16.8 C
Dubrovnik
Petak, 22 studenoga, 2024
NaslovnicaVijestiIZ MINUTE U MINUTU: 31. sjednica Gradskog vijeća

IZ MINUTE U MINUTU: 31. sjednica Gradskog vijeća


Na 31. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja je započela u Velikoj vijećnici u 9 sati, prisutna su 24 od 25 vijećnika. Na današnjem dnevnom redu su 33 točke. Vijećnici će danas odlučivati ​​o mnogim pitanjima važnim za funkcioniranje Grada u ovim financijski neizvjesnim vremenima, uključujući rebalans Proračuna za 2020. godinu, odluku o dodjeli sredstava iz gradskog proračuna namijenjenog financiranju političkih stranaka i izmjene i dopune odluka o subvencioniranju cijena autobusnih karata za učenike i srednjoškolce, cijena avionskih karata na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obrnuto, te o subvencioniranju cijena cestarina. Vijećnici će imati pred sobom i izmjenu Odluke o utvrđivanju raskida Ugovora o koncesiji tvrđave Imperijal, kao i točku o razrješenju ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum Ivice Grileca te o imenovanju vršitelja dužnosti ravantelja.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) čestitao je gradonačelniku na osvojenom saborskom mandatu. “Sukladno epidemiološkim mjerama donio sam odluku da danas nosimo maske u vijećnici” kazao je Potrebica. Potom je usvojen tekst zapisnika 30. sjednice Gradskog vijeća. Gradonačelnik Mato Franković predložio je da se s dnevnog rada skine 13. točka dnevnog reda, odnosno odluka o odlučivanju cijene subvencionirane karte studentima na relaciji Dubrovnik – mjesto studiranja. Potrebica je predložio da vijećnička pitanja budu posljednja točka današnjeg dnevnog reda. Maro Kristić (MOST) predložio je da se dnevni red dopuni točkom o javnim površinama u povijesnoj jezgri. Dnevni red je sa svim izmjenama i dopunama jednoglasno usvojen.

Na redu je 1. točka današnjeg dnevnog reda Prijedlog odluke o raspodjeli financijskog rezultata – prenesenog viška iz 2019. godine. Gradonačelnik Franković govorit će objedinjeno o ovoj i o sljedećoj točki Prijedlogu izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

9:32 Franković: 170 milijuna kuna rashoda smo imali u 2020. Najznačajnije je za pogledati ovaj graf koji pokazuje usporedbu prihoda između ove i lanjske godine. Kako što su se smanjili prihodi, odmah u ožujku smo najavili nužno financiranje čime smo smanjili rashode, a nismo zaboravili pomoći svima onima kojima je to bilo potrebno. Ostvarena je financijska stabilnost, unatoč manjim prihodima. Istovremeno, smo ostvarili i manje rashode. Suficit u prvih šest mjeseci je 8.6 milijuna kuna.Što se tiče mjera, dodijeljene je preko 1.5 milijuna kuna. Oprostili smo iznos od tri milijuna kuna, a pred vas sad dolaze nove mjere prema kojima bi se najamnina trebala formirati sukladno broju gostiju. Umanjenje su i cijene najma javnih površina, u ukupnom iznosu od 2 milijuna kuna. Prema odluci o mjeri pomoći za samce i kućanstva iznosila je preko 700 tisuća kuna, a po pitanju najmova stana isplaćeno je 66 tisuća kuna. Kad su u pitanju druge mjere pomoći poput OB Dubrovnik isplaćeno je preko 2 milijuna kuna. Ravnatelj Bekić me izvijestio da su danas stigla četiri nova respiratora. Ukupno je isplaćeno preko 10 milijuna kuna pomoći. Prvi dio 2020. zabilježili smo 35 posto manje prihoda. Toliko smo smanjili i rashode. COVID kriza se najviše odrazila na blagajnu. Vrijeme ispred nas nam budi blagu nadu. Nakon reaktivacije britanskog tržišta doživjeli smo blagi porast Kad uzmemo presjek cijele godine onda smo na 13 posto turističkih rezultata. Ako nastavimo s ovakvim rezultatima i ako nam jesen bude dobra, vjerujem da ćemo ostvariti ciljanih 30 posto turističkih rezultata. Pandemija bukti oko nas. Moramo s veleposlantvima i emitivnim tržišta komunicirati točne brojke, stoga sam uputio Stožer molbu da se Hrvatska podijeli po regijima. Velika Britanija, Škotska i Irska su uveli obveznu karantenu za njihove građane koje se vraćaju iz Španjolske. Grčka ima pada broja noćenja od 93 posto. Teško je vrijeme, ali vjerujem da ćemo se uz masksimalne napore uspjeti održati. Morao se pridržavati svih mjera. Stoga i danas nosimo maske, koje nisu nimalo ugodne, ali smanjuju širenje viruse za 30 posto. Na današnji dan imamo 8 tisuća noćenja.

9:38 Franković: Što se tiče Rebalansa najveći je pad prihoda kod poreza i prireza, zatim kod poreza na robe, koji će iznositi 9 milijuna. Prihodi od financijske imovine smanjujemo za milijuna kuna. Sustavno se provodi racionalizacija troškova, ali ne na uštrb socijalnih davanja. Obustavljamo sve subvencije osim subvencije autobusne karte za naše studente. To je bio nadstandard. Kad je pitanje zaštita i spašavanje i tu brojku smo smanjili jer imamo manje prihode od pomorskog dobra. Održavanje plaža smo smanjili za 700 tisuća kuna. Za 130 tisuća kuna smanjili smo poticaje za kongresni turizma. Smanjili smo i rashode za Respect the City za 400 tisuća kuna, a tiču se broda koji bi vozio od luke Gruž do Grada. Smanjeni su rashodi za kulturna događanja za 1.8 milijuna kuna, rezervirali smo 900 tisuća kuna i nastojat ćemo da se dio manifestacija održi. Sredstva za Zimski festival smanjili smo u potpunosti, ali to ne znači da festivala neće biti. Kad je u pitanju UO za europske fondove predlaže se smanjenje za 3 milijuna kuna. Međunarodna suradnja je smanjena za 721 tisuću jer ista ne može biti ostvarena. U UO za urbanizam i prostorno uređenje smanjenja su sredstva za projekte koji se sad ne mogu realizirati. Poput UPU Radeljević. U UO za promet skidaju se sredstva za projekte koje su planirani ali nisu započeti u iznosu od 3.4 milijuna kuna, poput pločnika na Ploča i zamijene ograde na Boninovu i Splitski put od preko milijun kuna. U UO za kulturu i baštinu smanjuju se sredstva za 23 milijuna kuna. Program javnih potreba u kulturni smo reducirali. Kulturna vijeća su revidirala prijavnice i predloženo je reduciranja sufinanciranja za 50 posto. U UO za komunalne djelatnosti sredstva su smanjena za 10 milijuna kuna. Rashodi su smanjeni za preko 6 milijuna kuna. Projekt održavanja dječjih igrališta smanjuje se za 800 tisuća kuna. Smanjuju se sredstva za nabavu opreme za profesionalne vatrogasce u 1.8 milijuna kuna, a za DVD-ove se povećaju sredstva za 600 tisuća kuna. Ovaj Rebalans će nove izmjene doživjeti ponovno u desetom mjesecu kad situacija bude puno jasnija nego danas. Pripremamo se i za dugoročniji kredit koji bi nam osigurao više zraka do travnja iduće godine, a da ne uđemo u minus po računu. U suradnji s OTP bankom dobili smo minus od 60 milijuna kuna. Ono na čemu radimo je kreditno zaduženje od 100 milijuna kuna, koje bi nam omogućilo da i dalje možemo funkcionirati. Kredit bi bio na deset godina s počekom od dvije godine. Sva naša društva nalaze se u otežanoj situaciji, ali nema mjesta panici. Njihovu likvidnost pratimo iz dana u dan.

9:53 Pročelnica Burić: Dobili smo amandman UO za promet. Sredstva se iz jednog projekta prebacuju na drugi. Drugi amandman je iz UO za izgradnju. Također se radi o prebacivanju sredstava s jednog projekta na drugi. Na OŠ Montovjerna ostvarene su uštede od 1.6 milijuna kuna i za sredstva se prebacuju za cestu Most dr. Franja Tuđmana – Pobrežje.

Potrebica (HDZ): Prije sjednice se sastao Odbor za financije te smo usvojili obje točke dnevnog reda. Nadamo se da će gradonačelnik u ovim nemirnim vremenima uspješno voditi grad. Drago mi je što su na Odboru bili jednoglasni tonovi, bez obzira na stranačku pripadnost.

