Ako ne znaš što je bilo… evo kronologije borbe za tvrđavu Imperijal i prostor Srđa

Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova odbio je Arona Frenkela, tužitelja protiv Republike Hrvatske, radi isplate naknade štete u iznosu od 225.100.000 eura i dosudio je Hrvatskoj troškove arbitražnog postupka! – odjeknula je jučer, 30. siječnja 2025. godine ta vijest zbog koje je “pao kamen sa srca” svima onima koji se za tvrđavu Imperijal i protiv golfa na Srđu bore skoro dvadeset godina.

Priča o golfu dugo se gradila i izgradila u veliku korupcijsku hobotnicu u kojoj su sudjelovali najviši „državni organi“, lokalni političari, međunarodne interesne skupine pa i mnogi mediji. Golferi su bili široke ruke, zakoni su se donosili, planovi mijenjali, a otpor je pružila šačica „običnih„ ljudi, aktivista, građana ovog grada. Dokaz je to da i u demokracijama, koje su tek u razvoju, kao što je naša, građani imaju snagu za promjene.

Donosimo kronologiju.

Ako ne znaš što je bilo...

Još davne 2001. u Prostorni plan Grada Dubrovnika upisuje se 100 ha golf zone na Srđu, bez smještajnih kapaciteta. U listopadu 2005. izmjenama PPU-a Grada Dubrovnika obuhvat područja golfa povećava se sa 100 ha na 310 ha. U prosincu stiže, osam godina izrađivani, GUP, koji je i danas na snazi u kojemu je površina za golf na Srđu 310 ha, iako u višem Županijskom planu i dalje stoji 100 ha.

Povjerenik Vlade, Želimir Bosnić, jednim potpisom 2006., bez obvezne potvrde izabranog predstavničkog tijela, mijenja Županijski prostorni plan i povećava obuhvat golf zone sa 100 na 310 ha, ali ubacuje i odredbe o smještajnim kapacitetima.

5. lipnja 2006. građani prosvjeduju pred sazivom nove Skupštine dubrovačko-neretvanske županije, tražeći ispunjenje predizbornih obećanja koalicije o reviziji nelegalnih planova. Udruge građana podnose Ustavnom sudu Zahtjev za ocjenu ustavnosti gore navedenih poteza i to je početak građanske borbe za Srđ.

2007. Braslav Turčić tvrtki “Razvoj golf”, odnosno Aaronu Frenkelu, prodaje projekt Golf na Srđu, navodno za 8,8 milijuna eura prema pisanju Slobodne Dalmacije. Vrijednost projekta procjenjuje se tada na 250 milijuna eura.

Krajem 2008. donesen je Zakon o golfu, a već u veljači 2009. udruge civilnog društva traže ocjenu ustavnosti ovog zakona, no Ustavni sud ne prihvaća njihove argumente. Pitanje zaštite okoliša tada mnogi političari omalovažavaju, govoreći kako „zeleni zaustavljaju razvoj“. Primijetit ćemo da je danas okolišna politika postala prioritet, barem u izjavama političara.

U ožujku 2009. dubrovačka javnost počinje shvaćati o kakvom se megalomanskom projektu radi. Tad je na jednom međunarodnom nekretninskom portalu bila oglašena prodaja brojnih luksuznih vila i apartmana na Srđu, a UPU još nije bio ni u povojima.

U svibnju 2009. Dubravka Šuica, netom prije nego što će izgubiti na izborima, prodaje 47 000m2 gradskog zemljišta na Srđu za 55 kn po m2, a potom i potpisuje, uz potporu članova tadašnjeg Poglavarstva, ugovor kojim tvrtki Razvoj Golf daje na 30 godina u koncesiju tvrđavu Imperijal, simbol obrane Dubrovnika.

U predizbornoj kampanji nezadovoljstvo Šuicinim odlukama, prvenstveno onim vezanim za privatno-javno partnerstvo i preskupu garažu na Ilijinoj glavici, a zatim i ove oko golfa na Srđu, iskorištava Andro Vlahušić, koji obećava raspisivanje referenduma o golfu na Srđu i osvaja vlast.

Vlahušić će kasnije tvrditi da referendum nikada nije obećao, no puno ga je ljudi vlastitim ušima čulo dok je to govorio u hotelu Excelsior na predizbornom sučeljavanju, koje su organizirale organizacije civilnog društva kao jedina nezavisna sučeljavanja gradonačelničkih kandidata za lokalne izbore 2009.

