Promocija knjige „Poezija bokeljskih Hrvata – antologija hrvatskog pjesništva od 16. do 21. stoljeća“, koja predstavlja dragocjeno književno djelo posvećeno očuvanju i afirmaciji hrvatske kulturne baštine u Crnoj Gori održana je u Zagrebu. Ovaj izuzetan projekt rezultat je predanog rada renomirane hrvatske književnice i lingvistice dr. sc. Željke Lovrenčić i Božidara Proročića, književnik i publiciste koji je poslao ovo priopćenje.
Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore predstavili su 5. studenog 2024, godine u Zagrebu bogatstvo poezije bokeljskih Hrvata, otkrivajući jedinstvenu kulturnu riznicu koja povezuje dvije zemlje kroz vjekove. Službenici Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM-a) koji su činili ovu posjetu bili su: Gzim Hajdinaga, direktor CEKUM-a, Izedina Adžović, službenica, kao i Mark Gorvokaj, predsjednik Savjeta CEKUM-a.
U svečanoj dvorani Hrvatske matice iseljenika održana je promocija knjige „Poezija bokeljskih Hrvata – antologija hrvatskog pjesništva od 16. do 21. stoljeća“, koja predstavlja dragocjeno književno djelo posvećeno očuvanju i afirmaciji hrvatske kulturne baštine u Crnoj Gori. Ovaj izuzetan projekat rezultat je predanog rada renomirane hrvatske književnice i lingvistkinje dr. sc. Željke Lovrenčić i moje malenkosti. Naša obostrana suradnja simbolizira kulturno zbližavanje Hrvatske i Crne Gore, naglašavajući značaj očuvanja i prezentiranja zajedničke kulturne historije.
Mijo Marić, predsjednik Hrvatske matice iseljenika naglasio je sljedeće: ,, O bokeljskim Hrvatima već je toliko toga rečeno da je zapravo sve manje-više poznato, barem što se tiče nas u Hrvatskoj matici iseljenika, ali svaki put treba ponovno zahvaliti toj maloj, živoj, uspješno organiziranoj zajednici koja radi jako puno i to na dobrobit kulture, kako Crne Gore tako i Republike Hrvatske. Zaista smo ponosni na vas. Hvala svima koji su došli na današnje predstavljanje poezije jer je poezija romantična stvar i obično se ona ostavlja zadnja. Kao fini dodatak na nešto. U vremenu kada svi negdje žurimo, poezija je ta koja čuva ovaj svijet kako bi koliko- toliko bio bolji.“
Direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Gzim Hajdinaga, istakao je sledeće: „Nastavit ćemo dosadašnju dobru praksu CEKUM-a u oblasti promoviranja vrijednih književnih djela i izgradnje kulturnih mostova među narodima. To je naše pravo, naša obaveza i naš put ka modernoj Evropi. Ponosni smo na ovu antologiju, koja svjedoči o bogatoj kulturnoj baštini bokeljskih Hrvata i njihovom doprinosu Crnoj Gori. Ovu antologiju ćemo predstaviti i u susjednim državama – Kosovu, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako bi i oni čuli o vrijednostima koje Crna Gora njeguje kroz svoj hrvatski narod. Naš cilj je da širimo poruku multikulturalnosti i zajedništva, podsjećajući sve naše susjede na značaj očuvanja kulturnih identiteta u okviru šire evropske zajednice. Vjerujem da će ova antologija postati most između različitih kultura i naroda, jačajući prijateljstvo i razumijevanje među nama.“
Koautica ovog značajnog izdanja, dr. sc. Željka Lovrenčić, istakla je da se narodi najbolje povezuju putem kulture i da Hrvatska i Crna Gora njeguju viševjekovne kulturne veze, koje su bile posebno snažne za vrijeme duge vladavine dinastije Petrović. „U ovom našem suvremenom dobu, kulturno bogatstvo svake zemlje ljudima je dostupnije a veze među različitim narodima su lakše ostvarive na svim poljima. Naše dvije zemlje dodatno povezuje hrvatska zajednica koja uglavnom živi na području Boke Kotorske, kao i crnogorska manjina u Hrvatskoj. Moj koautor i ja odlučili smo dati svoj doprinos kulturnoj suradnji Crne Gore i Hrvatske, te ojačati književne veze između naših zemalja. Rezultat tog truda su tri knjige – panorama suvremenog hrvatskog pjesništva “Razlog za pjesmu” iz 2020., “Odlazak u stihove” takođe iz 2020., koja je posvećena crnogorskom pjesništvu i ova antologija koja obuhvaća čak pet vjekova. U ovu antologiju uvrstili smo i nove autore poput Mara Dragovića, Viktora Besalija, Pjerka Bunića Lukovića, Stjepana i Miroslava Zanovića i Vladimira Brguljana“, zaključila je Željka Lovrenčić. Lovrenčić je dodatno naglasila važnost doprinosa Salka Lubodera, ranijeg direktora CEKUM-a, u promoviranju kulturne baštine i povezivanju crnogorske i hrvatske zajednice.