Mario Bekić (HDZ): Proučio sam obje točke. Želim izraziti pohvale odjelu koji je pripremio obje točke. Moramo se prilagoditi. Nadamo se da će se ovim prijedlogom održati funkcioniranje grada. Drago mi je da se neki projekti nisu dirali. Kao ravnatelj OB Dubrovnik želim se zahvaliti Gradskom vijeću i gradonačelniku na dosad pruženoj pomoći. Četiri nova respiratora su došla prošli tjedna, a njihovo predstavljenje će biti u srijedu. Imamo i uređaje za detektiranje virusa, a bolnica će upravljati i sekundarnim centrom za COVID.

Rikard Rossetti (DUSTRA): Drago mi je da smo u ovom trenutku pozitivni. To je granica koja Grad drži na životu. Zahvaljujući tome što se lani štedjelo imamo još solada. Dosta čitam portale i društvene mreže i nailazim na veselje što se Dubrovniku dogodilo što se dogodilo. Nigdje ne piše koliko je Grad uplatio u državni proračun. Sad kad imamo najgore turističke brojke u državi, trebali bi uputiti peticiju prema Zagrebu da nam se uplate sredstva.

10:04 Franković: Mene najviše boli mantra o bogatom Dubrovniku koja se ponavljala cijelo desetljeće. To nam se obilo o glavu. Nadam se da nikad nikome neće pasti na pamet reći da smo bogati. Mi smo grad od 42 tisuće stanovnika, ali kad je sezona dobra te su brojke duple. Moramo imati tri puta veći obujam kanalizacije, tri puta više vode. To nemamo, ali na tome radimo. Jesen i zima će biti puno teži. Vidjeli ste da smo sa 65 pali na 5 milijuna. Moja su predviđanja bila da ćemo u svibnju ući u minus, ali to smo uspjeli izbjeći. Kredit, u ovom aranžmanu, bi nam bio vjetar u leđa. Očekujemo veliku pomoć kroz EU sredstva. Nitko ne daje pare samo tako, moramo imati razlog. Istra bilježi rezultate od 93 posto, ali najveći broj njihovih gostiju su kamperi. Njihovo i naše tržište se ne može uspoređivati. Naši gosti su puno kvalitetniji. Iduće godine ćemo se, ako situacija s koronavirusom bude oke, vratiti na 70 posto brojki iz 2019. Svaki kriza je nova prilika. Vjerujem da će Dubrovnik dobiti EU sredstva, ali ćemo se mi dokumentima pripremiti da sva naša traženja potkrijepimo.

Jadran Barač (SDP): Ne mogu se oteti dojamu da se ovim izmjenama i dopunama pristupilo nerealno. Naš premijer je slično komunicirao i kad je u pitanju državni proračun. Naknadno će biti velikih korekcija u navedenim brojevima. Da se ove brojke u što kraćem roku svedu na realne brojke mogli bi se bolje pripremiti. Pad neće biti 15 posto već više od 50 posto. Poznata je naša gospodarska struktura, ovisni smo o globalnim kretanjima. Gradonačelnik je kazao da mnogi smatraju da je Dubrovnik bogati grad, ali da to nije tako. U ovom vijeću sam često puto upozoravao na trošnju velikih svota novca za kupnju nekretnina po tržišnim cijenama.

Gradonačelnik: Čestitam vam, kolega Barač, na velikom broju preferencijalnih glasova osvojenih u gradu. Ostvarili ste korektan rezultat. Unatoč enormnim poremećajima držimo situaciju pod kontrolu. Za 35 posto smo smanjili rashode Grada u prvih šest mjeseci. Ne smijemo se financijski zalijetat. Sve nove investicije moraju biti financirane sredstvima EU. Grad ima mjesečne prihode od 20 milijuna kuna. Nije nam se samo smanjio prihod vezan za turizam, već i prihodi od poreza i prireza. Uvest ćemo socijalne kriterije. U budućnosti sigurno neće biti 8 tisuća besplatnih pokaza. Iz istoga se razloga ukidaju subvencije za zrakoplovne karte, to nije socijalna kategorija, već nadstandard.

Gordan Špero (HDZ): Kolega Barač, iz vašeg se izlaganja vidi da se ne razumijete baš u Proračun. Ovo je rebalans do kraja lipnja, zasigurno ćemo imati još jedan do dva rebalansa.

Maro Kristić (MOST): Raspravljat ću o obje točke dnevnog reda. Primijetio sam da je višak prihoda od milijuna kuna naknada od nedostajućih parking mjesta. Ovdje govorimo o sredstvima od investitora, po strukturi potrošnje, ne vidim da smo dobil iti novo parking mjesto. Po pitanju rebalansa Proračuna, vijećnica Lujić i ja bit ćemo suzdržani. Kvalificiranu većinu imate. Smatram da je bitnije da se nauče neke pouke. Dva su razloga zbog kojih ćemo biti suzdržani. U proces rebalansa trebali su biti uključeni svi vijećnici, trebalo je osnovati radne skupine. Mi smo stvarali dojam bogatog grada. To je bio forte bivšeg gradonačelnika, ali i ova se uprava znala pohvaliti visinom proračuna. Dogodio se kolaps financija i normalno je da se građani, vođeni takvom percepcijom, pitaju gdje su ti novci. Tražimo moratorij na 250 milijuna kuna kreditnih obveza, a tražimo novo kreditno zaduženje, a već smo na 20 posto kreditnog zaduženja. Bez obzira na kapacitete upravnih odjela trebali smo angažirati vanjske financijske stručnjake koji bi nam pomogli s upravljanjem javnim novcem. Kasnije ćemo donijeti odluku o oslobađanju plaćanja zakupnine zakupaca. Ona se odnosi na 5 do 10 posto gospodarstvenika, a s druge strane time ugrožavamo vlastiti prihoda od imovine. To oslobođenje je paušalno, ne vodimo računa jesu li ti gospodarstvenici otpuštali radnike, kakavi su im bili prihodi lanjske godine.

10:27 Franković: Vezano uz parkinge, nismo ih prestali graditi. Upravo završavamo izgradnju 200 novih mjesta u Mokošici. Mislim da smo pokazali određenu razinu znanja po pitanju upravljanja javnim financijama. Ministar Marić nas ističe kao dobar primjer. Bili bi u boljoj situaciji po pitanju kreditnih zaduženja kad bi i ostali gradovi u Hrvatskoj bili u boljoj poziciji. Grad Rijeka je u svom rebalansu Proračuna planirao deficit. Situaciju kontroliramo maksimalno. Banke su itekako spremne stati iz nas, jer znaju da se možemo brzo financijski oporaviti. U trenutku kad ste raspravljali o javnim površinama i zakupu javnih prostora dva puta sam se morao uvjeriti govorite li to upravo vi, kolega Kristić. Ono što ste rekli je u suprotnosti s vašim izlaganjem u ožujku. Pomoći ćemo ljudima koliko možemo, a svima ostalima smo pomogli i pomagat ćemo. Očekujem da će se i privatna društva i tvrtke voditi primjerom Grada i pokazati solidarnost. Znate da su cijene najma išle u plafon. Korak po korak, smatram da će sve biti dobro. Nitko ne može utjecati na razvoj koronavirusa. Zračni promet je krenuo korak po korak, a sad vidimo sve veći broj letova i sve bolju popunjenost aviona. Slažem se s vama po pitanju kreditnog zaduženja. Nama zakon omogućuje jednogodišnje kreditno zaduženje za obrtna sredstva po visokoj kamatnoj stopi. Mi smo uzeli sve investicije iz 2020. i za njih ćemo se zadužiti. Time smo dobili obrtna sredstva, ali na deset godina, uz poček od dvije godine i uz nisku kamatnu stopu. Omogućili smo stabilnu situaciju, ali ne možemo letjeti. Jesen će nam donjeti još jedan rebalans s još većim korekcijama.

Maro Kristić (MOST): I u ožujku samo govorio da se moraju uvesti kriterij.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): U narednom periodu treba se što je više moguće fokusirati na sredstva iz EU fondova. Sljedeću godinu se sigurno nećemo moći zadužiti, jer se gledaju prihodi iz iduće godine. Ako se sad zadužimo, blokirat ćemo sva buduća zaduženja. Gradonačelniče, iz vašeg ureda za protokol i informiranje sredstva se ne ukidaju, nego se mijenja izvor financija. Što se događa s izradom konzervatorskih podloga, a čeka nas izmjena GUP-a? Koliko su se do sada plaćali izgubljeni sporovi? Puno projekata, znamo koliko smo imali izvršenja, pitanje je kad će se ta sredstva izrealizirati. Za Grabovicu smo povećali sredstva, a pitanje je hoćemo li to do kraja godine izvršiti. Projektna dokumentacija je u ekspanziji. Molim da se što više fokusiramo na financiranje iz EU sredstva, ipak ste sad gradonačelniče i saborski zastupnik.

