U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika započela je 38. sjednica ovog saveza Gradskog vijeća, posljednja u 2024. godini. Na današnjem dnevnom redu nalaze se 34 točke. Možda najauktualnije pitanje o kojem će gradski vijećnici danas raspravljati je utvrđivanje zone sanitarne zaštite izvorišta Palata. Na dnevnom redu je i rebalans tekućeg Proračuna, UPU „Orašac 2“, odluka o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada, odluka o suglasnosti Libertasu za operativni leasing i brojne druge.
Utvđen je kvorum. Sjednici je prisutno 13 od 21 vijećnika.
Predsjednik Gradskog vijeća se prije početka sjednica zahvalio formalnog i bivšeg vatrogasnom zapovjedniku Stjepku Krilanoviću koji je otišao u mirovinu.
„Smatrao sam prigodnim da tijekom sjednice Gradskog vijeća, a s obzirom da se radi o odlasku u mirovinu vatrogasnog zapovjednika javno se zahvaliti Stjepku na svemu što na napravio za Grad. Upravo je Stjepko zajedno s Emiliom bio inicijator nabavke vatrogasnog broda. Odradio je jedan sjajan posao“, kazao je Franković te uručio Krilanoviću sliku.
„Nisam znao da će se ovo dogoditi, da sam znao došao bi u svečanoj uniformi. 31 godinu sam proveo u vatrogascima, 16 sam bio zapovjednik, mislim da sam posao odradio kvalitetno i na dobrobit svih. Surađivao s brojnim saziva gradskog vijeća. Hvala vam“, kazao je Krilanović.
Usvojen je zapisnik s protekle sjednice Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica predložio je da s dnevnom reda skinu vijećnička pitanja.
Prijedlog odluke je prihvaćen.
Usvojen je i predloženi dnevni red.
Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu
Predsjednik Odbora za proračun i financije Ivan Maslać kazao je kako je odbor većinom glasova usvoji izloženi rebalans kao i amandman gradonačelnika.
Gradonačelnik Franković pojasnio je kako se radi o tehničkom rebalansu.
„Srđ je Grad je predložio da osiguramo veće božićnice za naše sugrađane. Održali smo sastanak svih političkih opcija i postigli dogovor. Za korisnike zajamčene minimalne naknade, radio se o 150 korisnika, bi božićnica bila 300 eura. Za osobe iznad 65 godina bez vlastitih prihoda, tu imamo 140 korisnika, i božićnica bi iznosila 200 eura. Umirovljenicima s mjesečnim dodatkom na mirovinu, a imamo više od 240 korisnika bi božićnica bila 200 eura. Ova skupina prije nije imala božićnicu, već mjesečni dodatak. Umirovljenici s dodatkom na mirovinu dva puta godišnje, do sada je to bilo 39 eura, sada bi bilo 150 eura. Uključili smo i božićnicu s osobe s invaliditetom i to po prvi put, iznos božićnice iznosi 150 eura. Ugrubo radi se o 1400 osoba. Radi se o značajnim mjerama, a s obzirom an prihode proračunu koji su dobri, smatram da idemo s izdašnim božićnicama. Ovu su najveće božićnice na razini Hrvatske. Zahvaljujem vijećnici Marčinko koja je i predložila da se ide s ovim. Uz ostale tehničke stvari koje su stavljene u proračunu, predložio sam i da se osiguraju dodatna sredstva za Dubrovačkih zimski festivala, a s obzirom na koncert koji je bio 6.12, morali smo uvesti dodatne sigurnosne aspekte, osiguranje i ozvučenje. Sve je prošlo fino i pristojno, onako po dubrovački. Niti jedan medij nije napisao ništa loše o ovom koncertu. Moram zahvaliti svim onima koji su odlučili biti sponzori Dubrovački zimskog festivala, sad smo na razini od pola milijuna eura. Nema tvrtke s područja Dubrovnika kojoj smo se obratili da se nije odlučila za sponzorstvo. Sve drugo u proračunu su više manje redovne aktivnosti. Što se tiče božićnica postignuli smo političko jedinstvo kakvo dosad nije. Ako danas usvojimo rebalans, sve je spremno da ljudi dobiju božniće prije Božića.
Imamo različitih situacija, ljude s zaštićenim računima, vodimo računa da ljudi koji su od potrebe dobiju novce i da ne dođe do administrativnih zapreka“, kazao je gradonačelnik.
„Govorili smo o povećanju božićnica za najugroženije skupine od 300 eura, a to ne nalazim u proračunu. Drago mi da ste uvažili moj prijedlog o povećanju od 50 eura. „Govorili smo o povećanju božićnica za najugroženije skupine od 300 eura, a to ne nalazim u proračunu. Drago mi da ste uvažili moj prijedlog o povećanju od 50 eura. Pitanje vezano uz Zucchera, tko to sponzorira? Radi se o velikom iznosu od 300 tisuća eura. Traži li netko nešto za uzvrat od Grad? Prihodi su se smanjili u iznosu od 5 milijuna eura, za što smo onda mi zakinuti. Pod rashodima, pod stavkom stambeno zbrinjavanje iznos se smanjio za 50 posto. Program ulaganja u nerazvrstane ceste tu imamo smanjenje od 46 posto. Za drvored na Bulevaru i Gružu, iznos se ukupno smanjuje za milijun eura. Smanjena su i sredstva za Grabovicu”, pitala je Bonačić Obradović.
Pročelnik Brčić pojasnio je da se radi o omašci i da će biti navedeni puni iznosi kako je i dogovoreno.
Franković se ispričao vijećnicima i zahvalio onima koju su grešku.