Inicijativa Srđ je naš, pojačana Zelenom akcijom i drugim lokalnim inicijativama i udrugama, koje su u svojim sredinama imale slične probleme s golf investicijama, jača i raste.

Na javnoj raspravi prijedloga UPU-a sportsko rekreacijskog centra s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug u kinu Sloboda 2010., građani pokazuju zube. Bila je to prva rasprava o prostornom planu u Dubrovniku na kojoj je sudjelovalo toliko puno građana. Bila je to novost i za izrađivače planova i za političare i povijesna rasprava, koja je građane dovela u dvorane u kojima se raspravlja o budućim planovima i iz kojih ih više nikad nitko neće istjerati.

U slijedećim godinama golferi organiziraju razne prezentacije, medijske i druge kampanje, pokušavajući ublažiti, neutralizirati pobunu građana. Neke su pridobili, no većina je i dalje bučna i prkosna.

Županijska vlast, predvođena Nikolom Dobroslavićem 2011. odbija dati suglasnost za UPU Golf parka na Srđu zbog neusklađenosti sa Županijskim prostornim planom. Zbog proteka rokova, procedura donošenja plana je obustavljena.

Na sastanku u Ministarstvu graditeljstva 2012. (sad govorimo o Milanovićevoj vladi) dogovoreno je provođenje paralelne procedure izrade Studije utjecaja na okoliš i novog  UPU-a. No, tadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy odbija takav plan. Uskoro je smijenjena, a novi ministar Zmajlović provodi Studiju, koja je nakon tri dorade usvojena.

U siječnju 2013. javnosti je predstavljena studija i novi UPU na također burnim raspravama uz negodovanje građana. Uvidjevši da Andro Vlahušić neće ispuniti svoje obećanje, Inicijativa Srđ je naš kreće u gotovo nemoguću akciju, sakupljanje potpisa 20 posto registriranih birača u dva tjedna, kako bi se raspisao prvi u Hrvatskoj referendum, koji su pokrenuli građani.

Mnogi nisu vjerovali da se takvo nešto može dogoditi, a najmanje golferi i gradonačelnik. No potpisi su sakupljeni i referendum je raspisan. Kampanja je bila nepravedna i nedemokratska, na jednoj strani puno novca i utjecaja, na drugoj, samo puno volje i osjećaj pravde. Na referendum se odazvalo 31,51 posto birača.  Za projekt je glasalo 1846 (15%),  dok je protiv bio 10.051 glasač (84%), otprilike je toliko glasova dobio i Vlahušić na izborima za gradonačelnika. Nelogičnim zakonom o referendumu, koji koči direktnu demokraciju na lokalnoj razini (o.p. još nije izmijenjen) rezultati nisu postali obvezujući.

Na izborima 2013. u Gradsko vijeće ulaze tri člana Nezavisne liste građana birača Srđ je Grad, ali i tri člana tadašnje Laburističke stranke koji su se zajedno sa Srđevcima snažno zalagali protiv Golf resorta na Srđu i hobotnice koja se oko njega splela. Šest glasova nepotkupljive oporbe u Vijeću spojilo je u neprirodnu koaliciju HNS – HDZ – HSP AS – SDP – HSS – DDS. Dubrovački dogovor izglasao je krajem srpnja 2013. sa 16 glasova za, sedam protiv i jednim suzdržanim Urbanistički plan uređenja Športsko-rekreacijskog centra s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka-sjever i Bosanka-jug.

Sjednicu je obilježio prosvjed građana, koji su vijećnike dočekivali pred vratima i na kraju ih i ispratili sa sjednice, a tijekom, najvećeg dubrovačkog građanskog prosvjeda u novijoj povijesti, građane su „čuvali“ interventni policajci.

ZA UPU Golf resorta na Srđu glasali su tad: Niko Bulić, Dubravka Marunčić, Mario Obuljen i Dubravka Šuica iz HDZ-a; Ivan Šimunović  i Slobodan Vukotić iz HSP dr. Ante Starčevića; Matija Čale-Mratović, Matko Munitić i Antun Pravedan iz HNS-a; Vide Matić iz HSS-a, Božidar Memed iz SDP-a; Ivo Jadrušić iz HSU-a, Pero Vićan, Zoran Cikatić i Doris Lepeš-Matić iz DDS-a te Olga Murrati. Tatjana Šimac Bonačić iz SDP-a bila je suzdržana. Protiv su glasali Igor Miošić, Mariela Marković i Ivan Viđen s KLGB „Srđ je grad“; Matko Bupić, Dolores Lujić i Maro Kristić iz Hrvatskih Laburista- stranke rada, te Ivo Gjaja iz HSLS-a.