10:47 Franković: Projektna dokumentacija je u ekspanziji, ali bez nje nema financiranja iz EU fondova. Čeka nas skori potpis Aglomeracije, a uz to smo potpisali ugovor s HT-om vrijedan 90 milijuna kuna kako bi se poboljšao internet. Izmjena GUP-a ničim nije ugrožena. Uskoro će ići i javna rasprava za prvi dio tekstualnih izmjena. Potpisali smo ugovor s dubrovačkim arhitektima i oni će nam biti partneri na izmjenama GUP-a. Grad Dubrovnik je u mnoge sporove ulazio, a bili smo svjesni da ćemo ih izgubiti. Za kino Slavicu se tužimo od mandata Dubravke Šuice i to smo izgubili. U skoroj budućnosti ćemo raspravljati što i kako s pravnim ekspertizama. Nema smisla da ulazimo u tako duge prave sporove. Negdje ćemo morati prelomiti. Nitko od nas gradonačelnika nije imao hrabrosti prelomiti, već smo puštali da sud odluči. A što kad sud odluči da smo izgubili i sad moramo platiti 500 tisuća kuna za sporove. Kad se radi o vjerskim zajednicama, napravili smo iskorak, i kad bi vidjeli da ćemo izgubiti na prvom smo stupnju zaustavljali postupke. Ima tu i drugih sporova koji su visoko vrijedni.

Maro Kristić (MOST): Iskoristi ću priliku i ukazati na iduću situaciju. U ovom trenutku od Viktorije do hotela Belvedere stoje parkirani automobili u desnoj traci. To su očito gosti slabije platežne moći. U Zlatnom potuku su poprilično narobušeni i moglo bi se dogodili da netko nešto vandalizira, molim da napravite nešto po tom pitanju.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Drago nam je da se radi na novom domu umirovljenika, ali pitanje je hoće li on biti u mreži državnih domova.

Franković: Ključno je da taj dom uđe u mrežu domova. Hotel Gruž će se uskoro zadužiti kako bi se realizirao projekt doma. Ovaj dom manjeg kapaciteta neće ući u mrežu domova. Mi ćemo osnovati javnu ustanova za oba doma. Imat ćemo jednog ravnatelja i jedno računovodstvo, kako bi tako kompenzirali jedan dio troškova. Cijena doma umirovljenika u Gružu bi bila oko sedam tisuća kuna. Ako bi veliki doma ušao u mrežu i ova bi se cijena smanjila.

Marko Kristić (MOST): Zašto se ne ide na nagodbu u sporovima za koje znamo da ćemo izgubiti? Je li realno da se krene s gradnjom doma ispod OB Dubrovnik u ovom mandatu?

Franković: Puno opreznije ćemo morati ulaziti u sporove. Što se doma tiče, vjerujemo da će projektna dokumentacija biti gotova u siječnju, veljači, a onda ide dozvole, pa ćemo moći uloviti prvi val sredstva iz EU. Vjerujem da je realno da se do kraja mandata pokrene barem javna nabava.

Jadran Barač (SDP): Grad Dubrovnik želi podići vrijednost spora, koji sam ja pokrenuo, za utvrđivanje ništetnosti ugovora s DPDS-om na 150 milijuna kuna. U ugovoru nema iskazane cijene, niti je određen vremenski rok. Samovoljno odlučujete o sudskim troškovima koji vam ne idu u prilog. Pokušavamo vratiti imovinu, odnosno zidine Gradu.

Franković: Moram provjeriti, ali koliko mi je poznato Grad Dubrovnik nije tražio povećanje iznosa spora nego DPDS.

Nikša Selmani (SJG): Kolega Potrebica je govorio o zajedništvu. S time se slažem, ali nažalost toga još uvijek nema. Teška situacija u kojoj smo se našli trebala bi nam biti motiv da radimo zajedno. Vjerujem da bi naši prijedlozi bili dobrodošli. Poznajući kolege, smatram da je dogovor moguć. Apostrofirali bi tri stvari. Sredstva za nedostajuća parking mjesta su namjenska, ali bojim se da se ovdje troše nenamjenski, prema projektima u koja su sredstva preraspoređena. 128 tisuća kuna za javnu površinu ispred stadiona u Lapadu, što to znači? Ukinuta su sredstva za neke udruge, među kojima i za Zajednicu tehničke kulture, a podsjetit ću vas da su upravo oni izrađivali maske. Grad može putem izmjena GUP-a utjecati na namjenu Kino Slavice.

Dolores Lujić (MOST): Grad vodi mnoge sporove za povrat imovine, a izvjesno je da će sporove izgubiti. Razmišlja li se o odustanku od tih sporova kako bi ljudi ušli u svoje nekretnine?

Franković: Za veliki broj nekretnina se vode sporovi. Nastojimo to završiti. Nedavno smo dobili jedan spor. Prije godinu danas smo dobili tri takva spora, a izgubili smo deset. Svi odvjetnici koje nam vode te sporove predviđaju da bi to moglo dobro završiti. Što se tiče Dubrovačkog saveza športova održali smo nekoliko sastanak i ovo je iznos koji je dogovoren s njima. Same sportske aktivnosti se ne odvijaju i ovo je financiranje hladnog pogona. Očekivanja do kraja godine su sigurno veća.

11:12 Maro Kristić (MOST): Što je s Hotelom Belvedera, to je investicija od 150 milijuna ?

Franković: Grad tu nije bio ni problem, već pomorsko dobro. Komunalne doprinose bi mogli naplatiti tek za dvije godine, ali kad god bilo dobrodošlo je. Iako je manji broj turista, ljudi su zadovoljni kvalitetom pružene usluge. Moramo naći balans između profita i usluge.

Marko Porebica (HDZ): Ovaj iznos od 10 milijuna kuna, omogućava nam stabilnost dubrovačkog sporta, a na idućem rebalansu proračuna vidjet ćemo zadovoljava li ovaj iznos potrebe. Na istom smo tragu, sport neće biti zakinut, ali svi moraju reducirati svoje potrebe.

Katrina Doršner (HDZ): Kao vijećnik ću gledati kako rade naše javne ustanove i kako ispunjavaju svoje programe. Kao ljudi odredimo prioritete i ovu tešku situaciju uzmimo kako bi bolje planirali budućnost. Hvala svima koji su predano radili direktno s bolesnicima.

Maro Kristić (MOST):Htio sam ponovno skrenuti pozornost na poljoprivredno zemljište. Imamo veliku količinu zemljišta koje ima potreban bonitet. Smatram da bi Grad Dubrovnik trebao podijeliti dio zemljišta građanima, pa čak i ugostiteljima koji bi ga koristili.

Franković: Ispunili smo sve potrebne procedure, ali sad nam se javilo Sveučilište sa zemljom u Brsečinama. Vjerujem da će se ovo naći na idućoj sjednici.

Terezina Orlić (DDS): Zahtjevno je bilo donijeti ovaj Proračuna. Očekujemo sigurno rebalans. Ne bi iskazivala preveliki optimizam, bez obzira na broj noćenja. Cijene su se spuštale. Financijski efekti će biti sigurno manji. Zanima me je su li kreditna sredstva maksimum prema ograničenju do 20 posto? EU fondovi su naša prilika, ali oni zahtijevaju naše sudjelovanje. Tako da će i tu biti ograničenja. Morat ćemo se ograničiti samo na nužne projekte. Zbrajanjem malih iznosi, dolazimo do velikih brojki. Imala sam nekoliko upita vezano uz POS-ove stane. Kad će biti natječaj? Jasno je da se moralo štipati na sve strane, ali me zanimaju spremnici i otpad. Mi kao država, pa i kao lokalna zajednica, morali smo plaćati penale ako do kraja 2020., ne razvrstavamo dio otpada. Hoćemo li biti u problemu ako zamrznemo taj dio projekta? Vezano za javna poduzeća, spomenuli ste poteškoće koje će se tamo događati. Možemo li znati na sljedećoj sjednici koliki nas minus tu čekaju?

Franković: Cesta Pobrežje će biti gotova u roku. Što se tiče POS-ovih stanova, gotovo je javno savjetovanje, obrađuje se primjedbe, a onda će ta točka doći na vijeće i onda ide natječaj. Vrijeme nas goni, jer će zgrade biti gotove do kraja desetog mjeseca. Ne želimo faliti. Što se tiče spremnika za otad, dogovorili smo financiranje s Fondom za zaštitu okoliša. Nemamo preduvjete za bolje gospodarenje otpadom. Kad se centar izgradi dobit ćemo sve preduvjete. Stanje na Grabovici je dobro, količine otpada koje se odlažu su 70 posto manje nego lani. To ima efekt na rad društva. Na idućoj sjednici će biti izvješće o njihovom radu za prošlu godinu, pa ću im naložiti da pripreme izvješća za prvih šest mjeseci ove godine. Što se Lokruma tiče, on je financijski stabilan. Krenula je i tamo dobra gospodarska aktivnost, prema sadašnjem stanju uprihodovat će dovoljno da pokriju svoj hladni pogon do kraja godine. Možemo se zadužiti i više, ali smatramo da to u ovom trenutku nije potrebno.