„Ovo je velika greška pročelnika. Ovo nije uredu. Ovo je najmanje što mogu reći. Prihodi su smanjivani. Bili su tako navedeni zbog potrebe ugovaranja poslova. Ove godine smo ih morali držati fiktivno jer bez sredstava u proračunu ne možete posao ugovoriti, a znali smo da ih ne možemo izvršiti. Na ovaj način smo neke stvari štimali. Što se tiče sponzorstava, ne znam zašto vam je pao Valamar na pamet. To je pogrešno, Valamar je jedan od manjih sponzora. Možemo vam dostaviti i popis, samo moramo provjeriti možemo li objaviti i iznose. Da se svaki ugostiteljski objekt u gradu uključio s 5 tisuća eura, nas bi DZF koštao 0. Coca-cola je dala 50 tisuća eura, ALH također 50, plus imaju 17 tisuća eura. Valamar je dao manji iznos, ali pomoći će kroz smještaj. Nitko ničim nas ne obvezuje, jer njihovi će hoteli biti puni.
Pročelnik Brčić kazao je da je mjera 1.13 već postojala.
„Iznos se povećava. Iznos na ovoj stavci nije vidljiv jer se tu nalaze i darovi za domove za starije. Iznos je već inkorporiran. Uvodi se nova točka 1.21., novih božićnica sa iznosima koji su navedeni. Možemo u točku 1.13 staviti novu točku. “
Olga Murrati predložila je da se mjera dodatno navede u obrazloženju.
Petra Marčinko zahvalila je kolegicama koje su uočile pogrešku u materijalima.
„Ovo su rijetke prilike zbog kojih se ja i bavim politikom. Hvala vam. Smatram da će nam i ugrožene skupine biti zahvalne“.
Marčinko je krenula postavljati pitanje vezano uz izvorište Palata, no Potrebica joj je kazao kako će to pitanje moći postaviti na točki dnevnog reda koja je vezana uz Palatu.
„Zamolba je da na jednoj od idućih sjednica prođemo izvještaj vezano uz projekte participativnog budžetiranja. Ako će se neki od tih projekata morati prebaciti u 2025. što se s njima događa. Jako mi je žao što smo trebali skinuti sredstva s Plana upravljanja “, kazala je.
„Predlažem da se kao amandman dopuni obrazloženje s korisnicima zajamčene minimalne nakande i korisnicima pučke kuhinje, da se navede iznos od 300 eura. Što se tiče pitanje vijećnice Marčinko, projekt participativnog budžetiranja je izvrstan, ali se i mi učimo na svojim greškama. Trebali smo na drugi način evaluirati projekte. Na Konalu je izglasano igralište, ali smo zapeli na suglasnosti konzervatorskog odjela. Slična priča je s edukacijskom stazom Mravinjac, ljudi su htjeli poljski put, dogodila se greška naših odjela. To u idućoj godini planiramo realizirati. Slična je priča s podzemnim spremnicima u povijesnoj jezgri. Ne znam kako službe nisu detektirale da nam konzervatori nikad neće dati suglasnost za to. Mene osobno muči, a nadam se da ćemo motivirati ljude da više sudjeluju. Na drugu ciklusu participativnog budžetiranja je sudjelovao manje ljudi nego na prvom. Nadam se da ćemo kroz promociju uspjeti u tome da ljudi predlažu i natječu se s idejama. Trebali to možda raditi u siječnju kad ljudi nemaju posla, možda je to razlog, možda smo falili vrijeme. Svi pomalo žele kopirati od nas sustav. Samo nam trebaju građani koji će sudjelovati u tim projektima. Pa se onda drugi ljudi pitaju što se to radi.“
„Što se tiče Sustjepana radi se projektna dokumentacija, a što se tiče Grabovice radi se o izgradnji gabionskih zidova, što je naša obveza. Samo nastavljamo proces, iduća godina će vjerojatno biti godina zatvaranja Grabovice. Sav otpad je na foliji. Kupnjom kompaktora dobili smo dodatne mjesece za odlaganje. Pelješke općine već godinu dana odvoze otpad prema Ogulinu, mi u trenutku kad zatvorimo Grabovicu, Grabovicu ćemo koristiti kao pretovarni prostor, do otvaranja Lučino razdolje, a do tada će se otpad odvoziti u jedan od centara za zbrinjavanje otpada. Na Grabovici ima prostora za još recimo godinu dana. S ovim gabionskim zidovima osiguravamo cijelu površinu, da nam se ne dogodi ono što se dogodilo 2016. da 30 posto otpada bude izvan folije“, kazao je Franković.
„Držimo se pojma replike, ovo su diskusije ili promijenimo poslovnik koji nije dobar“, kazao je Vićan, na što je Potrebica kazao da je on za izmjenu poslovniku.
„Nije ograničen broj diskusija po točki. Nisam siguran da je pet mjeseci pred izbore pravi trenutak za izmjene“, kazao je Potrebica.
Kristić je kazao kako će u svojoj raspravi osvrnuti na materijalna primanja zaposlenih u gradskim tvrtkama.
