Povodom dana Mentalnog zdravlja na sveučilišnom kampusu Društvo psihologa Dubrovnika organiziralo je sinoć okrugli stol na temu Biramo li sreću ili sreća bira nas?
Štoje to sreća i zašto za njom tragamo, pokušale su nam odgovoriti psihologinje Danijela Kekez, Renata Tolja i Jadranka Zlošilo. O utjecaju medija i marketinga na poimanje sreće govorila je Barbara Puh, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, a raspravu je moderirala sociologinja Nikolina Hazdovac Bajić.
-Sreća nema točnu definiciju, ona ovisi o percepciji osobe, koja sreću doživljava ili ne. Kratkotrajni trenutci sreće vrlo su rijetki, no zadovoljstvo je onaj osjećaj koji traje. Prema istraživanjima trajni osjećaj zadovoljstva najviše pružaju dobri socijalni odnosi unutar obitelji i među prijateljima, rekla je uvodno psihologinja Renata Tolja, dodavši kako na osjećaj zadovoljstva/sreću utječe i dojam koji imamo o sebi, zatim i zadovoljstvo s onim kako nas vide drugi, financijska stabilnost i sigurnost te zadovoljstvo u romantičnim vezama.
Na listi indeksa sreće svih svjetskih država Hrvatska 2024. zauzima 68 mjesto, no zanimljivo je kako je na toj listi Hrvatska bila na višim mjestima upravo u onim kriznim godinama tijekom korona krize i potresa u Petrinji i Zagrebu. Psihologinje to objašnjavaju velikom usmjerenošću ljudi jedne na druge, potporom u teškim trenutcima, koja opada čim se stvari normaliziraju. Kao i usmjerenošću na obiteljske odnose. Ali i početkom rata u Ukrajini,koji zbog svoje blizine stvara određeni strah za sigurnost i stabilnost.
Novac svakako utječe na sreću, no potrebna je točno tolika količina novca, koji će nam zadovoljiti osnovne potrebe, kao što su krov nad glavom, hrana… sve preko toga ne utječe na sreću i ne pruža zadovoljstvo.
Zašto se marketing koristi srećom u oglašavanju, objasnila je Barbara Puh kazavši kako se sve reklame uvijek baziraju na pozitivnim emocijama pa nam tako prikazuju savršene obitelji, savršene lijepe i mlade ljude i usput nam prodaju stvari koje nam ne trebaju, za koje nemamo novaca i kojima želimo zadiviti ljude do kojih nam nije stalo. To, zaključeno je, ne donosi sreću.
Usprkos toj fami naslikane sreće, koja se prodaje putem raznih medija, psihologinja Danijela Kekez dala je primjer ankete koju je radila s učenicima 7. razreda, koji su svi do jednog sreću vidjeli u druženju i prijateljstvu. Istaknula je i kako mnogi ljudi osjećaju sreću nakon što uspješno savladaju stresne situacije.
Jadranka Zlošilo istaknula je kako svatko od nas može raditi na svojoj sreći i zadovoljstvu.
-Možemo uložiti vrijeme u nešto što nas čini sretnima. Provoditi vrijeme u aktivnostima i s ljudima koji nas čine sretnima. Možemo sami odabrati sreću. Naša sreća ne ovisi o drugim ljudima, ona ovisi o nama i našoj percepciji, istaknula je te dala primjer članova kluba 65+ u kojem i sama sudjeluje, kazavši kako je to klub sretnih ljudi koji su odlučili svoje zrele godine provesti u raznolikim aktivnostima, koje ih čine sretnima. Istaknula je kako je usamljenost jedan od najvećih problema danas, osobitokod osoba treće životne dobi.
-Druželjubljivost, komunikativnost, puno toplih socijalnih odnosa, briga o drugima, prihvaćanje stvari koje ne možemo promijeniti i humor, pretpostavke su za zadovoljstvo vlastitim životom, istaknula je Zlošilo.
Zanimljivo je kako je u Hrvatskoj, kad je o indeksu sreće riječ, velika razlika između mladih i starih. Indeks sreće kod mladih do 30 godina Hrvatsku svrtstava na visoko 11 mjesto, a onih starijih od 50 godina na čak 88 mjesto. Razlog se vjerojatno krije u lošoj materijalnoj situaciji s obzirom na to da su mirovine u Hrvatskoj male i ne dostaju za normalan život, ali i u lošijem zdravlju, kao i nedostatku socijalnih usluga za starije.
Po indeksu sreće najbolje stoje upravo skandinavske zemlje u kojima su visoko razvijene socijalne usluge, što rezultira sigurnošću građana da će dobiti adekvatnu pomoć od sustava u bilokojoj se situaciji našli.
Populacija u dobi od 30 do 50 godina najmanje je zadovoljna, a razlog tome je što se u tim godinama treba osigurati karijera, krov nad glavom, osnovati obitelj…sve to izaziva stres i pritisak.
Psihologinje savjetuju da za sreću prvo treba upoznati samoga sebe, potom sebi dozvoliti bavljenje aktivnostima koje nas usrećuju, družiti se s ljudima koji nas usrećuju. Pomaže i boravak u prirodi i tjelesna aktivnost. Pozitivno razmišljanje i ne odustajanje svakako su važni koraci u postizanju zadovoljstva vlastitim životom.
Ujedno treba reći kako je u publici bilo najviše ljudi, odnosno žena, treće životne dobi, redom članica Kluba 65+. A okrugli stol prigodno je završio čitanjem stihova Luka Paljetka, voditeljice literarne grupe Kluba.