Maro Kristić (MOST): Bilo bi dobro da gradonačelnik izvijestiti o radu Turističke zajednice, kako bi se javnost upoznala s radom ove ustanove u ovom periodu. Mislim da Turistička zajednica može i mora više.

11:38 Franković: Kad govorim o turističkom smještaju, govorim o službenim brojkama, ne o iznajmljivanju na crno. Na današnji dan imamo indeks 34 u broju dolazaka i 8208 noćenja. Kad se to uzme u kumulativu od 1.1 do danas imamo indeks dolazaka 13, a isti je u broju noćenju. Turistička zajednica se usmjerila na naša nova emitivna tržišta poput Njemačke, što smo i uspjeli. To nije dovoljno ljudima u gradu objašnjeno ali se radi. ABC News dolazi danas snimati emisiju o Dubrovniku, prošlog tjedna je tu bio Bloomberg, a uskoro nas očekuje dolazak Petera Greenberg, koji je moćan u tom turističkom sektoru. Ljudima se mora bolje iskomunicirati što se radi. Niti jedan avion nije sam došao, vjerujte mi. Turističko vijeće TZ-a se sastaje jednom tjednom i razgovara se o svakom segmentu. Kad se spominjala korona i utjecaj na turizam, mene su učili da se u turizmu nikad ne smijem usredotočiti samo na jednu granu i jedno tržište. Imali smo SAD i UK, kao i kruzere. Tko je ikad mogao pomisliti da će sva tri naša najveća tržišta mogla doživjeti krah u istom trenutku? Nitko. Morali smo se u trenutku orijentirati na tržišta koja nam nisu bila emitivna. Radili smo veliku kampanju na domaćem tržište i na drugom mjestu nam je upravo domaće tržište.

Terezina Orlić (DDS): Turistička zajednica nije lani dovela onoliki broj gostiju, niti ih je ove godine spriječila. Bili smo izolirani, tako je kako jest. Gradonačelnik je rekao da je bio čitav niz aktivnosti koje nisu došle do javnosti. Ako se slažete, bilo bi dobro da nam TZ napravi izvješće o poduzetim aktivnostima u posljednjih nekoliko mjeseci.

Maro Kristić (MOST): Spremnici za razvrstavanje otpada su stigli i bit će postavljeni za nekoliko dana.

11:52 Franković: Naše kampanje su krenule već u ožujku. Borili smo se i s faktorom nepoznatog. Britanija je bila u lockdownu i nismo znali što će se dogoditi, a SAD je još uvijek u lockdonwu. Okrenuli smo se drugim tržištima, a uz to smo pregovarali s avioprijevoznicima. Kad nam je trebao doći prvi zrakoplov Lux Air-a, morali smo ishoditi posebnu dozvolu i model, da bi se dozvolilo da gosti mogu doći. U tom trenutku je zračni prostor EU još bio zatvoren. Pronašli smo rješenje i za privatne jahte, kao i za male privatne zrakoplove.

Jadran Brač (SDP): Bilo bi dobro da nam dođe predsjednica TZ-a i da nam prezentira što se radi.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Moram pohvaliti zalaganje gradonačelnika, koji komunicira i sa veleposlanicima i sa Stožerom. Čini mi se da se više radi lokalno, nego Hrvatska turistička zajednica. Na vam je gradonačelniče da nastavite u dosadašnjem smjeru.

Franković: Sve strane države Hrvatsku promatraju kroz Europski centar za prevenciju bolesti i samo se prema tim brojkama vode. Ti podatci bi se trebali podijeliti po županijama. Želimo da nas se promatra statistički ispravno i to smo uspjeli dogovoriti sa Stožerom. Unatoč tome, odlučili smo da ćemo svim veleposlanstvima slati podatke o broju zaraženih u Dubrovniku, kao i u drugim regijama poput Korčule. U ovom vremenu nije nebitno kakvo je stanje gdje.

Emilio Puljizević (HDZ): Čestitam na saborskom mandatu i uvjerljivoj političkoj pobjedi. Privilegija je doći iz Primorja u kojem u vrijeme korona krize cvatu radovi. Znam da vas svih nerviraju semafori u Zatonu, ali radi se o vrijednoj investiciji. Dobro je da nije sve stalo. Ova sezona je kakva jest. Bitno da je u ovim uvjetima nisu zamrli projekti, naravno neke smo morali smanjiti kako bi omogućili određenja socijalna davanja. Ostaje živ projekt vatrogasnog doma u Orašcu, u tijeku je ishođenje dozvole. Ostao je živ i projekt izgradnje sportske dvorane u Orašcu i tu je u tijeku izdavanje građevinske dozvole. Dom kulture će isto ići u jednoj fazi, kao i sportsko-rekreacijski park. Bitna nam je cesta i Ljubač-Osojnik.

Miho Obradović (HNS): Gradonačelniku ni gradskoj upravi nije lako sigurno. Vrijeme je da se svi uhvatimo za isti štap. Što je s najavama da će gradska uprava ići na minimalac, kao i što je s naplatom potraživanja za zaustavljanje autobusa na Pilama? Vrijeme je da se daju neki konstruktivni prijedlozi.

Franković: Projekt rekonstrukcije ceste u Zatonu vrijedan preko 20 milijuna kuna je posljednji projekt kojeg su Hrvatske ceste ugovorile. Vlada je stopirala projekte. Za osam mjeseci ćemo imati puno sigurniji cestu. Lijevi skretač je završen, moramo napraviti ugibališta autobusa za Orašac i Štikovicu. Prostora ima, a za novce vjerujem da ćemo se dogovoriti s Hrvatskim cestama. Kolega Obradović, u ovom trenutku nije potrebno da Gradska uprava ide na minimalac. Razmišljali smo da skinemo još deset posto i ako bude potrebe to ćemo napraviti. Ljudima koji će uskoro steći uvjete u mirovinu ponudit ćemo odlazak u mirovinu. To ćemo raditi i u svim društvima u našem vlasništvu. Oko četrdesetak ljudi u Libertasu će otići u mirovinu. Ljudi će u budućnosti htjeti imati stalni radni odnos, a neće se bazirati samo na apartmane. Što se tiče potraživanja od autobusera, brojni su dužni. Grad je dobio prvi pravorijek od Visokog trgovačkog suda protiv MSC-a i uskoro ćemo to i naplatiti. Žao mi je novaca koje smo izgubili. Sjetit će se Ragusa parkinga gdje smo izgubili 7 milijuna kuna.

Rasprava je završena. Prva točka dnevnog reda Prijedlog odluke o raspodjeli financijskog rezultata – prenesenog viška iz 2019. godine., usvojena je s dva glasa protiv i dva suzdržana glasa.

Usvojena je i druga točka dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu. .

Usvojena je i treća točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

Na redu je četvrta točka dnevnog reda Prijedlog odluke o prihvaćanju moratorija na dio obveza po Ugovoru kredita broj KOKF-18-1100176. Točka je usvojena.

Na redu je peta točka Prijedlog odluke o prihvaćanju moratorija na dio obveza po Ugovoru o kreditu broj KO-16/12. Točka je usvojena.

Na redu je 6. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o dopuni Odluke o utvrđenju raskida Ugovora o koncesiji tvrđave Imperijal, zaključenog između Grada Dubrovnika i Razvoj Golf d.o.o. 25. ožujka 2009. godine.

12:20 Franković: Grad Dubrovnik je angažirao odvjetnički ured Škurla te se predlaže ova izmjena kako bi se slučaj ojačao.

Jadran Brač (SDP): Potrebno je nama vijećnicima dati potrebne informacije, molim vas kao pravnog eksperta, da objasnite što su to posebni uvjeti po kojima mi danas moramo napraviti dopunu Odluke. Definirali smo UPU. No, je li Grad Dubrovnik zaprimio glavni projekt na potvrdu?

Marko Potrebica (HDZ): Nisam sklon kao predsjednik Gradskog vijeća da javno iznosimo svoje pravne pozicije. Možemo vam organizirati da vam se privatno to pojasni.

12:30 Jadran Barač (SDP): Moram za pet minuta donjeti odluku, a ne znam o čemu. Mene zanima nadopuna. Ništa više. Ovo uopće nije nadležnost ovog Gradskog vijeća.

Dolores Lujić (MOST): Ne ispunjenje uvjeta se odnosi upravo na UPU, a ovo je dodatni uvjet protoka vremena.