„U listopadu smo raspravljati na temu materijalnih primanja zaposlenik u gradskim tvrtkama, a to su zaposlenici Čistoće, Vrtlara i Libertasa. Tad sam rekao da nije normalno da timaritelj ima veću plaću od navedenih djelatnika. Nedugo potom gradonačelnik je postigao dogovor sa sindikatom predškolskog odgoja, a obećao je povećanje i u ožujku. Gradonačelnik je tad kazao da zaposlenima u gradskim tvrtka treba dignuti za 20 posto. Od pohvala djelatnika se ne živi, mnogi ljudi su se vezali za to obećanje o dizanju plaća i danas su frustrirani. Pometačima, vozačima, je ugrožena egzistencija. Danas malo tko želi postati vozač Libertasa, slična je situacija u Čistoći, na natječaj se ne javljaju domaći ljudi. Broj ljudi na bolovanju i onih koji napuštaju poduzeća, vam najbolje ilustrira kakva su njihova materijalna primanja. Mislim da se ljudima koji itekako rade za vrijeme turističke sezone do kompenzirati dodacima na plaću i božićnicom. Liberatas danas ima stabilne financije i jedan od najsuvremenijih voznih parkova, no to ne čini Libertas. Libertas čine ljude. Danas je prosječna plaća vozača, bez dodataka, oko 1200 eura. Libertas danas ima 165 vozača. U 2024. isplaćeno je preko 15 tisuća prekovremenih sati. Glasno se špekulira o obustavi rada, a o istome se govori i u Čistoći. Gradonačelniče, molim da se što žurnije nađe način da se ispuni vaša preporuka od 20 posto. Također, molim medije da pomognu da se ovo uspješno završi“, kazao je Kristić te se potom osvrnuo na OPG-ove odnosno pitao je kad će se raspisati natječaj za dodjelu zemljišta.
„Što se tiče Libertasa, potpisao sam šest kolektivnih ugovora. Po vašem izlaganju Libertas se nalazi u katastrofalnoj situaciji. 16. rujna 2024. objavljena je vijesti o Libertasu, u kojoj je navedeno kako su poboljšanja materijalna primanja vozača, kako se su se dva vozača vratila. To je izjavio i direktor Mekišić. Jedan dubrovački mediji je potražio istinu i razgovarao s predsjednikom sindikata vozača i članom upravnog odbora koji je kazao kako su vozači zadovoljni stanjem. Kazao je da plaće nisu velike u osnovici, ali da vozači zapravo mogu ostvariti i duplu plaću. Prije dva tjedna sam dobio poziv vezano za skup radnika Libertsa, poslao sam im čestitku u kojoj sam im rekao da se nadam da ćemo iduće godine sjesti za stol i dogovoriti o materijalnim pitanjima. U mom mandatu primanja su porasla za 43 posto, prekovremeni sati se isplaćuju. Jučer sam rekao Franku Mekišiću da isplati božićnicu u iznosu od 500 eura bez obzira na druga prava koja su bila ugovorena kolektivnim ugovorom. U prošloj smo godini potpisali dva kolektivna ugovora i s jednim i drugim sindikatom. Upravo vam ova izjava gospodina Vidojevića opisuje stanje. Ako je potrebno, a potrebno je , revidirat ćemo primanja. Uvijek postoje oni koji iz sebi znanih razloga žele napraviti nered. Znam da postoje inicijatori za štrajk jedan i drugi. No, nije bilo zahtjeva za kolektivno pregovaranje, a tek nakon toga može ići štrajk? Najmanje su rasla plaće u gradskoj upravi”, kazao je Franković.
„Da Libertas nije jedinim dijelom radio komercijalno i da nema DU Pass-a, ne bi se moglo ništa. Prije desetak godina Libertas se raspadao, no tada nije bilo posla. Na tisuće sati prekovremenih je pošlo u zastaru. Prednost Libertasa je da se plaćaju prekovremeni sati, a to ti ulazi u mirovinu. Jeste li zaboravili da smo se drvenim autobusima vozili do 2019.? Sad je to novi vozni park, a i to spada u uvjete rada. Vratiil smo pokaze obiteljima. Na isti način razgovaramo s radnicima Čistoće, ali uvijek postoje mali kotačići koje rade nemir. Moja vrata su uvijek otvorena i uvijek se dogovorimo i nađemo sredinu. Imamo 7 tisuća građana koji se besplatno voze, nije došlo do povećanje cijene javnog gradskog prijevoza. Cijena vode je jedna od najjeftinijih u Hrvatskoj, ništa se nije prelomilo preko leđa naših ljudi. Koja je cijena Čistoće? Nije, a inflacija se dogodila u svim drugim segmentima života, ali ne i u onom javnom. Tu smo napravili određene iskorake, a radit ćemo ih i dalje. Moja vrata i vrata gradske uprave su uvijek otvorene za razgovor. Molim radnike Čistoće, Vrlata, Llibertasa, da ne nasjedaju na bune. Sve uredu, ali na ucjene ne pristajem. Ako smo rekli 500 eura za božičnice, onda to ide svima, a isto kao i tih 20 posto povećanja“, kazao je Franković.
Kristić je kazao da svojom raspravo nije htio skrenuti pozornost na sebe.
„Ti ljudi, pogotovo vozači, pometači, vrtlar sa plaćama koje imaju u današnjim uvjetima ne mogu živjeti. Nitko se potencira sukob ili štrajk. Jedan pometač sa svim benificijama ima plaću oko 1000 eura. I onda zamislite da plaćate podstanarstvo 400 eura, kako onda podmiriti sve ostale troškove? Ta poduzeća živ od tih ljudi. Možda treba pauzirati s nekim projektima, a ovim ljudima povećati materijalna primanja“ kazao je Kristić.
Vijećnik Cetinić kazao je kako je osobno od vozača čuo da su nezadovoljni.
„Što se tiče Burbona, od Peytona do Burbona i ono skretanje za vilu Plamu, stanje je katastrofalno. U parku u Čokolinu treba promijeniti par bumbeta“, kazao je.
Vijećnik Škrabić pitao je planiraju li se dogodine, a o čemu se u kuloarima priča, ukinuti kućice na Stradunu.
„Sve više je onih koji zbog te informacije negoduju. Ugostitelji nisu zadovoljni obujmom posla ove godine. Kažu da je istina da imaju više posla za vrijeme vikenda. Smatram da su cijene na kućicama previsoke. Ugostitelji su za smanjenje cijena kućica, a kako bi se smanjile cijene na kućicama“, kazao je Škrabić na što ga je Potrebica prekinuo i rekao da ovo nije tema koja se može povezati s proračunom.
