Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je izvješće o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini, prema kojem je u Hrvatskoj prošle godine rođeno 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, dok je u navedenom periodu preminula 51 275 osoba. U svim je županijama zabilježen negativni prirodni prirast.
No, u Dubrovačko-neretvanska županija zabilježen je drugi najviši vitalni indeks, a koji govori o broju živorođenih na 100 umrlih. Naime, lani je na području naše županije rođeno 1 049 djece, preminulo je 1 213 osoba, a vitalni indeks iznosi 77,1.
“Više od tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje s obzirom na stopu rodnosti u rasponu 9 – 10 na 1.000 stanovnika i stopu smrtnosti u rasponu 11 – 12 na 1.000 stanovnika. Tijekom pandemije COVID-19 2020. – 2022. g. natalitet je iznosio 8,9/1.000, 9,4/1.000, odnosno 8,8/1.000, dok je stopa mortaliteta porasla na 14,1/1.000, 16,2/1.000, odnosno 14,8/1.000 stanovnika. Zbog pandemije je u ovom razdoblju bilo godišnje više od 20.000 umrlih u odnosu na rođene.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023. g. dolazi do daljnjeg pada nataliteta na 8,3/1.000 (1.713 živorođenih manje u odnosu na 2022. g.), ali i do pada mortaliteta na 13,3/1.000 (5.704 umrlih manje u odnosu na 2022. g.). Zabilježeno je 32.170 živorođenih, 51.275 umrlih te je razlika u odnosu na rođene 19.105, a stopa prirodnog „prirasta“ iznosi -5,0/1.000″, navodi se u izvješću.
Prirodno kretanje po županijama u 2023. godini
“Na 100 umrlih u RH zabilježeno je 62,7 živorođenih (u 2022. godini 59,5), a u svim županijama je zabilježen negativan prirodni prirast. Najniži vitalni indeks, 42,9 živorođenih na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Primorsko-goranska (45,1 živorođenih na 100 umrlih) i Karlovačka županija (46,6 živorođenih na 100 umrlih).
Najviši vitalni indeks je u Međimurskoj županiji (83,8 na 100 umrlih). Više od 1.000 umrlih u odnosu na broj živorođenih je zabilježeno u 6 županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, u Primorsko-goranskoj županiji (-2.092) i Gradu Zagrebu (-2.030)”, stoji u izvješću.
Očekivano trajanje života prema podacima Eurostata
“Prema podacima Eurostata, u 2023. godini je vrijednost očekivanog trajanja života za oba spola blago porasla sa 77,7 godina na 78,6 godina. Za muškarce je očekivano trajanje života poraslo sa 74,6 na 75,4 dok se za žene bilježi porast sa 80,8 godina na 81,8 godina čime se vraćamo trendu porasta očekivanog trajanja života iz razdoblja prije pandemije COVID-19”, navodi se u izvješću.
Izvješće o prirodnom kretanju stanovništa u 2023. možete pročitati ovdje.
FOTO: Ilustracija