Nikša Selmani (SJG): Kolega Brač, meni je jasno što vas ovdje zbunjuje jer je to zbunjivalo i nas, ali ovo je osiguranje ako budemo morali ući u pravni sport. Grad Dubrovnik je odlučio da pozove pravni tim koji će u slučaju mogućeg pravnog spora uvesti dodatne mehanizme zaštite. Grad ima pravo raskinuti koncesiju zbog neispunjenja bitnih obaveza. Trenutno, ako nema spora, ugovor je raskinut sam po sebi. Bilo bi loše kad ne bismo imali dodatna dva mehanizma zaštite, a na tom je radio pravni tim. Nisam siguran, trebamo li znati sve elemente toga, jer nam se može dogoditi spor. Imati ovakvu zaštitu, je bolje nego nemati. Vjerujemo da bi morali pokazi jedinstvo i po ovom pitanju.

Maro Kristić (MOST): Ovim samo pojačavamo svoju poziciju. Točku bi trebali jednoglasno podržati.

Jadran Barač (SDP): Vjerujem da je naša odluka bila ispravna, ali smatram da je odgovorno prema meni kao vijećniku, jer je pravo vrlo egzaktno, da nam se objasni koji to dodatni uvjeti nisu ispunjeni. Ovo je vrlo neugodno. Da mi se reče da ta i ta obveza nije ispunjena bio bi zadovoljna. Gradsko vijeće nije nadležno ovo izglasavati.

Marina Vučković Matić (HNS): Kolega Barač, dijelim vašu zabrinutost. Zanima se može li se ovo zloupotrijebiti?

Franković: Ovim samo pojačavamo našu pravnu poziciju. Ništa više od toga. Ne bi ulazio u dubinu priče, kako drugoj strani ne bi otkrili naše karte.

Točka dnevnog reda je usvojena većinom glasova.

Na redu je 7. točka današnjeg dnevnog reda  Prijedlog zaključka o oslobađanju plaćanja najamnine i naknade za bespravno  korištenje stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika za socijalno ugrožene osobe za  srpanj, kolovoz i rujan 2020. godine.

Ivan Maslać (HDZ) : Mislim da nije uredu da netko tko je bespravno u stanu bude oslobođen plaćanja naknade.

Pročelnica Hladilo: Pokrenuli smo sve procedura da bi riješili problem bespravnih stanara, ali u tom periodu oni plaćaju naknadu. Imamo 20 korisnika stanova preko Centra za socijalnu skrb.

Marko Kristić (MOST): Nemam ništa protiv da se naši sugrađani, koji su mahom lošijeg imovinskog stanja, oslobode plaćanja naknade. Osloboditi se naknade može se samo osobu koja je legitimno u stanu. Nisam pravni ekspert, ali me ime ove točke muči.

12:49 Franković: Imamo dvije kategorije korisnika. One koje su legalno u stanovima, kao i one koji su bespravni korisnici do iseljenja, to je tako definirano i zakonom. Što da se sutra dogodi i da je bespravni korisnik, a udovoljava kriterijima Centra za socijalnu skrb? Sudski postupci su u tijek i trajat će koliko će trajati. Žao mi je onih još čekaju. Radi se o 300 tisuća kuna, koje će pomoći korisnicima.

Točka dnevnog reda je usvojena jednoglasno.

Na redu je 8. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o smanjenju svih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika za srpanj, kolovoz i rujan 2020. godine.

Matija Čale Marotivć (HNS): Ovo smanjenje se odnosi za svih osim trgovine mješovitom robom, ljekarne, teleoperatere, političke strane i tijela države. No, postoji paradoks. Stranke su zakupci gradskih prostora, a na ovom vijeću ćemo glasovati o ukidanju financiranja rada političkih stranaka. Molim vas, da ovo redefinirate.

Franković: Slažem se s vašim prijedlogom.

Maro Kristić (MOST): Za to sam da se poduzetnicima pomogne, ali moraju se uvesti kriteriji. Mjere moraju biti usmjerene prema radnicima, a ne poslodavcima. S obzirom na to da je odluka kakva jest, najbolje bi bilo donjeti odluku do rujan, a za period od tad do travnja iduće godine trebali bi malo odluku pojačati. Ova kriza je možda i prilika da na Stradunu dobijemo neke druge zakupce.

Potrebica (HDZ): Slažem se s vama, kolega Kristić. Namjera mjera nije da se spašavaju tvrtke, već radnici. Moramo napraviti distinkciju između onih koji dijele sudbinu svojih radnika i onih drugi, koji što se mene tiče sutra mogu propasti. Tko je odlučio otpustiti ljude, ne treba dobiti subvenciju.

Franković: Imate situacija da supruga mužu iznajmljuje poslovni prostor i on onda traži subvenciju od 2500 tisuće kuna. Moramo pronaći način da se zaštitimo. Idemo ovako kako ste predložili. Donijeti ćemo odluku za srpanj, kolovoz i rujan, a onda ćemo donijeti novi model za dalje.

Jadran Barač (SDP): Svaka pomoć je dobro došla. U ovoj situaciji radimo veliku nepravdu prema privatnom tržištu. Imamo zaštićeni dio poduzetnika koji je u državnim ili gradskim prostorima.

Dolores Lujić (MOST): Mene sad zanima glasamo li dana za umanjenje plaćanja zakupnine političkim stranaka?

Potrebica (HDZ): Da, jer danas ukidamo i financiranje politčkih stranka, pa je to iz toga izvučeno.

Miho Obradović (HNS): Govorim kao vijećnik ali i kao ugostitelj koji je u prostoru Kinematografa i u privatnim prostorima. Ali ovaj odluka je nepravedna. Ima ugostitelja koji su radili bolje te one koji su imali nula kuna prometa. Možemo imati ugostitelje koje su radili isto kao i lani, a koji će plaćati 20 posto najma. Je li se razmišljalo o tome da 31. 7. donesemo promet od ove godine i od prošle , kao što to radi HZZO, pa da po tome plaćamo najmove. U listopadu ćemo možda imati ugostitelje koji će raditi, a neće plaćati najam.

Franković: Ovim mjerama ne pogodujemo nikome. Najbolje je uvesti linearno riješenje i postupati jednako prema svima. Nedavno su svi napali Stanka Ljubića kad je rekao da neće svi opstati, ali to je tako. Opstat će oni koji su pripremili i koji su dovoljno jaki da opstanu, ali mi nećemo nikoga utopiti.

Potrebica: Kolega Obradović, naš cilj je da objekti rade i da su ljudi zaposleni. Kapitalizam je neumoljiv. Postoje danas objekti koji ne izdavaju račune, svi smo mi to vidjeli.

Obradović (HNS): Ne znam kad sam popio negdje kavu. a da nisam dobio računa, bar ne u Dubrovniku. Po meni možda je teže izvodio, ali mislim da se prema e-Poreznoj može vidjeti promet, i da se tako naplaćuje zakupnina.

13:20 Nikša Selamni (SJG): Tržište ne može biti mjerilo svega, zato su mjere dobre. Mi smo predlagali upravo takav model, da se mjeri poslovanje. Zbog ovoga vremena od tri mjeseca Grad se odlučio na ovaj model. 2019. je bila jako dobra godina, i kad se ona uspoređuje s ovom godinom, taj najam je puno povoljniji. Mislimo da bi dugoročno trebalo razmišljati o fluktuacijama poslovanja objekata. U svakom slučaju odluku ćemo podržati.

Kristić: Svi raspravljaju o uvođenju kriterija, pa i ovo što kolega Obradović govori. Nije normalno da one koji su svoja poslovanja sveli na jednog radnika da injima isplaćujemo mjere. Odluku bi trebalo pročistiti tako da izglasamo odluku za naredna tri mjeseca te da na idućem vijeću usvojimo odluku o kriterijima za period od listopada do travnja 2021.

Točka dnevnog reda je usvojena.

Na redu je 9. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o umanjenju iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika za kategorije kiosci, kao i stolovi i stolice ispred ugostiteljskih objekata u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2020, te oslobađanje od plaćanja u razdoblju od 1. listopada 2020. do 31. ožujka 2021. godine za iste kategorije. Točka dnevnog reda je jednoglasno uvojena.

Na redu je 10. točka dnevnog reda Prijedlog rješenja o razrješenju Ivice Grileca dužnosti ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum, te rasprava o 11. točki dnevnog reda Prijedlog rješenja o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum.

Potrebica: Prije sjednice sastao se Odobor za imenovanje o razrješenje Ivice Grileca. Upravno vijeće predložiolo je imenovanje v.d. ravateljice Nikoline Grković, a odbor je to prihvatio.