„Prije dva dana komunalci su fotografirali nepropisno parkiranje aute u Mokošici, građani se sad pitaju hoće li im početi stizati kazne?“, pitao je Škrabić.
Đuro Capor kazao je da se današnjim rebalansom proračuna umanjuje za 4 milijuna eura.
„Stavka protokol i informiranje, unutar koje se plaćaju oglasi medijima, ona se povećam na ukupno 1.6 milijuna eura, ona je iracionalno rasla. Na što mi tolike novce trošimo? Grad Dubrovnik je apsolutni rekord po ovoj stavci u Hrvatskoj. Ovaj proračun daje i neke odgovore na koje nismo dobili odgovore na prethodnim sjednicama poput pitanje što će biti s razvrstavanje otpada. Još nije došlo do toga. Kada se to planira? Podzemni spremnici po rebalansu otpadaju, kada će se ti spremnici ugraditi? Hoće li se od njih odustati i u novom proračunu. Zanimljiva je stavka vezana uz novi GUP. Očito ćemo i dalje ziđati po starom GUP-u. Stavka za zaštitu voda je smanjena za dvije trećine iznosa. Iznos za informiranje je povećana za 600 tisuća eura“, kazao je.
„Više puta sam govorio da imam problem, da otpad odlažem u propisane ure. Vi ste na teoretskoj razini genijalac. Ali ste vi u ponedjeljak ujutro u 7 ura dignuli vrećicu smeća na Bužu. Sam sebi govorim da moram baciti smeće u 11 ura navečer, jer će me netko slikati. Mijenjajte sebe gospodine Capor“, poručio je Potrebica Caporu.
Bonačić Obradović predložila je da se oformi poseban odbor gradskog vijeća vezan uz urbanizam.
„29 milijuna eura su prihodi od imovine Grada. Nitko to nema u Hrvatskoj. Dubrovnik bi morao od toga jako dobro živjeti. Jučer je objavljena studija u kojoj je objavljena studija o tome kako ljudi žive u Dubrovniku, a kako u Zagrebu. U Zagrebu su plaće veće za ¼, za 33 posto je skuplje živjeti u Dubrovniku nego u Zagrebu. Dubrovnik se dana suočava s ključnim problemom, a to je pitanje budućnosti. Možemo li se mi priključiti Zagrebu, u kojem mnogi naši ljudi žive. Restorani su u Dubrovniku za 33 posto skuplji nego u Zagrebu. Kako bi Grad živio da nema svojih prihoda? Nadam se da će DPDS donijeti odluku od izjednačavanju cijena. Život ljudi se od 80-ih sveo u život u stanovima u Gružu i Mokošici. Napisao sam Frankoviću mail mjesec prije početka DZF-a i predložio da se kućice izaberu po kvaliteti ponude, cijeni artikala i po kriteriju domaćih ljudi. Od kućica će se zaraditi oko 150 tisuća eura, zimski festival se sveo na programski festival. Glupo je zarađivati na velikom najmu od kućica, a onda trošiti na program. . Glupo je zarađivati na velikom najmu od kućica, a onda trošiti na program. Značajni iznos prihoda se ostvari od privatnog smještaja. Svaki treći putnik koji sleti u zračnu luku došao je u privatni smještaj. U saboru je izglasan zakon koji donosi neka ograničenja za privatni smještaj. Prihod Grada je 10 do 15 milijuna eura od 600 tisuća ljudi koji su došli u privatni smještaj. U Dubrovniku obitelj s dvoje djece ne može bez 3 tisuće eura mjesečno, ako imaju manje od toga spadaju u kategoriju siromašnih. Broj oni koji u Gradu nemaju takve prihode raste iz dana u dan, i tu je osnovna razlika između Dubrovnika i Zagreba, kazao je Vlahušić.
Točka je usvojena većinom glasova.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Orašac 2“
Pročelnik Benić kazao je resorno ministarstvo dalo suglasnost.
Plan je ispred izrađivača tvrtke Unifica predstavila Iva Gredelj.
Pročelnik Benić kazao je resorno ministarstvo dalo suglasnost.
Plan je ispred izrađivača tvrtke Unifica predstavila Iva Gredelj.
„Na održanoj javnoj raspravi došlo je dosta primjedbi koje su usvojene, a nakon ponovljene rasprave održana je nova javna rasprava i ishođena je suglasnost resornog ministarstva. Obuhvat je 6.4 hektara, područje je većinom neizgrađeno. Osnovni cilj je bio osigurati pretpostavke za unapređenje prostora i opremanje, jer su vlasnici čestica jako zainteresirani za gradnju. Trudili smo se očuvati sve vrijednosti prostora. Planom je određena da se na većini području mogu graditi jedinice za stambenu namjenu, dok je u manje dijelu dozvoljena gradnja poslovno-stambenih jedinica. Što se tiče prometa, htjeli smo omogućiti svim vlasnicima čestica pristup putu. Predložene su uglavnom slijepe ceste, kako bi se promet zonom ograničio samo na vlasnike građevinski čestica. Predviđa se potpuno komunalno opremanje ovog područja. Što se tiče ograničenje radi se o potresnoj zoni i vodotocima. Imamo registriranu bujicu za koju su uvjete zaštite propisale Hrvatske vode, a imamo i povremenu bujicu. Krajobrazna studija također predviđa zaštitu vrijednog poljoprivrednog krajobraza“, kazala je Gredelj.
Petra Marčinko kazala je da joj je drago da je namjena većinom stambena.
“s obzirom na to da imamo cijelo jedno novo naselje, pitanje je koliko je to arhitektura, a koliko urbanizam. Ovim smo ukinuli sadržaje poput parkova, dječjih igrališta i tako dalje. Pohvalno je i da se prihvatili primjedbe vlasnika čestica kojima su prometnice presijecale čestice, ali ostaje problem dalekovoda. Neki od tih vlasnika su kazali kako su spremni platiti izmještanje trafostanice, no HE je inzistirao na postojećem koridoru”, pitala je.