Božidar Proročić je istaknuo:
„U Antologiji je uvršteno 55 autora a cijeli proces trajao je gotovo dvije godine, jer je bilo potrebno pažljivo pregledati postojeće publikacije, istražiti mnoštvo izvora u literaturi i pretražiti nacionalne biblioteke. Rad na ovoj Antologiji zahtijevao je posvećenost i strpljenje, kako bismo stvorili djelo koje vjerno predstavlja pjesničko nasljeđe bokeljskih Hrvata i njihove duhovne tragove kroz vjekove. Trud se isplatio, jer danas imamo u rukama prvo izdanje koje na sveobuhvatan i sistematičan način obuhvaća pjesničke radove bokeljskih Hrvata, njihove biografije i sve ono što su stvorili i o čemu su pisali. Njihova poezija odražava ljubav prema Hrvatskoj, Mediteranu i Boki Kotorskoj – tri najdublje ljubavi koje jedan Hrvat može nositi u srcu. Ovo djelo nije samo antologija pjesama; ono je svjedočanstvo kulturnog i identitetskog kontinuiteta.”
POSJETA AMBASADI CRNE GORE U ZAGREBU I CRNOGORSKOM DOMU
Gzim Hajdinaga posjetio je ambasadu Crne Gore u Zagrebu, gdje je zajedno s Božidarom Proročićem u ugodnom ambijentu razgovarao sa otpravnikom poslova ambasade, gospodinom Zoranom Jankovićem. U razgovoru su sudjelovale i Jelena Ražnatović, prva savjetnica u ambasadi Crne Gore, kao i Anđela Darmanović, čime je ovaj susret bio obogaćen uvažavanjem i podrškom od strane diplomatskog osoblja.
Nakon ove posjete, uslijedila je službena posjeta Crnogorskom domu u Zagrebu, gdje su nas srdačno dočekali Alija Šukurica, predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, i Bojan Radulović, predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba. U atmosferi gostoprimstva i prijateljstva, kroz srdačan razgovor, naglašena je dugogodišnja uloga CEKUM-a (Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore) u okviru zajedničkih kulturnih programa realiziranih u Zagrebu, kao i uspješni modeli suradnje koji su se kroz te aktivnosti razvijali i učvršćivali. Tijeom razgovora, istaknuta je važnost očuvanja kulturnog identiteta crnogorske zajednice u Hrvatskoj i doprinos koji CEKUM pruža u jačanju kulturnih i historijskih veza između Crne Gore i crnogorske dijaspore. Alija Šukurica i Bojan Radulović pohvalili su dosadašnju suradnju, ističući značaj zajedničkih inicijativa koje ne samo da obogaćuju kulturni život Crnogoraca u Zagrebu već doprinose i očuvanju crnogorskog identiteta i njegovoj promociji u Hrvatskoj.