Ivan Jelčić (DDS): Trebao bi biti sretan, ali nismo izgubili smo dvije godine. Na prošloj sjednici gradonačelnik je branio ravnatelja. Na imenovanju je debata bila žestoka. Nikako ne mogu zaboraviti što je rekao gradonačelnik tada, da je gospodin Grilec dobio posao jer je član HDZ-a kojem on može vjerovati. Proljeće 2018. je bilo turbulentno, no tada sam upozorio na još jednu stvar. Ovaj čin je zakasnio 2ipo godine. Upravo vijeće između pet kandidata izabralo je ravnatelja Grileca debatom od dvadeset minuta. Kakvo je to Upravno vijeće koje nije vidjelo da postoji sposobniji kandidat. Vjerojatno je tamo bila mantra da je gospodin Grilec član HDZ-a. Trebali bi razmisliti o kompetencijama Upravnog vijeća. Naravno da ćemo glasti za njegovu smjenu. Za predloženu gospođu nemam dovoljno saznanja. U javnosti vlada percepcija da su natječaji namješteni. Možda bi kroz naše zakonodavstvo trebalo uvesti da stranka koja je na vlasti predloži osobu za određenu poziciju, kako bi se izbjegli silni natječaji. Promijenite zakon, pogotovo sad kad ste gradonačelniče u Saboru.

Franković: Kud baš vi kolega Jelčić o političkim podjelama? Kada kvalificirana većina ovoga vijeća nekoga imenuje onda se preuzima politička odgovornost. Mislim da Lokrum ništa nije izgubio u ove dvije godine, dapače. Gospodin Grilec nije poštovao procedure. I ova većina je rekla da neće tolerirati ni manji propust kojim nije nastala šteta. Preuzeli smo političku odgovornost. Nemojmo zaboraviti podjelu Tevšić – Matušić. Hoćemo to zaboraviti? Preuzmite odgovornost za stanje u Linđu koje smo svi skupa rješavali. Stanje u Linđu je sad izvrsno. Niti Umjetničku galeriji. Znamo kako je došao navedeni gospodinu i tko je tu bio politički odgovoran. Nemojmo zaboraviti slučaj Šiše, koji je “torpediran” i zbog kojeg je Grad platio 800 tisuća kuna penala. Od trenutka kad se imenuje predsjednik vijeća kvalificiranom većinom, do svake druge točke preuzima se politička dogovornost i mi smo je preuzeli za Lokrum. Kvalificirana većina, zajedno s Upravnim vijećem više nema povjerenja u gospodina Grileca. Bitno je da postupak nije poštovan. Sebi ne bi mogao pogledati u lice, ako sam upravo ja s kolegama Kristićem, Selamijem vikao i čudio se kako je moguće da se Lazareti obnove pa se onda raspiše javna nabava. Zna se na kojem leži politička odgovornost, ali treba smoći snage i onda tog istog Grileca maknuti. Ne mogu vam dati za pravo i reći da je Lokrum izgubio. Vrijeme je da ispravimo grešku. Dat ćemo priliku v.d. ravanteljici, a u zakonskom roku od 30 dana raspisat ćemo natječaj.

Jeličić (DDS): Na prošlom vijeću ste ravnatelju Grilecu dali jedva dovoljan, a sad kažete da je radio dobar posao. I gradonačelniče, đe su zečevi?

Franković: Lokrum je rezervat i zna se koje vrste na njemu pripadaju. Ravnatelj Grilec je dobio od mene dva jer sam od njega očekivao više, a onda zamislite koliko su radili ravnatelji prije njega kad je on dobio dva, a sad je dobio nedovoljan.

Krešimir Marković (HRAST): Kolega Ječići, vi ste moralizirali oko izbora ravnatelja Lokruma. Zanima me jeli to vaš stav, da uvijek birate najbolje ljude, pa tek onda politički podobne?

Jadran Barač(SDP): Slažem se da je gradonačelnik preuzeo odgovornost, no da jedan lokalni mediji ovo nije otkrio mi o ovome danas ne bi razgovarali.

13:47 Miho Obradović (HNS) Gradonačelniče, nisu mi jasna vaša mjerila. Hvalili ste se ravantelja Grileca koji je radio najviše od svih ravantelja u posljednjih 30 godina, a hvalili ste s ove govornice i bivšeg ravantelja. Kad je u pitanju ravanteljica Linđa mislim da se vode neki sporovi.

Franković : Ako se bilo tko ogriješi makar i milimetar odgovrat će za to.

Rikard Rosseti (DUSTRA): Ispada da su svi znali da Grilec neće biti dobar ravnatelj. Falio je jer je pomorac, fulao je samo proceduru, ne treba o tome velike rasprave voditi. Treba sad dati priliku novoj ravnateljici. Ako je falio u proceduri jer nije imao nerava i jer nije čekao ne treba sad o tome previše govoriti, i dobro sad za to odgovara.

Franković: Mi ovim ništa ne skrivamo zna se procedura. U trenucima kad je se utvrdi nepravilnost to se dalje prijavljuje DORH-u koji onda dalje vodi postupak.

Miho Obradović (HNS): Gradonačelniče, nisam podnio niti jednu kaznenu prijavu protiv vas, a gospodine Rossetti kad vas ovako slušam zabrinut sam za vas. Procedura je pogrešna.

Potrebica (HDZ): Gospodine Obradović nemojte govoriti da je netko ukrao novce kad nije. Ravnatelj Grilec nije ukrao nikakve novce, falio je što nije zaustavio javnu nabavu kad je krenuo odvoziti smeće. Ovo gledaju njegova žena i djeca, ne trebamo nikoga cipelariti. Ja kao predsjednik Gradskog vijeća, nisam vidio ikakvu sumnju da je itko ukrao novce.

Obradović (HNS): Radite li vi ovdje namjerno sad igrokaz? Posljednji put kad su svi udarali po Ivici Grilecu, nisam se javljao. I sad nisam komentirao gospodina Grileca već brzopletu izjavu gospara Rossettija.

Puljizević (HDZ): Posljednji put sam bjanko branio gospara Grileca, na temelju mišljenja Upravnog vijeća. U međuvremenu sam postao i sam član Upravnog vijeća i smatram da među zaposlenicima na Lokrumu ima stručnih ljudi. Upoznao samo i gospođu Grković koju ćemo danas podržati za ravnateljicu. Smatram da bi ta odluka trebala biti jednoglasna. Zahvalio bi se gospodinu Grilecu na dosadašnjem radu.

Selmani (SJG): Ispada da su za sve krivi zečevi. Mi već 30 godina trpimo razne trgovačko-političke dogovore. Pohvalio bi medije, jer su oni jedini način, na koji je moguće senzibilizirati javnost. Oni moraju jače utjecati u svim ovakvim slučajevima. U svakom slučaju, to je stvar i nas kao oporbe, ali i nas koji nastojimo u politiku uvesti etiku. Vjerujem da je letvica podignuta, podignuo ju je gradonačelnik Franković. Vjerujem da možemo razvijati demokraciju u pravom smjeru.

14:00 Franković: Nije dobro soliti pamet svakome kao što gospodina Selmani to radi. Gospar Potrebica, kaže da Google sve pamti. Prije 4,5 godina nastala je u ovom vijeću kvalificirana većina HDZ-a,Srđa, DDS-a, MOSTA. Tad je došlo na red imenovanje vd. ravnatelja Lokruma. Tad je DDS ispao iz šina, jer nismo htjeli Tevšića. Mi smo tada prihvatili vaš izbor koji se zvao Ivica Grilec.

Potrebica (HDZ): Inspiriralo me izlaganje vijećnika Selmanija. I ispada da u HDZ-u nema etike, a premreženi smo političko-trgovačkim dogovorima. Google sve pamti, pa se tako možemo vratiti na izborni post vašeg člana, profesora filozofije etike koje je objavio lažnu sliku Pila, a kojim je napisao da horde pobješnjelih Hercegovaca dolaze na glasovanje.

Selmani (HDZ): Zaboravljate da tad kad smo Grileca predložili on nije bio član niti jedne stranke, a kad je ušao u stranku dobio je vaše zeleno svijetlo. Morate ljude birati po kvalitetama. Sami se jako dobro sjećate da sam govorio zašto neki ljudi u Umjetničkoj galeriji nisi bili dobar izbor. Tu dolazi u obzir i politička podobnost. Smiješno mi je uopće da replicirate na ovo kad znate što je istina.

Franković: Ponovno vas moram demantirati. Nismo gospodina Grileca podržali kad je ušao u HDZ, tada prvi put smo ga podržali jer ste ga vi predložili, a nismo predložili Tevšića. Vjerovali smo vašoj prosudbi, a pa onda našoj. Ne znam je li iti jedan ravnatelj javne ustanove član HDZ-a. Mislim da nije niti jedan,a da i jest tako to ne bila sramota.

