Pulski sajam knjige pod naslovom Sanjam knjige u Istri ove godina je doživio svoje 30. izdanje. Program sajma se održavao od 29. studenog do 8. prosinca u Domu hrvatskih branitelja na adresi Leharova 1 u Puli. U tom periodu Pula je živjela s autorima, izdavačima, fotografima, crtačima stripova, glazbenicima, vinarima i drugim gostima, a nadasve s velikom i raznolikom publikom. Pulski sajam knjige oduvijek je poznat kao vibrantno mjesto susreta ljubitelja knjige, a njegovi organizatori strastveno pristupaju organizaciji i izboru sadržaja. Na sajmu je za svakoga po nešto, jer se uz književne isprepliću glazbeni, izložbeni i kazališni programi. Prizemlje Doma hrvatskih branitelja bilo je ispunjeno velikim brojem štandova izdavača na kojima je predstavljeno preko stotinu autora. Gužva na štandovima je stalna što daje nadu da za knjigu postoji veliki interes unatoč novim tehnologijama.
Tekst napisala: Antonia Rusković Radonić
Tema ovogodišnjeg sajma Sanjam knjige u Istri bila je tema mikrokozmosa. Kako je navedeno na stranicama organizatora sajma „čije je tridesetogodišnje putovanje obilježilo stalno preplitanje ovih malih identitetskih ‘kontinenata’ i velikog svijeta… Istodobno se traga za krhotinama kulturoloških cjelina danas rastočenim novim globalizacijskim i birokratskim trendovima te traže modeli povezivanja istinskih iskoraka u kulturi i umjetnosti.” Čini se da su na ovom tridesetom sajmu propitali svaki oblik mikrokozmosa stvaralaštva. I baš u pitanjima mikrokozmosa našle su se i Konavle.
Ove godine na sajmu u Puli su predstavljene Konavle kao zemlja gost. Ovo je prvi put da Sanjam knjige u Istri ugošćuje neki drugi prostor stvaranja. Predvođena hrvatskim leksikografom i piscem, Konavljaninom Vlahom Bogišićem Konavle su prva zemlja gost pulskog sajma. U Pulu su ove godine iz Konavala stigli likovni, glazbeni i kazališni umjetnici, književnici i autori i konavoski vinari. Vlaho Bogišić je izbor u programu napravio s idejom Konavala kao samoodržive društvene i kulturne stvarnosti koja pulsira unutra svoga mikrokozmosa. Za Istrane, dolazak ovakvih Konavala u Istru izazvao je potpuno nove koncepte, od identitetskih pitanja ljudi s granice do dodira Terre Magice s Terrom Etericom kako mladi vinar Petar Crvik naziva Konavle. Bio je ovo zaista pokazatelj da kroz mikrokozmose zrcalimo stvarnosti i učimo o sebi.
Konavoski dio programa je započeo 5. 12. izložbom konavoskih pejzaža „Let s vilama” Antonije Rusković u Galeriji Cvajner koju su otvorile povjesničarka umjetnosti Gorka Cvajner i Ljuba Gamulin. Isti dan u 17:00 sati vinari Istre i Konavala su se okupili u Sagi o vinu. Imali smo priliku na jednom mjestu vidjeti izbor iz dvije vinske zemlje. Vinski štand u sred sajma knjiga stajao je uz bok štanda Konavle – zemlja gost gdje je bila izložena izdavačka djelatnost u Konavlima. Na policama se moglo vidjeti brojna izdanja Matice hrvatske ogranak Konavle, Muzeja i galerija Konavala te vlastite naklade Nika Kapetanića. Sva ova izdanja na okupu svjedočila su ozbiljnoj izdavačkoj aktivnosti koju imamo u Konavlima. Od pjesnika Petra Obada, Nikše Penda do znanstvenih izdanja o Konavlima Radovana Kranjčeva, Krešimira Veselića i drugih. Vizualno najbogatiji dio štanda bila su katalozi izložbi Muzeja i galerija Konavala. Poseban interes za konavosku povijest izazvala su izdanja Nika Kapetanića, konavoskog povjesničara i pisca. Sve te knjige uz dječje slikovnice, početnice veza, foto monografije Konavle su predstavile kao stvarni izdavački mikrokozmos.
U 19:00 sati istog dana Crveni salon na sajmu je bio prepun zaljubljenika i zainteresiranih za Konavle jer je na programu bila promocija Rječnika zaljubljenika u Konavle autora Vlaha Bogišića.