Na kraju ovog susreta, rukovodstvo CEKUM-a, predvođeno Gzimom Hajdinagom, dobilo je vrijedne knjige i publikacije koje je izdala Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske. Hajdinaga je izrazio duboku zahvalnost na ovim darovima, naglasivši da su ovakvi susreti i razmjena kulturnih vrijednosti od ključnog značaja ne samo za jačanje veza među iseljenicima, već i za promociju multikulturalnosti, tolerancije i poštovanja zajedničkog nasljeđa. „Ovi susreti i pokloni su dragocjeni podsjetnici na važnost našeg zajedničkog rada i posvećenosti očuvanju kulturnih vrijednosti koje nas povezuju. Uzajamno poštovanje i bliskost koja se ovdje osjeća pravi su temelj za izgradnju još snažnijih mostova između Crne Gore i crnogorske dijaspore širom svijeta,“ zaključio je Hajdinaga, izrazivši želju za daljnjim uspješnim projektima koji će doprinijeti očuvanju i promociji kulturne baštine iseljenika u inozemstvu.
OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE I ZNAČAJ ANTOLOGIJE BOKELJSKIH HRVATA
Istog dana sa početkom u 15 sati Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je tematsku sjednicu posvećenu položaju Hrvata u Crnoj Gori.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici hrvatske manjine iz Crne Gore: Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore, kao i crnogorski pisac i publicist Božidar Proročić. Uz članove Odbora, prisustvovali su i Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku, Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Predstavnici hrvatske zajednice u Crnoj Gori predstavili su aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative, ističući važnost očuvanja kulturne baštine i naglasivši podršku koju dobijaju od institucija Republike Hrvatske. Oni su posebno naglasili značaj kontinuirane suradnje s Vladom i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske u očuvanju kulturnih i nacionalnih prava Hrvata u Crnoj Gori.
Predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, istakla je da su Hrvati u Crnoj Gori odavno kohezivni faktor također i da Hrvatska nastavlja ulagati značajne napore kako bi unaprijedila njihov položaj, kroz političku, gospodarsku i financijsku podršku.
Kako je istog dana održana i promocija knjige Poezija bokeljskih Hrvata – antologija hrvatskog pjesništva od 16. do 21. stoljeća u Hrvatskoj matici iseljenika, predstavnici hrvatske manjine i svi prisutni na sjednici srdačno su podržali ovo djelo, koje je označeno kao važan doprinos očuvanju identiteta bokeljskih Hrvata. Proročić se ovom prilikom obratio saborskim zastupnicima: „Kao etnički Crnogorac, sa dubokim poštovanjem podržavam i prezentiram kulturnu baštinu bokeljskih Hrvata. Naša suradnja na ovoj antologiji pokazuje koliko su povezani naši narodi kroz vjekove. Knjiga predstavlja ne samo pjesničko blago već i dokaz višestoljetnih veza između Crne Gore i Hrvatske, koji danas učvršćujemo kroz književnost i zajednički rad. Nadam se da će ovo djelo nadahnuti buduće generacije da nastave njegovati kulturu i identitet bokeljskih Hrvata.”
U svom obraćanju, Adrijan Vuksanović i Zvonimir Deković istakli su da će Hrvati u Crnoj Gori uvijek čvrsto podržavati njen europski put, naglašavajući posvećenost borbi za očuvanje i jačanje hrvatske zajednice. Vuksanović je naglasio da je europska perspektiva Crne Gore ključna za stabilnost i prosperitet zemlje, dok je Deković izrazio uvjerenje da će hrvatska zajednica ostati snažan most suradnje između Crne Gore i Republike Hrvatske. Obojica su se zahvalili Republici Hrvatskoj na nesebičnoj i kontinuiranoj podršci, koja predstavlja neprocjenjiv oslonac za napredak i identitetski razvoj Hrvata u Crnoj Gori, podstičući ih da ustraju u očuvanju svoje kulturne baštine, jezika i običaja.
Zaključeno je da će Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nastaviti pružati maksimalnu podršku hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori, ne samo u političkom smislu već i u unapređenju kvalitete života u skladu sa ustavnim i zakonskim obavezama Hrvatske.
