Dubrovački muzeji u četvrtak, 23. siječnja 2025. godine u Kneževu dvoru organizirali su predstavljanje nove publikacije „Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici na području Konavala“ autora dr. sc. Domagoja Perkića, višeg kustosa i voditelja Arheološkog muzeja.
Dvojezičnom knjigom predstavljeno je 50 lokaliteta sa srednjovjekovnim i dijelom novovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Vremenski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje kasnoga srednjeg vijeka, od 13. do 15. stoljeća, odnosno vrijeme najintenzivnijeg razvoja, uvjetno nazvane, kulture stećaka na ovom prostoru. Knjigu, koja je ujedno i nastavak prethodne koja je obrađivala kasnosrednjovjekovne nadgrobnjake na području Dubrovačkog primorja i zapadnog dijela grada Dubrovnika, uz autora dr.sc. Domagoja Perkića, predstavili su i dr. sc. Ivan Alduk iz Ministarstva kulture i medija te ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša-Vivek koja je uvodno pozdravila okupljene.
– Pri pokušaju tumačenja motiva i prikaza koji se javljaju na stećcima, vječna je dvojba – prikazuju li oni odraz stvarnog života ili je riječ isključivo o simbolima, pa ih kao takve pokušavamo tumačiti? Možda se u kulturi općenito i umjetnosti stećaka najviše pozornosti usmjerivalo upravo na način njihova ukrašavanja i na interpretaciju pojedinih motiva. Odgovor sigurno ne može biti jednoznačan i vrlo vjerojatno se prožimaju obje mogućnosti, no naglasak je vrlo često na simbolizmu. Kao i kod svih drugih pokušaja tumačenja simbola, potrebno je biti oprezan zbog upitne proporcionalnosti naših (suvremenih) promišljanja i promišljanja srednjovjekovnog čovjeka prema simbolizmu i dekoraciji, prema svetomu i profanomu. U motivima koji se javljaju na stećcima nalazimo različite profane i religiozne simbole te najčešće geometrijsku i vegetativnu ornamentiku u funkciji bordura. U pojedinim segmentima moguće je pratiti stariju ranoslavensku, ali i antičku i prapovijesnu tradiciju. Posebno je primjetan velik utjecaj romanike i gotike iz primorskih urbanih sredina na poimanje pogrebnih običaja i zagrobni život u ruralnom području, uključujući sinkretizam kršćanskih vjerovanja s pučkim tradicijama i poganskim (slavenskim) prežitcima. Kako god, simbolika motiva na stećcima uvijek je zanimljiva, skrivena i tajnovita. Stoga nas i tjera na promišljanja i proučavanja toga zanimljivog segmenta kulturne baštine i našega srednjovjekovlja – istaknuo je autor dr.sc. Domagoj Perkić.
– Konavoski stećci su važni jer je jedan od lokaliteta iz Konavala kod crkve sv. Barbare u Dubravki, jedan od dva hrvatska lokaliteta sa stećcima na listi svjetske baštine, od njih ukupno 28 na teritoriju četiri države gdje nalazimo stećke. Knjiga je važna jer je jedna od onih, između ostalih i Domagojevih, koje nastaju u Hrvatskoj u zadnjih 30-ak godina gdje se zapravo počelo stećcima postupati na jedan novi i drugačiji način, i bilo bi lijepo kad bi se napokon uključili u nastavne procese na hrvatskim fakultetima, na studijima arheologije, povijesti umjetnosti, gdje se o njima ni u moje vrijeme, a čini mi se ni danas, ne govori ili barem ne govori dovoljno, a ipak su jedan važni i specifičan dio hrvatske kulturne baštine – dodao je dr.sc. Ivan Alduk iz Ministarstva kulture i medija.
– Ukupno je obrađeno 739 stećaka – 623 cjelovita i 116 ulomaka. Od 623 cjelovita stećka, najviše ih je u obliku ploče, njih 527, zatim 94 u obliku sanduka i 2 sljemenjaka. Od toga 117 ih je ukrašeno. Među središnjim motivima, tj. ukrasima razlikujemo one s figuralnim prikazima (kolo, lov, jelen ili srna, konj i čovjek, sokolarstvo, žena kao orantica, ruka ili šaka, ratnici / vojska), motive kao odraz društvenih prilika (štit samostalno ili štit s mačem, luk i strijela) te one religijsko-duhovnog karaktera (križ, svastika, rozeta, polumjesec, drvo života, pentagram, kamenica, kružna udubljenja povezana žlijebom, vijenac, Sunce / kružnica). Od životinja izdvajaju se ptica, zmija / zmaj, pas ili lav te životinje sa spiralno rascvalim repom. Tu su još arhitektonski motivi (arkade) i uzdužni žlijeb ili reljefno rebro. Od bordura su zastupljene: vitica s trolistom ili bez trolista, tordirano uže, tordirana vrpca, spirale i nizovi rozeta– zaključio je Perkić.
Publikacija „Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici na području Konavala“ može se kupiti u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru.
