U nedjelju navečer, Epidaurus Cavtat Festival priredio je emotivnu i sjetnu večer u čast velikog akademika, pjesnika i umjetnika, Luka Paljetka. U predivnom ambijentu Kuće Bukovac, potom đardina Kneževog dvora, brojni okupljeni prisjetili su se života i djela ovog izuzetnog čovjeka, kojeg su svi koji su ga poznavali doživjeli kao uistinu renesansnog čovjeka.
U popodnevnim satima Kuća Bukovac ugostila je fantastične lutkarice Tanju Baletić i Hanu Čerimagić Sarić, koje su izvele emotivnu ‘Priču o Videku’. Veza Luka Paljetka i lutkarskog teatra je kroz čitav njegov život bila izuzetno snažna, a upravo on preveo je ‘Priču o Videku’, ali i osnaživao hrvatsko-slovenske kulturne i književne veze. Predstava, organizirana u suradnji sa Slovenskim kulturnim društvom Lipa, pružila je intiman doživljaj lutkarske umjetnosti u jedinstvenom ambijentu cavtatske baštine, a posvećena je sjećanju na našeg velikog Luka, kao i na Veru Hrgu, neprežaljenu profesoricu i članicu Slovenskog kulturnog društva Triglav u Splitu.
Nakon lutkarske predstave, program se nastavio u 20 sati u predvorju Kneževog dvora u Cavtatu, večeri posvećenoj sjećanju na našeg velikana. Epidaurus Cavtat Festival i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku pripremili su nježno i sjetno događanje.
Umjetnička i konceptualna direktorica programa Ivana Marija Vidović otvorila je večer emotivnim govorom u kojem je istaknula jednu premisu koja velikim dijelom zaokružuje život i djelo Luka Paljetka: ‘Sve što je dotaknuo – je pozlatio’. Njena želja da realizira ovu večer posvećenu najvećem bila je u potpunosti ispunjena, što ju je – naglasila je – izuzetno usrećilo, a izvrstan odaziv publike potkrijepio je kako je njena želja i misija zaista realizirana na najljepši mogući način. Nizale su se riječi ali i glazba, ispunjene ljubavlju i sjećanjem na dugogodišnju suradnju brojnih dionika kulturne scene Dubrovnika i Konavala, posveta čovjeku koji je kroz svoj bogat život dotaknuo toliko sfera umjetnosti, ostavljajući neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi.
Prisutne je pozdravila voditeljica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Dubrovniku Nella Lonza. Govorila je o paralelama između Luka Paljetka i još jednog velikana, Baltazara Bogišića, kojeg s Paljetkom povezuje širina interesa, ali i nevjerojatna predanost radu. Nella Lonza istaknula je da, unatoč više od sto godina razlike, njihove umjetničke i intelektualne ostavštine stoje rame uz rame.
Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić, dirljivim je riječima govorio o osobnim trenucima provedenim s Paljetkom. Prisjetio se kako je prošle godine s ponosom uručio Luku nagradu za životno djelo Općine Konavle, koju je Paljetak s velikim oduševljenjem prihvatio, rekavši da mu je to bila jedna od najdražih nagrada u karijeri.
Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, Ivana Grkeš istaknula je koliko je Luko Paljetak bio nezamjenjiv član Matice hrvatske, osoba koja je uvijek nudila ruku pomoći i savjeta. Njegov doprinos književnosti i kulturnoj baštini bio je ogroman, a kroz svoju suradnju s Maticom, Paljetak je ostavio neizbrisiv trag, posebno kroz slikovnice koje je stvarao, poput one o Sorgu – Luki Sorkočeviću, a koje su zahvaljujući njegovim inzistiranjima o prijevodu otputovale u svijet šireći priču o hrvatskim, dubrovačkim velikanima.
Jedan od najemotivnijih trenutaka večeri bila je čestitka i pismo koje je pročitala profesorica povijesti glazbe, Franica Krampus Vidović. Profesorica je kroz ‘pismo Luku’ uputila osobnu zahvalu Paljetku za sve što je učinio za hrvatsku kulturu i umjetnost, s posebnim naglaskom na glazbu.
