Prošloga mjeseca Grad Split uputio je poziv svim registriranim skloništima da zbrinu preostala 32 psa od početnih 67, koje je splitski psihijatar Tomislav Pelivan uzgajao za borbe.
Naime, psi ne mogu ostati na neadekvatnom i zakonski nereguliranom smještaju kod odlagališta otpada u Karepovcu jer je tamo u tijeku izgradnja državne ceste. Za nezdružljive pse, koji trebaju socijalizaciju i dodatni angažman, javilo se jedino sklonište Dubrovnik, koje je i dosad preuzelo najveći dio pasa.
Voditeljica azila Ana Ivelja uputila je jučer dopis Gradu Splitu u kojemu izražava zabrinutost za pse koji su sada izloženi buci teške mehanizacije i radovima oko boksova. Ističe da to nikako nisu dobri uvjeti za teško istraumatizirane pse i nudi suradnju u zbrinjavanju pasa kako bi bili na skrbi dubrovačkog skloništa dok im se ne pronađe privremeni smještaj ili do izgradnje odobrenog skloništa u nadležnosti Grada Splita.
Djelatnici dubrovačkog skloništa obučeni za rad na rehabilitaciji pasa
„Zbog ograničenog kapaciteta našeg skloništa ne možemo preuzeti veliki broj pasa odjednom. No ako nađemo zajedničko rješenje, smatramo da postoji mogućnost da ih zbrinemo sve. Koliko smo upoznati, boksovi na Karepovcu su montažnog oblika i ako bi se ta infrastruktura mogla preseliti na našu lokaciju, mogli bismo tako osigurati nužan smještaj za sve preostale pse. Mi bismo u tom slučaju organizirali i financirali potrebne pripremne radove, poput poravnavanja terena i betoniranja i sastavljanja infrastrukture, dok bismo od vas tražili da organizirate demontažu i prijevoz boksova za preostale pse”, piše Ivelja nudeći tako Splitu smisleno i povoljno rješenje za pse.
U dopisu pojašnjava da bi se dubrovačko sklonište ugovorom obavezalo da će trajno skrbiti o psima, na kvalitetan način, pružajući psima prijeko potrebnu socijalizaciju. Pse bi aktivno promovirali putem medija i društvenih mreža, dok bi Grad Split financirao pokrivanje realnih veterinarskih troškova, utrošene hrane i sredstva za jednog djelatnika koji bi radio na socijalizaciji pasa, uz već postojeći tim. Naglasila je da su svi djelatnici skloništa prošli obuku kod ovlaštenih trenera, sklonište surađuje s vrhunskim trenerima, a u travnju im dolazi Liz Wolting, najpoznatija europska bihevioristica za pse i stručnjakinja za rehabilitaciju opasnih pasa, nužno potrebna kako bi se pomoglo ovim psima.
Najisplativije dugoročno rješenje za Split je izgradnja i registracija skloništa
Iz udruge Prijatelji životinja pozdravljaju ovaj prijedlog i nadaju se da će ga Grad Split prihvatiti kako bi psi konačno bili zbrinuti na zakonit način: „U kontinuitetu, u dopisima Državnom inspektoratu i Gradu, ukazujemo da je postojeći ‘privremeni primjereni smještaj’, kako ga naziva lokalna veterinarska inspekcija, na Karepovcu nezakonit. Prema odredbama Zakona o zaštiti životinja i Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, na oduzete pse moraju se primjenjivati jasno propisani zakonski uvjeti u odobrenim skloništima. Jedino zakonski utemeljeno rješenje je da Grad Split financira proširenje kapaciteta već registriranog skloništa za pse, koje bi dobilo odobrenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te gdje bi psi bili pod odgovornošću i logistikom registriranog skloništa”, upozorava Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.
Dodaje da, dok Split ne izgradi vlastito sklonište, ponuda dubrovačkog skloništa razumna je i usmjerena na dobrobit pasa: „Smještaj oduzetih pasa mora biti potpuno zakonski reguliran i mora se znati čija je odgovornost za ukupnu skrb o psima, što sada nije slučaj. Ostala odobrena skloništa za pse nisu se odazvala na apel Grada Splita jer privremeno oduzete pse ne mogu udomljavati, psima treba socijalizacija i kretanje, a to podrazumijeva dugotrajan boravak pasa u skloništu i velike troškove. Cesta se gradi kod psećih boksova i oni se moraju žurno izmjestiti!”
Prijatelji životinja podsjećaju da je Grad Dubrovnik riješio problem ilegalnog smještaja pasa na Žarkovici upravo izgradnjom i registracijom vlastita skloništa, u kojemu uspješno zbrinjava napuštene pse. Iskustvo zbrinjavanja pasa iz teških uvjeta samo je dodatni poticaj Gradu Splitu da ostvari suradnju s dubrovačkim skloništem i da paralelno radi na izgradnji vlastita registriranog skloništa, i zbog budućih pasa koje će trebati zbrinjavati, što je zakonska obaveza još od 2006. godine. Iz skloništa u Dubrovniku kažu da su svjesni da bi im preuzimanje pasa iz Splita donijelo jako puno dodatnog fizičkog rada, briga, ali i opasnosti, no žele pomoći psima nakon tolike patnje koju su proživjeli.