Gredelj je kazala da nitko nije sretan s dalekovodom, da su stupovi u jako lošem stanju, da dalekovod nije u funkciji, no da je HEP dao mišljenje da se dalekovod zdržava.
“Nakon prve javne rasprave pročelnik Benić je išao i razgovarao s HEP-om, no oni nisu uvažili naše zahtjeve i ostali su pri svojim zahtjevima. Uložili smo veliki trud, no nismo uspjeli promijeniti zahtjev HEP-a,”, kazala je Gredelj.
Pročelnik Benić dodao je kako je HEP kazao kako će ubrzo početi sanacija tog dalekovoda.
„Ovaj plan i trebao pomoći da se očuvaju određene vrijednosti. Planira se ograničiti gradnja tako da minimalna čestica bude 1000 kvadrata, a izgrađenost ne bi smjela biti više od 20 posto. Kako samo došli do toga da parcelu odredimo na minimalno 400, odnosno 500 kvadrata. Kako smo došli do toga da Krajobrazna studija predlaže građevinsku česticu od minimalnom 1000 kvadrata, a mi smo to smanjili za više od pola? Zašto nije predviđen veći broj parkiranih mjesta za ugostiteljske objekte“, pitao je Capor.
Vlahušić je kazao kako će podržati plan jer se radi o formiranju novog stambenog naselja van područja Grada. Pitao je koliko se kuća, odnosno stambenih jedinica može izgraditi.
„Ovo je sve privatno vlasništvo. Hoće li vlasnici solidarno platiti izgradnju ceste ili će Grad morati kupiti skupo zemljište kako bi se cesta izgradila? Hoće li i ovi vlasnici od Grada tražiti 600 eura po kvadratu kako bi se zemlja otkupila i napravila cesta? Golf je zemljište koji je kupio od privatnih vlasnika odlučio dati besplatno Gradu Dubrovniku, a kako bi im se odbilo od komunalne naknade?“, pitao je.
Pročelnik Benić kazao je kako je stanovništvo najviše primjedbi dalo na prometno rješenje, no da se našao dogovor te da je teško utvrditi broj stambenih jedinica jer to ovisi o budućoj parcelizaciji, no da se radi o malom stambenom naselju.
„Nevjerojatno je pročelniče da jednom vijećniku odgovorite na pitanje a drugom ne odgovorite. Kako smo došli do smanjenje čestice s 1000 na 400 do 500 kvadrata. Molim objašnjenje, dužni ste odgovoriti vijećniku“, kazao je Capor.
„Grad je dopuštena na ovom području, krajobrazna studija je dala preporuke koje smo željni i dužni poštivati. Intencije UPU-a nije bila zabraniti gradnju, nego propisati uvjeti kako bi maksimalno zaštitili prostor. Prostornim planom je previđeno da se ovdje grade vile, no minimalno je 400 kvadrata, a većina vlasnika ima čestice veće od 600 kvadrata. U izrađenom dijelu smo ostavili M1 namjenu, kako bi ljudi imali gdje kupiti kruh. Uvjetovano je očuvanje i obnova suhozida“, kazala je među ostalim Gredelj.
„Uvijek je kad je u pitanje neki urbanistički plan, urbanistički plan gledati u kumulativnu. Ovdje nije ništa sporno“, kazao je pročelnik Benić.
Prijedlog odluke o utvrđivanju zona sanitarne zaštite za izvorište Palata
„Upravom odjelu je dostavljen elaborat o zaštiti Palate koji je izradio rudarski fakultet iz Zagreba. Stekli su se uvjeti za sazivanje povjerenstva, a sukladno odluci Hrvatski voda. U povjerenstvu u sudjelovali predstavnici Grada, Županije, Hrvatski voda, nakon čega je izrađen nacrt. U samoj odluci je sve detaljno raspisano i navedeno“ kazao je uvodno pročelnik Benić.
„Slučajno se dogodilo da je ova točka danas došla na dnevni red, par dana nakon onečišćenja izvorišta Palata. To samo pokazuje koliko je važno da štitimo naša izvorišta. Upravo je ovo Gradsko vijeće donijelo odluku o sanitarnoj zaštiti izvorišta Palata. Žao mi je zbog nedavnog incidenta koliko se dogodilo i razumijem stanovnike Vrbice, Štikovice , Velikog i Malog Zatona i njihovo nezadovoljstvo. Odgovornost Grada i Vodovoda ne postoji. Više od 100 milijuna eura se ulaže u vodoopskrbu i kanalizaciju. Kada bi uzeli neki gradski kotar ili području i gledali gdje smo najviše uložili novca po ovom pitanje, najveći broj cijevi je položen u Zatonu. Zamijenjene su sve azbestne cijevi u Zatonu. Više od 5 km cjevovoda sa spajanjem s izvorištem Ombla je napravljeno, ostalo je napraviti 3 kilometra. Razumijem naše sugrađane koji su danas na miran način izrazili svoj nezadovoljstvo. Drago mi je da na neka njihova pitanja mogu javno danas odgovoriti. U trenutku kad je Vodovod utvrdio onečišćenje promptno je obavijestio sugrađane i alarmirao naš Zavod za javno zdravstvo, a oni su utvrdili da se ne radi o fekalnom onečišćenju. Analizom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz Zagreba je nedvojbeno utvrđeno da onečišćenje dolazi od prerade maslinova ulja i mi smo vrlo brzo utvrdili gdje se nalazi onečišćava. Razmišljajući o budućnosti, građani su postavili pitanje kako je moguće da su Orašac, Elafiti imali pitku vodu, a to nisu imali Zaton, Štikovica i Vrbica. Ključna vodosprema je Palata 2, dvije godine su na građevinsku dozvolu, na izvlaštenja su stanovnici Zatona ulagali žalbe i kada danas postave pitanje zašto nemamo vodospremu, to je zato što je nismo imali priliku izgraditi. Da je kojim slučajem postojala vodosprema Palata, stanovnici Zatona Malog i Velikog bi imali vodu. Jedan dio onih koji su se uporno žalili je ulagao žalbe”, kazao je Franković te kazao da ovo pitanje osobno shvaća jer zna koliko se zalagao u zaštitu voda.
