizirati za kontrole brzine te prioritetno koristiti za kontrole ostalih kaznenih djela i nacionalnu sigurnost povezanu s korištenjem autocesta
– poboljšati nadzornu opremu i taktiku za učinkovitije kontrole i sankcioniranje prometnih prekršaja motociklista
– uvesti mehanizam objektivne odgovornosti vlasnika vozila (prvenstveno plaća kaznu)
– povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.
2. Od 1. studenoga do 15. travnja na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.
3. Poticati kupnju sigurnih vozila te demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima:
– trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti.
– na stara i nesigurna vozila uvesti progresivni malus na autoosiguranje, na vozila starija od 10 godina, sa stražnjim pogonom i motorom snažnijim od 100 kW (136 KS) +100 posto
– na motocikle snažnije od 15 kW povećati premije na osiguranje od odgovornosti u prometu, progresivno iznad 50 kW
4. Uvesti mehanizme “Mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.
5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, sa sljedećim prioritetima:
– raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama
– zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…
IZVOR: Željko Marušić / Autoportal
FOTO:Arhiva
Prilog:
POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA
1979. – 1605 (“crni” rekord)
…
1990 . – 1360
1991. – 1020
1992. – 975
1993. – 855
1994. – 904
1995. – 800
1996. – 721
1997. – 714
1998. – 646
1999. – 662
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237
2021. – 292
2022. – 275
2023. – 274
2024. – 239