Uskoro će Hrvatski sabor, nakon što je 2010. ukinut Zakon o golfu, donijeti Zakon o strateškim investicijama kojim se svi projekti izgradnje golfa proglašavaju strateškim interesom RH i time im se osiguravaju ubrzane procedure kao i posebna prava na izvlaštenje privatnih posjeda te šuma i zemljišta u vlasništvu RH. Novi Zakon o prostornom uređenju odredit će kako projekti poput golf resorta na Srđu ne trebaju više potvrdu stručnih službi županije.

Inicijativa Srđ je naš i Zelena akcija te vijećnici u Gradskom vijeću  tijekom 2014. nastavljaju se boriti podizanjem tužbi, traženjem ocjena ustavnosti i zakonitosti, koje u ladicama sudova leže godinama, a  posežu i za pisanjem pisama upozorenja UNESCO-u.  Na konferenciji u Dohi zatraženo je da se zamrznu sve aktivnosti vezane za nastavak projekta na Srđu dok se ne  procijeni utjecaj izgradnje golf resorta na zaštićenu povijesnu jezgru, kao i dok se ne donesu odgovarajuće strategije turizma koje bi rješavale problem prevelikog broja posjetitelja.

Tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić nije imao namjeru ispuniti zahtjeve UNESCO-a, a  pokušavao je na sve moguće načine podržati Razvoj golf  i „zaboraviti“ onih 10 000 glasova građana protiv. Krajem 2014. Gradsko vijeće ruši proračun i vrijeme je za nove izvanredne izbore, a razlog tome je ulazak u vijeće novih vijećnika i raspad Dubrovačkog dogovora.

U prosincu 2014. stiže i pravomoćna presuda Višeg upravnog suda u Splitu kojom se ukidaju Izmjene i dopune PPU DNŽ iz 2006. godine.

2015. Župan Dobroslavić objavljuje na web stranicama Županije pročišćeni tekst PPU DNŽ kojim ostavlja obuhvat golfa na Srđu na 310 ha. Sam pročišćeni tekst izradilo je Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva, koje tada vodi Anka Mrak Taritaš, jer je Županijski zavod za prostorno planiranje odbio sam napraviti tako rješenje smatrajući ga nezakonitim. Ministar Zmajlović izdaje Rješenje o produljenju valjanosti Studije o utjecaju na okoliš, koja je već bila istekla.

Inicijativa SJN pokreće Zahtjev za potpuno provođenje sudske presude prema Višem upravnom sudu upozoravajući da je župan Dobroslavić zaobišao provođenje sudske presude. Razvoj golf podnosi zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole Ministarstvu i dobiva je. UNESCO-va misija u Dubrovniku upozorava kako je RH prekršila obveze preuzete u Dohi. Misija očekuje izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom, koji se odnosi na strategiju turizma i svu dokumentaciju vezanu za projekt golf resorta, prije izdavanja dozvola ili odobrenja projekta, što nije napravljeno.

Od 2015. vijećnici SJG, na svakoj će sjednici Vijeća tražiti potvrđivanje raskida ugovora o koncesiji za tvrđavu Imperijal.

2. rujna 2016. Upravni sud u Splitu poništio je Rješenje o prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliša. U prijedlogu proračuna grada Dubrovnika 2017. za potrebe izgradnje cesta unutar obuhvata golf resorta na Srđu planirano je 25 milijuna kn. Nakon upozorenja liste SJG ta stavka je uklonjena. Proračun nije izglasan te dolazi do imenovanja povjerenika i raspuštanja Gradskog vijeća. Zbog pravomoćnosti presude za aferu Šipan i izmjene zakona prema kojem se pravomoćno osuđeni ne mogu kandidirati na lokalnim izborima, Vlahušić, ali i Pero Vićan, neće se naći na izbornim listama.

10. veljače 2017. presudom Upravnog suda u Splitu poništena je i lokacijska dozvola za projekt golf resorta na Srđu

22.veljače 2017. Inicijativa Srđ je naš na kraju javne rasprave o Izmjenama prostornog plana Županije urudžbirala 1400 potpisa sa zahtjevom građana  za brisanjem obuhvata golf resorta na Srđu iz županijskog prostornog plana.