„U Vrbici je započela gradnja vodospreme, ali nismo bili zadovoljni brzinom gradnje. Raskinuli su ugovor s Texo Moliorom, izgubili smo neko vrijeme, kako bi raspisali novi natječaj. U siječnju ide javni natječaj za izgradnju dvije vodospreme i 3 kilometra cijevi. Prije sedam godina ovo nije postojalo. Izvorište Palata se zatvaralo zbog obiteljski jama jer je, da ne kažem što, išlo u izvor. Izgradili smo pročistiš, mi smo kalvariju prošli, svaki tjedan smo svršili pritisak. Projekt Aglomeracije smo našli na tri i pol papiru, mjesto za sušenje mulja iz pročistača je trebalo biti usred Remize, manje od kilometar i pol od vodocrpilišta. Zadnji smo grad u Hrvatskoj koji je u zadnjoj omotnici dobio sredstva. Uz puno razumijevanje za ljude iz Zatona, Štikovice i Vrbice, našli smo glavnog onečišćivača. Vjerujem struci,, Facebook stručnjacima je najbolje da to i nastane. Treba nešto napraviti u životu, a ne samo stajati iza ekrana i pisati. Da smo Lukša, Vicko i ja stajali iza ekrana i pisali, i danas bi fekalije plutale u Palati“, poručio je Franković.
„Ne mogu tvrditi da kad bude iduće kiša, u četvrtak neće doći do onečišćenja. Uljara je radila godinama bez problema, zašto je do njega sad došlo? Voda uvijek nađe put. Tunel kroz Srđ je napravljen 60-ih godina, a kroz taj tunel se grad opskrbljuje vodom. To su bile betonske cijevi s betonskim poklopcima. To nije bilo to. Mi smo dobili EU sredstva, započeli i završili projekt. Taj projekt zacjevljenja je milijardu posto siguran. Već sad vodimo računa što će se dogoditi u budućnosti i razmišljamo o drugom dijelu, nadogradnji pročišćivač. U povijesti Grada se nije napravilo kanalizacijske mreže koliko smo bi napravili u sedam godina“.
„Napravili smo sve u okviru našim odgovornosti. Ako netko misli da je netko drugi onečistio izvor Palata, što tog drugog ne prijavi inspektoratu. To nije samo pravo, već i obveza. Ne mogu se oteti dojmu da ovu situaciju, koristi stranka Srđ je Grad za svoju promociju. I danas smo imali istup Marijele Marković, članice Srđ je Grad. Na konferenciji za medije je bio i Marko Giljača. Razumijem stanovnike Zatona, Vrbice, Štikovice, trebau se ljudi tuširat, ide Božić. Pa i šef inspektorata živi u Zatonu. Nikome nije ugodno, niti meni niti Matušiću. Uprava Vodovoda je mogla, kako je to radila prethodna uprava, uređivati zgradu, stavljati zlatne pipe, ali ne oni su se odlučili za rad. Pa ih svaki dan boli glava jer ih stalno zovu izvođači. Poručujem stanovnicima Zatona, da u siječnju ide nabava i imat ćete izvorište spojeno. Žao i mi što postoje i žive u Zatonu ljudi koji su sudjelovali na prosvjedu, koji su lagali žalbe za Palatu 2“, poručio je Franković.
„Nepotrebno je prokazivati građane Zatona. Ne slažem se, a vjerujem ni 90 posto ljudi u Zatonu, da ste za tisuću posto podigli kvalitetu života. Što se čekalo do kraja 2024.? Imali smo puno problema s fekalijama u izvorištu Plata, zašto ranije nije određena sanitarna zona zaštite?“, pitao je Capor, na što je gradonačelnik kazao da ima apsolutno razumijevanje za stanovnike tog područja.
„Može li dijete iz Zatona smo poći u butigu? Može, jer postoji nogostup. Danas sve pod rasvjetom, uređeno. Tko je izgradio vrtić u Zatonu? Dvorana u Orašcu će osigurati djeci iz Zatona da ne moraju dolazi u gradu na treninge. Ako Bog da i to ćemo nakon ljeta početi. Odgovorno tvrdi da ćemo završiti ta 3 kilometra mreže i spojit se s Omblom i nećemo presijecati vrpcu jer nismo ni nigdje druge. Zašto tek sad zaštita Palate? Cijeli proces je trajao dvije godine, firma koja je napravila dokument i koji je bio bože sačuvaj, je završila u stečaju? Ne znam kako se zvala firma. Muku smo prošli sanirajući naslijeđeno. Možda smo falili što svaki dan nismo sazivali presice i govorili o tome što smo naslijedili. Dodavde mi je betona, cijevi i svega, a nitko da ne reče hvala”, kazao je Franković.
“”Dragi Zatonjani, osobno vam se ispričavam jer je dio vaših sugrađana opstruirano projekt Palata i pili bi i vi kao i ovi iz Orašca pitku, čistu vodu, ali zbog dijela vaših sugrađana to nije napravljeno. Eto, da znate tko je krivac, a to sigurno nisam ja ni uprava Vodovoda”, zaključio je Franković.