Rječnik zaljubljenika u Konavle u izdanju zagrebačke Frakture najnovije je izdanje o Konavlima. Premda u naslovu stoji pojam Rječnik, riječ je ipak o romanu u kojemu autor niže slike o povijesti i životu Konavala abecednim redom, baš kao u rječniku. Priče o Konavlima se nižu jedna za drugom i polako stvaraju mozaik o Konavlima. Autor sam navodi da „Sve u Konavlima počinje u priči, a kako završava, do onoga je tko pripovijeda ili priču prati. Zaljubljenik u Konavle postaje se s riječima, čempresima i odrinama, lorcima i lempima, s malvasijom i kopsicom, pandišpanjom i mantalom…” a Konavle locira kao graničnu zemlju Helade u kojima je kao u inzularnoj školjci nad kojom bdiju krilati zmajevi i bijele vile ostalo opipljivo djetinjstvo našega europskog zavičaja u životu i priči .”
Promociju je moderirao Aljoša Pužar, hrvatsko-slovensko-talijanski kulturolog, antropolog i pisac, sudjelovali su Mate Matišić,, nagrađivani hrvatski dramski pisac, scenarist, skladatelj i glazbenik, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, Ljuba Gamulin i sam autor Vlaho Bogišić. Tako je različitim perspektivama u svijet otpraćena još jedna konavoska zbirka priča, još jedna predstava Konavala.
U petak 06. 12. u 11:00 održan je dio programa pod nazivom Doručak s autorom. Medijski možda najbolje popraćen dio sajamskog programa, ovaj dio programa već godinama prezentira sjajne autore koje moderiraju izabrani voditelji. U kavani Mozart, u posebnom ambijentu odvija se razgovor s autorom pred publikom. Praksa je da u ovom programu sudjeluju intrigantni autori i intrigantni voditelji proizvodeći zanimljiv sadržaj i ostavljajući dodanu vrijednost u nacionalnom kulturnom biću. Doručak s autorom je tako stekao status najpopularnijeg sajamskog programa. Ovaj petak gost autor Vlaho Bogišić pred pitanjima voditelja Aljoše Pužara pozicionirao je Konavle nekad i danas u nacionalnom kulturnom svijetu, razgovarali su o leksikografiji, o Šuvaru, Krleži, o Rafu i Baldu Bogišiću, o relaciji Pićete – Dubrovnik – Zagreb koje su prije prometne povezanosti bile puno bliži svijetu nego su danas. Publika je nekoliko puta gromkim pljeskom nagradila Vlahove interpretacije, a cijeli program je objavljen na 3. programu HRT-a istu večer.
U subotu 7. 12. 2024. je gošća Doručka s autorom bila naša diva Tereza Kesovija u temi Hommage Luku Paljetku. S njom je razgovarao Vlaho Bogišić kako o velikom Luku Paljetku tako i o brojnim drugim konavoskim, dubrovačkim, pariškim i zagrebačkim temama.
U 12:30 u Kavani Mozart počeo je Histrokozmos, a u programu La gente di frontiera sudjelovali su Niko Karaman, Moreno Coronica, Juraj Magud i Joško Belamarić, voditelj je bio Cavtaćanin, poznati glumac Nikša Kušelj koji je svojim glazbenim nastupom dao poseban značaj programu.. Predstavlie su se Karamanova Malvasija dubrovačka i Malvazija Ottaviano. Međutim u programskoj jedinici Saga o vinu koja se održavala svaki dan od ostalih naših vinara predstavili su se Vinarija Crvik, Zoro vina iz Popovića, Vinarija Karaman, Vinarija Magud i Dubrovački podrumi u čiji su vinima mogli uživati gosti sajma.
I tako uz razgovore, knjigu i kapljicu Konavle su pulsirale svim svojim bićem u Puli. Konavle kao 16 puta manji teritorij od Istre, s 22 puta manje stanovnika, u zagrljaju Istre osvijestile su svoj izdavački potencijal i kulturni naboj po kojem su Konavle posebne i atraktivne. Ovo je bio prvi put da se ispričala ovakva priča o Konavlima. Nadajmo se ne i posljednji.
Hvala organizatorima Sanjam knjige u Puli i svima koji su pridonijeli vidljivosti konavoske kulturne baštine.