U svibnju 2017. gradonačelnik postaje Mato Franković, a većinu u Gradskom vijeću čini koalicija HDZ-Hrast–DUSTRA, a jedno vrijeme su im se bili priklonili i vijećnici Vićanovog DDS-a. Srđevci imaju samo jednog vijećnika, a u Vijeće, sad na listi MOST-a ulaze Maro Kristić i Dolores Lujić. Nova, mlada HDZ-ova vlast, u predizbornoj kampanji najavljivala je raskid ugovora o koncesiji s Razvoj Golfom, ali tek su tri godine kasnije, 4. lipnja 2020. to i ostvarili. Bila je to jednoglasna odluka Gradskog vijeća, na koju su srđevci i Maro Kristić izuzetno emotivno reagirali.

U međuvremenu tvrtka “majka” Razvoj Golfa, nizozemski Elitech, pritisnut pravomoćnim presudama, iskoristio je mogućnost međunarodnih trgovinskih ugovora i pokrenuo je arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske u kojem je tražio odštetu od 500 milijuna eura, jer su tvrdili kako su državne institucije svojim potezima onemogućile i usporile njihovu investiciju.

U prosincu 2020. tvrtka Razvoj Golf podiže u Hrvatskoj tužbu protiv Grada Dubrovnika, a zbog nekretnina kupljenih 2009., za koje je naknadno utvrđeno da ih Grad nije smio prodati. Podsjetimo, tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica je prodala 2009. godine 47.041m2 zemljišta na Srđu po 55 kuna po kvadratu. Kasnije se ispostavilo da to zemljište nije bilo u vlasništvu Grada, nego Države. Riječ je o 2,6 milijuna kuna, koje su se tada slile u gradsku blagajnu, a koje Razvoj Golf uz kamate traži nazad.

U siječnju 2023. Trgovački sud u Dubrovniku je donio nepravomoćnu presudu prema kojoj bi Grad Dubrovnik tvrtki Razvoj golf trebao isplatiti (vratiti) 365.280,74 eura, odnosno tadašnjih 2.752,207,73 kuna. Grad se žalio na presudu te je Visoki trgovački sud ukinuo u travnju 2024., a postupak je vraćen na početak.

U svibnju 2023. godine Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu odbio je tužbu tvrtke Elitech.

Potom će Aaron Frenkel osobno, kao državljanin Izraela, pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu, pokrenuti i drugu arbitražu protiv Hrvatske slijedom Konvencije o rješavanju ulagačkih sporova između država i državljana drugih država iz 1965. U tužbi se poziva na povredu poštenog i pravednog postupanja u odnosu na svoju investiciju te traži odštetu od 225 milijuna eura. Ročišta će se, zbog kovida, održavati u Parizu, a jučer 30. siječnja 2025. je i taj njegov zahtjev odbijen.

Treba napomenuti da je Republika Hrvatska dobila oba arbitražna spora, no svejedno će morati platiti sudske troškove i troškove odvjetnika.

Osim svih spomenutih sporova, Razvoj Golf je pokrenuo postupak pred Arbitražnim sudom u Zagrebu zbog raskida koncesije za tvrđavu Imperijal. U veljači 2024. pravorijekom su odbijeni njihovi zahtjevi.

Srđevci, predstavnici Zelene akcije, ali i vijećnik Maro Kristić, sad već posljednjih gotovo dva desetljeća, bez straha, su moćnicima govorili što misle i branili Srđ i tvrđavu Imperijal. Često uz neugodne pritiske i prozivanja, ismijavanje, ali i pokušaj zabrane slobode javnog iznošenja mišljenja o Golf resortu na Srđu, zaslužuju točan ispis svega kako je bilo.

Ova pobjeda, istina, iznesena je na njihovim leđima, u najtežim i u ishod neizvjesnim vremenima, ali ona je, u konačnici pobjeda Grada nad korupcijom, Građana nad umreženim elitama, i konačno nada kako se isplati boriti i protiv vjetrenjača, kad si siguran da radiš pravu stvar.

Uređivačka politika dubrovnikneta podržavala je borbu za Srđ od početka, cijeneći angažman građana da se suprotstave korupciji i moćnicima koji su mislili da mogu sve i svih “kupiti”, ucijeniti i potkupiti.

Svi oni koji su sudjelovali u ovoj višedesetljetnoj “hrvatskoj priči” i uz čiju pomoć je nakon jučerašnje presude, prostor Srđa postao naš prostor za pametno promišljanje sadržaja koji će služiti Gradu i građanima, trebaju i moraju biti ponosni. Nije bilo lako i bilo je žrtava, ali taj trenutak jučerašnje pravičnosti u spoznaji da je sve gotovo – u interesu grada i države, natkriljuje sva teška iskustva. Dokaz je ovo i putokaz mladima da ne odustaju kad su uvjereni da rade nešto u interesu koji nadilazi njihove osobne interese.