“Srđ je Grad, nema, niti je imao, nikakvu vezu s današnjom konferencijom za medije, a koji je trebao bit prosvjed. Tko je Marijela lijepo naglasila. I to nema nikakve veze s izborima 2025. Dva tjedna nismo imali informaciju, konferencije je sazvana tek dva tjedna nakon toga. Predsjednik mjesnog odbora Zatona, iz redova HZD-a, nije našao shodno reći niti jednu riječ. Hvala Bogu na Marijeli, odnosno takvim građanima i građankama, koji će postaviti takvo pitanje, a ne šutjeti”, kazala je Marčinko, na što je Franković kazao da mu je žao zbog količine izrečenih neistina.
Emilio Puljizević je od prvog trenutka u kontaktu s Vodovodom, možda je njegova greška što nije objavljivao. Ja vam ne podliježem Facebook ratnicima, jer moram raditi. Dr. Mato Lakić nam je kazao da se u svojoj karijeru nije susreo s ovakvim slučajem. Tko je taj tko me može razuvjeriti da se ovo ne radi u svrhu političke kampanje? Nama najteže pada ova situacija, jer se radiš i trudiš da ljudima bude bolje i onda se ovo dogodi i pljune na sav tvoj rad od 7 godina. Jesmo li Lukša, Vicko i ja krivi za išta drugo? I onda se hitno zahtijeva, ali procedura je procedura, sve u okviru naših mogućnosti. Ne može se znači iti jedna stvar po pitanju Palate, koju smo mogli, napraviti, a nismo. Jer se što smo mogili smo napravili”, kazao je Franković.
“Možda čak i prvom svom obraćanju upozoravao sam na poslove Vodovoda s tvrtkom Eko Tours, čiji su direktori pohapšeni s Bandićevim pročelnicima imali za sanitarnom zonom Omble? A mi smo tu situaciju u gradu imali. Taj čovjek je sve o tome govorio za HINU, novinar Ivo Lučić je to istraživao. I zašto mi sad tri godine nakon usvajamo odluku? Na neadekvatan način se odnosi i prema Ombli i prema Plati. Vidjeli smo što se sve izvodilo kako bi se produljio životni vijek Grbavice. Potpuno je neprimjereno od vas kao gradonačelnika prozivati javno s govornice neke ljude”, kazao je Capor.
Vicko Begović, član Uprave Vodovoda kao je kako je postojao ugovor s Eko Toursom.
“Pravno tumačenje je bilo da taj ugovor ne možemo raskinuti, ali smo na kraju to napravili. Došli smo Rudarskog fakulteta u Zagrebu i raspisali natječaj na koji su se oni javili, ali su nam rekli da su ograničeni kapacitetima. Napravljena je Ombla, pa sad Palata, a radi se i Zavrelje i Duboka ljuta, no i Hrvatske vode su zatrpane. Vodovodu se prigovora komunikacija s ljudima. Kada vidimo da se u sustavu pojavila veća količina klora, mi šaljemo obavijesti. Kad se dogodio ovaj slučaj, odmah ujutro su naše kolege bile u prvoj kući u Mohovu. Pitanje je kad bi dobili rezultate iz Zagreba, da nije bilo gradonačelnika i dr. Lakića. U trenutku kad imamo sve informacije obavijestimo ljude i preko medija i prema naših stranica. Napravili smo dvije konferencije za medije, ovo nisu informacije koje idu preko nacionalnih medija”, kazao je Begović.
Bonačić Obradović postavila pitanje zašto se u 16 godina koliko radi uljara ovako što nije dogodilo.
“Što se promijenilo, zašto se dogodilo ovo onečišćenje sad? Građani su ljuti”, kazala je.
“Obožavam kako Google sve pamti”, kazao je gradonačelnik je naveo kako je Palata posljednjih put bila onečišćena 2016. i da je tad u pitanju bilo fekalno onečišćenje.
“Da se mi razumijemo izvorište Palata je jedno nesretno rješenje, jer preko njega ide državna cesta. Izvorište Palata nije budućnost, ono je prošlost. Kroz sustav javne nabave idemo u siječnju, a za ta 3 kilometra. Čitam DuList, na kojem piše da sam nazvao Zatonjani licemjerima. Eto kako ja plaćam medije da peglaju moj imidž. Baš lijepo, baš fino i baš profesionalno. Znam ja tko piše, onaj koga više nema”, kazao je Franković.
„Mislim da ljudi ne prosvjeduju iz zabave i razonode, nego jer su im uskraćene informacije. Rekla sam da predsjednik mjesnog odbora nije javno komunicirao niti sazvao zbog građana. Sada znamo da je uljara ispuštala i murgu. I sam gradonačelnik je rekao da ne znam što će se dogoditi tijekom sljedeće velike kiše. Ako znam da je sad ovakva situacija, zašto se razina fenola u vodi dnevno ne objavljuje na stranicama Vodovoda ili HZJZ? Što ćemo napraviti tijekom iduće dvije godine?“, pitala je Marčinko.
