Đuro Lonza HDZ-ov je kandidat za načelnika Općine Župa dubrovačka na predstojećim lokalnim izborima. Iako nije baš novi ni u javnom životu ni u ovoj stranci, odlučili smo s njim popričati i o njegovom dosadašnjem djelovanju u poslu. Politici i zajednici, a otkrio nam je i što misli o brzoj cesti kroz Župu te kako vidi budući razvoj ove Općine, koja iz godine u godinu ima sve više stanovnika, a prema broju djece i mladih jedna je od vodećih u državi.
S 20 godina Đuro Lonza dragovoljno se priključio hrvatskoj policiji.
-Bilo je to još krajem 1990., kad nije bilo ni govora o ratu. Na svetog Luku samo imali prvu rezervu. Čuvali smo most u Obodu. Otada sam prošao Konavle, Župu, Grad, pa opet Župu. Najbolju mladost, kao i mnogim mojim vršnjacima, obilježio mi je rat. Nakon rata zaposlio sam se u agenciji Alpe Adria Tours kao komercijalist. Poslije sam i vodio to društvo. Zatim sam radio u Osredkar tradeu, pa sam s 25 godina postao direktor u Unisaku. To je bivši Sakupljač čiji je vlasnik bio Osredkar trade. Otada sam radio uglavnom na rukovodećim mjestima.
Svi se sjećamo Spione, prvog domaćeg trgovačkog centra, no ona je neslavno propala.
– Spiona je bila nešto stvarno lijepo, to je projekt koji sam ostvario sa svojim partnerom Borisom Guljelmovićem, te sam i dan danas na to jako ponosan kao i na svih naših 100 djelatnika koji su kod nas radili. Međutim dogodio se za nas tužan kraj, posao je propao isključivo zahvaljujući kreditu u švicarskim francima, koji nas je ubio. Za pet-šest mjeseci rate kredita za objekt koji smo izgradili u Čibači su nenormalno narasle i nismo ih više mogli vraćati. To je ostavilo u meni duboke traume, jer je sve to trebalo preživjeti.
Kad ste postali član HDZ-a?
-U HDZ sam se učlanio 2008.g. Međutim još 1999.g bio sam član Općinskog Poglavarstva, tada kao predstavnik Turističke zajednice. Imao sam privatni biznis i firmu i nisam se htio učlaniti u stranku da ne ispadne da mi netko pogoduje. No sudjelovao sam u javnom životu i u upravi. Više od 20 godina sam bio u Skupštini i Vijeću TZ Župe dubrovačke, od toga 11. godina kao predsjednik TZ Župe. Bio sam 20 i nešto godina u skupštini Županijske turističke zajednice, jedan mandat i u njenom Nadzornom odboru, jedan u Vijeću, jedan u Saboru Hrvatske turističke zajednice. Bio sam u Upravi Gusara u tri mandata u vrijeme kad je Gusar bio u prvoj ligi, sad sam već 10. godinu predsjednik Nogometnog kluba Župa dubrovačka. Bio sam 11 godina crkovinar (fabrićer) u Župi sv. Ilara u Mlinima kao i član Župnog pastoralnog vijeća, 5. godina sam bio član Pastoralnog vijeća Biskupije. Bio sam jedan mandat u Školskom odboru OŠ Župa dubrovačka. Sve to sam radio volonterski bez ikakve naknade, to je moj doprinos zajednici u kojoj živim.
Kako vidite Župu danas?
– Župa je danas jedno lijepo mjesto za život. Naravno da ima dosta problema, ali po svim pokazateljima Župa je jedna od najrazvijenijih općina u Hrvatskoj, a među ostalim i jedna od onih koje u omjeru prema broju stanovnika ima najviše djece i mladih. Blizina grada i skupoća kvadrata u Gradu je na neki način natjerala mlade ljude u Župu. Naš vrtić broji oko 560 djece. Osnovna škola je najveća škola u Županiji s 930 djece. Pritisak je veliki. To vuče i sve one izvannastavne aktivnosti. I svi sportski klubovi su preopterećeni s brojem djece. Potrebno je razviti svu tu infrastrukturu, koja će popratiti tako veliki rast broja djece i mladih.
Župu očekuje jedno zahtjevno razdoblje. Imamo puno neobnovljenih hotela Kupari i Plat, kao veliki, i još nekoliko manjih. Njihova obnova i početak rada zahtijevat će velik broj nove radne snage. Zasad stvarno ne znam gdje će se svi ti ljudi naći, no činjenica je da će obnova hotela u Župu dovesti nove stanovnike, nove obitelji, djecu i nove potrebe za infrastrukturom. U Župi ima mjesta za gradnju, međutim prije rata se na određenim dijelovima gradilo neplanski i stihijski i sad smo tu gdje jesmo, infrastruktura nije kvalitetno riješena.
Župa ima i jedan svima vidljiv problem, koji se godinama samo taloži, a to su velika odlagališta građevinskog otpada, koja samo rastu. Kako bi Vi to riješili?