Na ovoj sjetnoj večeri posvećenoj Luku Paljetku, njegovi bliski suradnici i prijatelji evocirali su mnoge uspomene, prisjećajući se kako je Luko svojim djelovanjem oplemenio sve koji su s njim dolazili u kontakt. Među onima koji su najdublje osjetili njegov utjecaj su Boris Njavro, Davor Mojaš i Domagoj Vidović.
Boris Njavro, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca, posebno je naglasio kako je Luko Paljetak bio ne samo izniman pjesnik, nego i neumoran kroničar života, umjetnosti i jezika. Njegov pristup književnosti bio je neobičan, sveobuhvatan i beskrajno kreativan. Njavro je istaknuo kako je Paljetak, iako uvaženi akademik, uvijek bio ‘čovjek među ljudima’. To je potkrijepio i vlastitim izabranim kolažom od 85 fotografija koje su činile presjek Paljetkovog djetinjstva, mladosti i druženja s najbližim prijateljima te i one same prikazuju koliko je iz Lukove prisutnosti, unatoč njegovoj veličini, isijavala skromnost.
Davor Mojaš, novinar, urednik, pisac i redatelj, emotivno se dodirnuo snažne spone Matice Hrvatske i Luka Paljetka, posebno kroz njihovu doista blisku suradnju. Davor Mojaš govorio je o Luki Paljetku s osobnog stajališta, prisjećajući se brojnih razgovora i trenutaka koje su dijelili. Zanimljivu crticu podijelio je s okupljenima – dok je Luko Paljetak bio urednik časopisa Dubrovnik, objavljivao je redovito iznimne Mojaševe zapise i tekstove, a kada je Mojaš postao urednik časopisa Dubrovnik – obrnuto. To je tek jedan trenutak njihove bliske i emotivne suradnje kroz dugi niz godina, ali i neraskidiva spona Luka i Matice hrvatske.
Domagoj Vidović, jezikoslovac i onomastičar, podijelio je s publikom kako je Luko bio ne samo vrhunski poznavatelj jezika, nego i istinski ljubitelj njegovih najsitnijih nijansi. Njegova je fascinacija riječima, njihovim značenjima i podrijetlom, bila očigledna u svakom njegovom radu, te je ostavila dubok utjecaj na Vidovića, koji je istaknuo kako je izuzetno zahvalan na kratkom, ali intenzivnom poznavanju našeg akademika. Naglasio je kako ga je prije dvije godine s Lukom upoznao Boris Njavro, a kroz suradnju na par djela dodatno osjetio koliko je Luko, svojim radom na očuvanju i promociji jezika, obogatio hrvatsku književnost i kulturu.
Događaj su obogatili i glazbeni nastupi Kvarteta Sorkočević te Goge Bonačić i Krunoslava Težaka, koji su s posebnom pažnjom izvodili glazbu prožetu Paljetkovom poezijom. Emotivno je bilo i čuti pjesme koje je pročitala Iaana Marija Vidović na početku i kraju ove bogato ispunjene večeri te Paljetkove stihove koje je čitao amaterski glumac Ante Tonči Đurković.
Ovaj događaj pružio je publici priliku da se kroz stihove, glazbu i sjećanja povežu s naslijeđem koje je Luko Paljetak ostavio iza sebe. Njegov neizbrisiv utjecaj na književnost, glazbu, slikarstvo i, najvažnije, na ljude koji su ga poznavali, nastavlja živjeti kroz djela i uspomene koje su podijeljene na ovoj nezaboravnoj večeri.
Poseban trenutak večeri bila je premijerna izvedba skladbe „Kada prolazim preko Straduna“, u kojoj je Paljetkov tekst, ispunjen dubokom ljubavlju prema rodnom Dubrovniku, oživio kroz glazbu Krunoslava Težaka. Emotivna izvedba, premijerno predstavljena na Epidaurus Cavtat Festivalu, unijela je duboku emociju u publiku koja je s pažnjom upijala svaki ton i riječ. Epidaurus Cavtat Festival još jednom je pokazao svoju posvećenost očuvanju i promicanju kulturne baštine kroz dirljivo i nezaboravno sjećanje na jednog od najvećih hrvatskih intelektualaca i umjetnika, Luka Paljetka.