Vučković-Matić (HNS): Kolega Potrebica bar bi vi trebali znati što je satira. Vjerujem da je taj post na koji se referirate bio pokušaj satire.

Potrebica (HDZ): Nije to bila satira, nego manipulacija birača i kršenje izborne šutnje.

Rasprava je završena. Ivica Grilec razriješen je dužnosti uz jedan suzdržan glas ravantelja Rezervata Lokrum, a vršiteljicom dužnosti ravantelja imenovana je Nikolina Grković.

Rikard Rossetti je bio suzdržan

Određena je pauza od pola sata.

15:06 Prisutan je 21 vijećnik. Stalo se na 12. točki dnevnog reda, koja se tiče imenovanja ulica.

Rikard Rossetti: Jutros smo imali Odbor za imenovanje ulica, bilo nas je četvero, bila su dva prijedloga, dvije ulice smo imenovali. Prva je prolaz padre Iva Martinića, tu je normalno da bude što je bliže crkvi. Druga je Ulica Hrvatskog Crvenog križa, nije duga ulica, ali tu se gradi puno stanova i to je vrlo važna ulica, HCK je jako zadovoljan s ovom ulicom.

15:10 Krešimir Marković: Mislim da Crveni križ zaslužuje ulicu u gradu za sve ono što čine za ove ljude. Također je i važno imenovanje ulice padre Iva Martinića koji je otvarao teme koje se nisu smjele otvarati i okupljao je mnoge ljude i mlade na skalinima ispred crkve.

Doršner: Obzirom da sam išla na misu u Dominikanaca kada je padre Martinić držao misu osjećam dužnost da kažem koliko je taj čovjek bio dobar, on je svojim propovjedima dubrovačkoj mladeži osvještavao krščanski nauk. Njegove proročke riječi nade i otpimizma imaju veliku važnost. Uvijek ćemo pamtiti njegove riječi s polnoćke: “Pa đe to ima?”

Dvije ulice koje nisu imale ime sada su ga izglasavanjem gradskih vijećnika dobile. Odluka je jednoglasna.

15:15 Slijedi točka – Prijedlog odluke o dopuni Odluke o dodjeli potpora za zapošljavanje pripravnika Grada Dubrovnika.

Franković: Pred nama su tri točke koje su slične, ne odustajemo od dobrih odluka, ali u odluci stoji kako se trenutno zbog financijske situacije obustavljaju sredstva i obustavlja se primjena pravilnika, druga je subvencioniranje zrakoplovnih karata, a treća je cijena cestarine za I. skupinu. Radi se o uslugama koje je Dubrovnik imao kao nadstandard.

15:19 Jadran Barač: Koliko je Grad Dubrovnik do sada uložio u ovu konkretnu mjeru? Kolika je tu ušteda?

Pročelnik Miljanić: Milsim da je 21 pripravnik bio 2019. godine, 2800 kuna je potpora.

Maro Kristić: Mislim da je kolega Barač krivo postavio stvari, mislim da su ovo subvencije za tvrtke koje zapošljavaju pripravnike, a ne za one koje Grad zapošljava.

Barač: Mislim da bi ovu mjeru trebalo odgoditi, jer ne radi se o velikom iznosu, a mladi će biti zadovoljni.

15:23 Marko Potrebica: Sada dolazimo do osjetljivosti, došli bi u zamku, a to je da je sve potrebno, dala bi jadna mati, ali nema okle. Rekli smo kako ćemo zajedno rezati prioritete. Ne možemo ostaviti ista prava sa smanjenim proračunom. Možda je sada pravi trenutak da usmjerimo novac na prave mjere. Bilo bi dobro na ovoj točki i za sve buduće da napravimo neki konsenzus, ili ćemo se baviti populizmom. Apeliram na sve, bez obzira na političku prirpadnost da zajedno definiramo koje su važne strategije i tamo usmjerimo novac. Znamo da je ova mjera dobra, ali moramo neke mjere ukinuti. Mogu reći kako sam ravnatelj Studentskog centra i da je pad od 86 posto u ponudi poslova, najgori smo u Hrvatskoj.

Barač: Velika je ekonomska kriza i 700 tisuća kuna mogli bi naći za mlade ljude, jer se npr. puno više troši na održavanje dječjih igrališta ili na fontane.

15:30 Miho Obradović (HNS): Možda ne treba rezati svima.

Gradonačelnik: Kada je dobro lako je biti gospodar javnog novca, kada je loše onda je teže biti gospodar javnog novca. U trenucima rezanja je problem, jer to nikome nije lako niti je poželjno niti je politički mudro obzirom da izbori idu za 10 mjeseci, ali nešto što je neminovno je neminovno, moramo smanjiti i broj zaposlenih. Trebamo se prilagoditi vremenima u kojima se nalazimo, ovdje imamo mali broj ljudi na koje će ove odluke utjecati. A zamislite koliko je kada je veliki broj ljudi u pitanju, imao sam sastanak sa sindikatom Libertasa koji je bio vrlo buran. Morat ćemo rezati, to je radi cilja očuvanja društava i sektora da bi imali za ranjivije skupine. Ovo je tek početak, ali se nadam da će toga biti što manje. Ne gasimo ove odluke, ali zbog financijske situacije ih stavljamo van snage.

15:34 Kristić: Ova odluka je po meni sve manje i manje neatraktivna, poslodavci koriste druge mjere koje su im atraktivnije. Meni se čini da samo 21 pripravnik opravdava ovakvo ukidanje mjere bez obzira na situaciju u kojoj se nalazimo.

Prijedlog odluke o dopuni Odluke o dodjeli potpora za zapošljavanje pripravnika Grada Dubrovnika – je većinom glasova prihvaćen.

15:36 Točka – Prijedlog pravilnika o dopuni Pravilnika o subvencioniranju cijene zrakoplovnih karata na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obratno.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Kad ste spominjali racionalizaciju, treba racionalizirati raznorazne projekte koje sam govorila na rebalansu, a na kojima možemo jako puno uštedjeti, nego na ovim socijalnim davanjima. Treba uvesti i cenzuse i kod davanja udžbenika. Prema tome kada govorimo je li to nadstandard ili je to socijalna usluga, kod zrakoplovnih karata sada u ovim trenucima nitko neće u shopping, avionom će ići iz potrebe. Naši sugrađani traže više jer bolest traži više, ne iz vica.

15:41 Franković: Slažemo se u mnogočemu, međutim ovo nije nikako socijalna mjera i nikada nije bila. Mi kroz modele pomažemo i kroz drugi upravni odjel. Nisu to mali novci koje smo isplatili za karte. Slažem se da se za sve treba uvesti imovinski cenzus. Molio bih pročelnika da kaže točan iznos subvencija.

Pročelnik Miljanić: Do 16. lipnja je isplaćeno 755 tisuća kuna, a u konačnici oko milijun kuna.

15:45 Maslać (HDZ): Mislim da nije loš trenutak da se promijeni model da bi se dobio pravi efekt jeftine karte.

Nikša Selmani (SJG): Mi smo dosta razmišljali o ovim točkama, najprije mislimo da treba mijenjati pravilnik. Možda ne bi bilo loše da jedan vid transporta ostavimo i potičemo, da ne zatvorimo sve do kraja.

Prijedlog pravilnika o dopuni Pravilnika o subvencioniranju cijene zrakoplovnih karata na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obratno je usvojena.

15:49 Točka Prijedlog pravilnika o dopuni Pravilnika o subvencioniranju cijene cestarina autoceste A1 za I. skupinu vozila na relaciji Ploče-Zagreb-Ploče je također usvojena.

15:54 Blaž Pezo: Žao mi je što se točka o javnim površinama unutar povijesne jezgre nije riješilo na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

Točku je predložio Maro Kristić, usvojena je jednoglasno.

15:57 Slijedi točka – Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Grada Dubrovnika za razdoblje 2014. – 2018. godina.

Pročelnica Jelena Lončarić: Predstavničko tijelo razmatra izvješće o stanju u prostoru u zadnje četiri godine, detaljnije će reći Maja Madiraca.

Maja Madiraca ispred tvrtke Urbos iz Splita, koja je za Grad Dubrovnik izradila dokument o stanju u prostoru pojasnila je detalje.

-To je dokument koji nećemo ovdje precizno iznositi, a koji je podloga za prostorno uređenje. Tu su podaci o komunalnoj infrastrukturi, podaci o demografiji…Kompletan sadržaj određen, radi se analitički dio, ocjenjuje se stanje u prostoru i onda se rade preporuke. Njegov najvažniji dio je preporuka za prostorno uređenje. Možda nije aktualno jer je to bila 2018. godina kada smo prikupljali podatke – kazala je Madiraca koja je dodala kako dokument obuhvaća razdoblje od 2014. do 2018.