-Odlagališta otpada prema Brgatu plod su dugogodišnjeg deponiranja van kontrole. Općina je očito tu nemoćna. Milijun je prekršajnih naloga napisano, nedavno je inspektor prometa zatvorio odlagalište, a oni su uredno pomaknuli blokade i nastavili po starome. Meni nije normalno da se to u jednoj uređenoj državi događa. To treba zaustaviti i sanirati, jer moguće je da se to jednog dan uruši i da nastane zlo.
Trenutno ste direktor Groblja Dubac, projekta o kojem se dugo govorilo, a još se duže čeka na njegovu realizaciju. Gdje smo došli?
-2014. godine, nakon što je g.Ivo Lise pošao u mirovinu ponudili su mi da vodim taj projekt. Prvo sam to odbio, a nakon drugog puta, sam ipak odlučio prihvatiti jer mi je to bio veliki izazov. Sto puta sam zažalio, ali sad mi je ipak drago jer taj projekt ide svom kraju. Problema je bilo nebrojeno puno. Imam tu više od 10 parcelizacijskih elaborata, za svaki od njih trebalo nam je oko 3 do 4 mjeseca. Bilo je užasno kompleksno riješiti sve imovinsko-pravne odnose. Mnogi koji imaju posla sa zemljom u nas znaju kako je to kad moraš zbog 2 kvadrata zemljišta tražiti po svijetu ljude, koji ni ne znaju da ta 2 kvadrata imaju. Pa onda neki rado to daruju ili prodaju, a neki ne žele. Oni koji se time bave, znaju o čemu govorim. Ono što danas mogu s ponosom reći, nakon 10 godina, konačno je cijeli obuhvat budućeg groblja 1/1 uknjižen na Općinu, formirane su sve građevinske čestice sukladno detaljnom planu „Groblje“ što osigurava relativno jednostavno ishođenje akata o gradnji za izgradnju grobnih mjesta na Dupcu za sljedećih 100 godina. Meni je bila čast sudjelovati u jednom tako velikom i važnom projektu. Ove smo godine dobili ukupno petu građevinsku dozvolu na groblju i to za dva grobna polja na kojem se nalazi 65 grobnica, trenutno imamo novih 65 zahtjeva, koji bi trebali krenuti u realizaciju, čim završimo s ovim radovima koji su u tijeku. Radovi su trebali završiti do kraja ove godine, ali zbog objektivnih razloga, visokih temperatura ovo ljeto i prvenstveno nedostatka radne snage, to se oduljilo. Očekujemo da će do ožujka sljedeće godine biti gotove grobnice. Radovi na izgradnji centralnog objekta i kapelice su započeti u lipnju ove godine i završetak je predviđen za lipanj 2026. godine.
Ukoliko postanete načelnik Općine, koji će biti Vaši prioriteti?
-Puno je posla. Osnovna škola će se proširivati i to vrlo skoro, ali smatram da je u Župi potrebno razmišljati o novoj školi već sad, s obzirom na to da u nas prođe 10 godina od ideje do realizacije projekta. U Kuparima se projektira novi dječji vrtić, koji bi, uz ovaj sadašnji, trebao riješiti problem nedostatka mjesta. Aglomeracija Župe je u fazi projektiranja. To rade Hrvatske vode preko Vodovoda. Treba nam jedinstveni sustav odvodnje, kao i vodoopskrbe, a prioritet su naselje Čibača, zatim Plat i Soline, te Postranje i Brgat. Lučica Srebreno, gdje ima preko 100 plovila raštrkanih po cijeloj vali, treba se žurno urediti. Pred nama je realizacija sportskog centra u Čibači, a treba započeti i iznalaženjem rješenja za izgradnju zatvorenog bazena u Župi dubrovačkoj.
Ako govorimo o budućnosti, Župa će uskoro postati grad, a nedostaje joj urbano središte. Po meni na tome treba već sada raditi. U Kuparima ima oko 80 000 kvadrata državnog zemljišta, koje je trenutno u sporu, ali mislim da bi trebalo napraviti projektno rješenje koje će tamo predvidjeti sve ono što Župi kao urbanoj sredini nedostaje. Uz izgradnju Pastoralnog centra i Crkve u Kuparima, idelano bi se na području auto kampa nadovezalo administrativno središte, dom zdravlja, dom kulture, centralni trg itd.
Što mislite o brzoj cesti kroz Župu i dosad predloženim trasama?
-Volio bih, prije nego što se donese bilo kakva odluka kad bi se za ovu donju varijantu dalo bolje tehničko rješenje i to na način da cesta ide na stupovima od izlaza ispod Brgata do Gajina, ne na nasipu, da u Gajinama uđe u tunel i izađe poviše Vrela na vijadukt i da poviše Zavrelja ponovo uđe u brdo i izađe prije Plata. U tom slučaju otpao bi spoj na Gajinama, a spoj iz Kupara bi bio na znatno nižoj koti. Tako bi imali sačuvanu vizuru Župe, brojna izvorišta i arheološka nalazišta, omogućili bi u tom dijelu razvoj Župe u budućnosti, a dobili bi brzu cestu koja nam je žurno potrebna. Mislim da je ovo realna mogućnost, trasa je ista, ali je tehničko rješenje drugačije. Ostavlja se naravno i mogućnost izgradnje gornje trase, ali sve to će biti predmet jedne šire rasprave.