„Fenola u ovom trenutku više nema i to je na jučerašnjoj konferenciji rekao dr. Mato Lakić. Nije postojala zaraza, već analizom utvrđena velika količina fenola, te je otklonjena mogućnost fekalnog ili baterijskog porijekla. Sve je odmah upućivalo, da je uzrok gospodarska djelatnost odnosno prepada maslina. Pod dva, što se događa s vodom, tko to sanira i koliko treba vremena za to. Nije postojala zaraza, već je utvrđena velika razina fenola. Zbog preventivnog djelovanja, izdana je zabrana dok se ne ispita moguće djelovanja za ljudsko zdravlje. Vodovod je napravio sve što je potrebno. S obzirom na to da je moguće da je ova pojava još zadrži izdana je preporuka da je voda ispusti iz cijevi. Analize traju i do mjesec, mjesec i po dana, ali smo mi inzistirali. Što nam je činit ako opet padne kiša? Moguće je da će opet doći do ove pojave, jer ne znamo kakvo je stanje u kršu ni kojom je količinom murge tlo natopljeno. Sigurno je da će do potpune izgradnje sustava, ne znam zašto se rekli dvije godine, jer za 3 kilometra ne treba dvije godine, prioritet je izgradnja vodosprema. Ono što se Vodovod, Grad i vatrogasci činiti, je kao i u svim situacija, je opskrbljivati stanovništvo vodom iz Omble. Pitanje koje je postavljeno je i što ako uzrok onečišćenje, nije uljara što je onda? Ponavlja nije bilo zaraze, pronađeni su jedino i isključivo samo fenoli. Postavljeno je na konferenciji jutros zašto se analize svakodnevno ne objavljuju? Uzorkovanje se vrše svakodnevno, dio analiza obavlja naš zavod, a dio se obavlja u Zagrebu, a potom se objavljuju preporuku. Ne znam koju su očekivanja stanovnika Zatona, da mi svaki dan i kad je voda za piće, to i objavimo? Zavod obavlja svoje analize, a i Vodovod ima svoje sustave”, kazao je gradonačelnik te još jednom ponovio kako je voda u ovom trenutku ispravna za korištenje.
“Kiša nam slijedi za par dana, pa ćemo onda vidjeti što će se dogoditi. I u petak je bila kiša i nije bila onečišćenja. Je li u međuvremenu uljara ispumpala murgu? Uljara ne radi. Pitanje je što na tom lokaciji napravljeno. Mi ćemo tek sada vidjeti efekt. Ona priče, komine na zemlji. Komine mogu nešto, znam sve o maslinama moja obitelj se bavi maslinama stotinama godina. Postoje zločesti ljudi koji izvrću moje riječi, al to je došlo iz redova bivših udbaša”, kazao je Franković.
Određena je pauza od 45 minuta.
Capor je kazao kako se za repliku javio zbog rečenica koje je izgovorio gradonačelnik.
„Gradonačelnik je rekao da ja tvrdim da plaća medije da lijepo pišu o njemu. Ja sam rekao da gradonačelnik plaća oglase. Da neki novinar o vama lijepo piše, svaka čast. Lijepo se potpiše svojim imenom. Ovo su sve nepotpisani oglasi. Moramo prigovoriti oko nečeg što ste rekli. Pozvali ste medij zbog naslovnice, to je neukusno, a moglo bi se shvatiti kao prijetnja. Moram spomenuti i trash koji ste nam poklonili, a vrijeđa sve vjernike. Uz svetog Vlaha ste naprdili grb NHD. Ispričajte ste“, kazao je Franković.
„Nemam se namjeru ispričati. To je povijesni grb. Drugo, svatko tko posjećuje Zagreb, pogleda na krov sv. Marka, vidi se koja šahovnica gore vijori. Ovo je poslano poštom. Ne možemo reći da je ovo ustaška zastava, znamo svi kako je taj zastava izgledala. Ako ćemo govoriti o povijesnom kontekstu u SRFJ je grb Hrvatske bio s prvim bijelim poljem. Ustaštvo prezirem, zato ni na koncertu nije bio problema. Gospar koji je ovo tiskao, je napravio grešku, i tiskao krivu zastavu. 6. 12 postojala je ova zastava. Povijesne događaje moramo znati“, kazao je Franković, a Deraković se javio zbog povrede poslovnika.
Kazao je da posljednje izlaganje gradonačelnika i vijećnika Capora ne pije vodu, jer teme nisu ustaše i partizani, već voda.
Bonačić Obradović je kazala kako je na Palati bilo problema i da se nono stop dogodi zamućenje vode.
„Jedino razdoblje u kojem je ova zastava korištena je od 41. do 45. godine, niti u jednom drugom periodu. Zakon o zastavi i grbu je usvojen 1990. godine. Hoće li netko od stručnjaka koji su radili na ovim zonama zaštite biti ovdje? Zaštite nas od ovog upliva ustaštva kojeg radite?“, kazao je Capor.
Potrebica je kazao da zastava o kojoj se raspravlja nije ustaška i da nema na njoj uštakog U.
„Ova zastava je bila prva hrvatska zastava nakon 8. 10. , nakon ukidanja državnopravnih sveza. Znam da gradonačelnik nije htio provocirati danas. Ovo nije ustaška zastava. U vašem genetskom kodu, gospodine Capor, ništa što je hrvatsko ne miriše. Meni miriše. Vi kao profesor povijesti ovdje manipulirate. Ovo nije ustaška zastava. Prihvatite to već jednom“, kazao je Potrebica Caporu.
„Ovo jest zastava koja je koristila u ustaško vrijeme i svi oni koji žele rebahilitirati ustaštvo je koriste. I pored Ustava netko je preko Dubrovnika i sv. Vlaha razmazao ustašku zastavu. Svima ste nam oduzeli patriotizam i pokušavate nas uvesti u kolo s prvim bijelim kolom. Ovo nije ništa druga nego za koš“, kazao je Capor.
„Kolega Capor je nama kazao da smo ustaše, a ja njemu sad mogu reći da je on komunist“, kazao je Potrebica te dodijelio sam sebi opomenu.
„Nikad neću dopustiti da se mene ili one, koji smatraju da je hrvatska 1990. imala povijesnu zastavu, govori da su ustaše“, kazao je Capor.
„Ljudi moji čime se mi bavimo. Tema je Palata. Ja sam ovo dobio prije uru vremena, nisam bi pogledao. Da sam pogledao ne bi vam ovo bio podijelio. Ako se netko uvrijedio, moja isprika. Ali daj ovaj grb ima kontekst i da se 20. srpnja spustila zvijezda petokraka i dignula ova zastava, to jest“, kazao je Franković.
