Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) potvrdila je da je 2024. najtoplija godina zabilježena na globalnoj razini i prva kalendarska godina u kojoj je prosječna globalna temperatura premašila 1,5°C iznad svoje predindustrijske razine.
Promjene klime, izazvane ljudskim djelovanjem, ostaju primarni pokretač ekstremnih temperatura zraka i površine mora; dok su drugi čimbenici, poput južne oscilacije El Niño (ENSO), također pridonijeli neuobičajenim temperaturama uočenim tijekom godine.
-Svi skupovi podataka o globalnoj temperaturi na međunarodnoj razini pokazuju da je 2024. bila najtoplija godina od početka bilježenja 1850. godine. Čovječanstvo je odgovorno za svoju sudbinu, a reakcija na klimatski izazov treba se temeljiti na dokazima. Brza i odlučna akcija još uvijek može promijeniti putanju naše buduće klime, istaknuo je Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene.
-Svaka godina u posljednjem desetljeću jedna je od deset najtoplijih zabilježenih. Sada se klatimo na rubu prelaska razine od 1,5ºC definirane u Pariškom sporazumu, a prosjek posljednje dvije godine već je iznad ove razine. Ove visoke globalne temperature, zajedno s rekordnim globalnim razinama vodene pare u atmosferi 2024., donijele su toplinske valove bez presedana i obilne kiše, uzrokujući siromašvo milijuna ljudi, istaknula je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu.
Glavne točke globalne površinske temperature zraka:
- 2024. je bila najtoplija godina u evidenciji globalne temperature. Prosječna temperatura od 15.10°C bila je 0,72°C iznad prosjeka 1991.-2020., a 0,12°C iznad 2023., prethodne najtoplije godine na evidenciji. To je ekvivalentno 1,60°C iznad procijenjene temperature 1850.-1900. koja je određena kao predindustrijska razina.
- Novi rekord za dnevnu globalnu prosječnu temperaturu postignut je 22. srpnja 2024., na 17,16°C.
- 2024. bila je najtoplija godina za sve kontinentalne regije, osim Antarktika i Australazije (2), kao i za značajne dijelove oceana, posebno Sjeverni Atlantski ocean, Indijski ocean i zapadni Tihi ocean.
- U 2024. zabilježena su tri rekordno topla godišnja doba za odgovarajuće doba godine: borealna zima (prosinac 2023. – veljača 2024.), borealno proljeće (ožujak-svibanj) i borealno ljeto (lipanj-kolovoz) na 0,78°C, 0,68°C i 0,69 °C iznad prosjeka 1991.-2020.
- Svaki mjesec od siječnja do lipnja 2024. bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca u bilo kojoj prethodnoj zabilježenoj godini. Svaki mjesec od srpnja do prosinca, osim kolovoza, bio je svaki drugi najtopliji, nakon 2023., za to doba godine. Kolovoz 2024. bio je izjednačen s kolovozom 2023. kao najtopliji u povijesti.
Europski temperaturni vrhunci:
- 2024. bila je najtoplija zabilježena godina za Europu, s prosječnom temperaturom od 10,69°C, što je 1,47°C iznad prosjeka za referentno razdoblje 1991.-2020. i 0,28°C toplije od prethodnog rekorda postavljenog 2020.
- Proljeće i ljeto bili su najtopliji zabilježeni u Europi, s prosječnom temperaturom za proljeće (ožujak-svibanj) 1,50°C višom od sezonskog prosjeka 1991.-2020. i prosječnom temperaturom za ljeto (lipanj-kolovoz) 1,54°C više od sezonskog prosjeka 1991. – 2020.
Ostali alarmantni podatci:
- Ukupna količina vodene pare u atmosferi dosegla je rekordnu vrijednost 2024., oko 5 % iznad prosjeka 1991. – 2020., prema ERA5, više od 1 % više nego 2016. i 2023., godine s prethodnim najvišim i drugim najviše vrijednosti.
- Ekstremne temperature i visoka vlažnost pridonose povećanim razinama toplinskog stresa. Veći dio sjeverne hemisfere doživio je više dana od prosjeka s barem ‘jakim toplinskim stresom’ tijekom 2024., a neka su područja doživjela više dana od prosjeka s ‘ekstremnim toplinskim stresom’.
- U 2024. područje zemaljske kugle pogođeno najmanje ‘jakim toplinskim stresom’ doseglo je novi rekordni godišnji maksimum 10. srpnja, kada je oko 44% zemaljske kugle bilo pogođeno ‘jakim’ do ‘ekstremnim toplinskim stresom’. To je 5% više globusa u usporedbi s prosječnim godišnjim maksimumom.
- Oko Antarktika, nakon što je tijekom osam mjeseci 2023. dosegao rekordno niske vrijednosti za to doba godine, opseg morskog leda ponovno je dosegao rekordno ili skoro rekordno niske vrijednosti tijekom velikog dijela 2024.
- Na Arktiku je opseg morskog leda bio relativno blizu prosjeka od 1991. do 2020. do srpnja, ali je u sljedećim mjesecima pao znatno ispod prosjeka. Na godišnjem minimumu u rujnu, mjesečni opseg bio je peti najniži u satelitskom zapisu.
- Koncentracije ugljičnog dioksida i metana u atmosferi nastavile su rasti i dosegle rekordne godišnje razine 2024., od 422 čestica na milijun (ppm) odnosno 1897 čestica na milijardu (ppb). Koncentracije ugljičnog dioksida u 2024. bile su za 2,9 ppm više nego u 2023., dok su koncentracije metana bile više za 3 ppb.