-Nakon donošenja svih ovih planova, donešen je i pan Dubrovačko – neretvanske žuapnije. GUP Grada Dubrovnika treba sada već u ovoj fazi usuglasiti. Treba odgovoriti na sve zahtjeve koje su propisale članice EU. Mi smo konkretkno radili i za gospodarski centar na Pobrežju i Osojniku. Generalno gledano 1300 hektara građevinskog područja je izgrađenost 60 posto. Tu još uvijek ima prostora za stvari koje bi se mogle preispitati. Sve su to stvari koje je potrebno sagledati. Buduća gradnja ne smije zauzimati velike površine. Teško je osigurati mehanizam za očuvanje javnoga, tu porstorni plan nema sve mehanizme da bi prostore očuvao od buduće gradnje – kazala je Madiraca.

16:13 Maro Kristić: Zahvaljujem na detaljnom obrazloženju, ovaj dokument koji je inače zakonska obveza je daleko iza nas. Mene samo zanima je li pokrenut proces za sljedeće četvorogodišnje razdoblje, ovaj dokument je konkretno bez velikog učinka.

Pročelnica Lončarić: Ono što je najproblematičnije je prikupljanje podataka i zato ovo sve kasni.

Selmani: Ovaj dokument potvrđuje što je jasno mnogima, a to je da je situacija vezano uz kvalitetu izgrađenog prostora duboko nezadovoljavajuća. Situacija će biti još lošija sigurno kada se bude radilo drugo razdoblje, koliko će nas ove smjernice obavezivati, a drugo je oko gospodarenja otpadom. Pokrenuli smo postupak CGO, međutim svi prethodni dokumenti neki faktori nedostaju, a sastavni su dio problema.

Madiraca: Što se tiče preporuka i smjernica, one će vjerojatno biti i za iduće ratdoblje slične. Ovaj dokument, sve one segmente koji se tiču gospodarenja otpada, turizma, demografije, sve je tretirano. što se tiče planskog aspekta posao je odrađen. Onoliko koliko je moguće je jedan planski aspekt, vaše pitanje bi bilo drugačije da Grad nema sagledanu tu tematiku.

16:20 Čale Mratović: Slažem se da je ovaj dokument sveobuhvatno opisao prostor, opisuje stanje iza nas. Mene zanima što možemo mi napraviti s tim? Pozaknuta s onime što nam se aktualno događa, mastodont je već izgrađen, pored Kampusa ne znam što se događa, u povijesnoj jezgri kažu da već imamo izgrađene bazene. Ovo što ste ovdje stavili se odnosilo i prije. Kako nam se događa da to ne poštujemo, što možemo napraviti?

Šimac Bonačić: Imam ja svašta pitati gdje se što gradi, ali neću danas. No kada je kolegica sada spomenula stabla, mene zanima tko radi registar stabala?

Pročelnica Lončarić: Za bilo koje stablo koje želite ukloniti morati tražiti dopuštenje od Vrtlara, mi smo proučavali načine na koji način je najbolje katastar učiniti, ali ove godine nas je korona spriječila. Zeleno štitimo odlukom o komunalnom redu i GUP-om.

Točka Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Grada Dubrovnika za razdoblje 2014. – 2018. godina je jednoglasno usvojena.

16:28 Točka – Prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi – Dječje igralište „Bosanka“ – je usvojena.

16:29 Slijedi točka – Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima.

Kristić: Pozdravljam odluku, ali moram reći, prvo znakovlje koji su postavljeni nije praktički ovjereno odluko Gradskog vijeća, da li je taj znak mjerodavan, mogu li taksisti prometovati ili ne? Trebali ste staviti van snage neke dogvore s agencijama, jer ovom odlukom pretpostavljam je stavljeno van snage. Također sankcije nisu primjerene i naplaćivati 10 000 kuna, ne bi bilo loše da ih se sada ne sankvcionira, nego da ih se prvo informira i naplati im se taksa. Što je s vremenom zaustavljanja, ne bi bilo loše da se uvede plaćanje gotovinskim putem. Ukoliko netko rezervira termin, a netko nešto zaboravi od gostiju ili slično, a određeno je vrlo kratko vrijeme mislim da bi trebalo imati neke tolerancije.

Pročelnik Šutalo: Što se tiče ove odluke, ovo nije nova odluka nego se radi o izmjeni postojeće, uvodimo sustav videonadzora. Oslabađamo u potpunosti plaćanja za sve vrste vozila, na webshopu od danas stupanja na snagu uopće neće biti kupovine, nego će biti samo termini. Što se tiče prekršajnih odredbi, kada se popravi vrijeme svakako planiramo samo koristiti webshop nego korištenje gotovine. Ako netko zaboravi putovnicu ili slično, rokovi koje smo stavili su opravdani i da su konkretni. Što se tiče taksista on je još uvijek na snazi, ali Grad Dubrovnik i komunalni redari nemaju pravo kažnjavati.

Kristić: Sugestija je da se prvo treba informirati, a ne da se izreče kazna od 10 000 kuna. Što se tiče znaka ostalo je dvojbeno, je li taj znak sada vrijedi, jer nismo donijeli pravilnik o prometovanju, što to znači na ovlasti policije, da policija može kazniti, ali da taj drugi na sudu to može osporiti.

Pročelnik Šutalo: Ispoštovana je sva procedura, donešene je odluka MUP i gradonačelnika.

16:38 Barač: Je li moguće dozvoliti motociklistima prometovanje do skretanja za Gradac? Smanjilo bi se opterećenje oko stare gradske jezgre. Drugo, bio sam svjedok sukobu dviju grupacija taksista, no to bi trebali obratiti pažnju nasred Pila.

Čale Mratović: Je li agencije koriste vinjete, a da smo s njom u sudskim postupcima? Da li ćete DPDS-u sugerirati cijene karata?

Gradonačelnik: Što se tiče vinjeta, ta odluka je usvojena od strane bivšeg saziva Gradskog vijeća, što automatski znači da je cijeli niz agencija koji su u sporu imalo mogućnost kupnje vinjeta jer formalno pravno nije povezano jedno s drugim. Možemo za iduću sjednicu pripremiti izvještaj koja je agencija, koji je spor da vidite u kojoj je fazi koji spor. Visoki i trgovački sud su zauzeli stav, a to je važno i očekujemo značajnije prihode.

16:44 Čale Mratović: Zaista očekujem izvješće.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima – je jednoglasno usvojen.

Slijedi točka – Prijedlog odluke o načinu financiranja troškova uređenja građevinskog zemljišta te izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

16:46 Gradonačelnik: Nova odluka je poboljšana, posebno na postupak pregovaranja, odnosno o primitku pisma namjere donosi se odluka. Ugovorom osiguravatelj sredstava dobiva punomoć. Do sada smo imali niz različitih praksi, kada bi određeni investitor želio graditti ot nije prioritet i onda dolazimo u probleme. Upravo zbog toga je nadležni upravni odjel predložio unificiranu priču u kojoj su jasni postupci, u budućnosti svim privatnim investitorima koji su zainteresirani za ulaganja pravila igre su jasna na početku.

Maro Kristić (MOST): Zaista je bilo različitih postupanja, predložio bih ako je moguće, da se ne mora čekati da grad uvrsti to u svoje planove. Onda dođemo do faze ugovaranja i u tom postupku javne nabave Grad je nositelj, je li moguće da osiguratelj sredstava bude taj koji će provesti javnu nabavu?

Gradonačelnik: Imali smo i jednu i drugu praksu, i upravo ova prva u kojoj grad opunomoćuje predstavnika nije dobra, dobro je da grad kontrolira postupak, puno je transparentnije, imali smo i jedno i drugo i zaključili smo da ovo prvo nije dobro.

16:52 Marković (HRAST): Što je s fizičkim osobama koji nemaju sredstva za gradnju komunalne infrastrukture, a namjeravaju graditi kuću na kojoj nije riješena komunalna infrastruktura?

Gradonačelnik: Postoje prioriteti grada prilikom građenja kom. infrastrukture, ako nije riješena infrastruktura do određenog obiteljskog objekta, a ista je ucrtana onda upravo zbog toga postoji ovaj ugovor. Uobičajena je praksa da proces same izgradnje odbije se od komunalne naknade, ima raznih situacija, ima i to da investitor financira 100 posto. Postoji i vrijeme kada se treba čekati izgradnja npr. ceste kada grad za to bude imao novaca.

Selmani: I za jedno i drugo postoji procedura, nekad je potrebno imati i neku garanciju jer tako imamo sigurnost. Na ovakav način temeljem pisma namjere zainteresirani se počinje gledati kao osiguravatelj sredstava treba imati garanciju da će i nešto graditi. Hoće li grad pristajati na ugovore u kojima je on dužan isplatiti jedan dio troškova gradnje?

17:01 Gradonačelnik: Npr. imamo OS3 koja po ničemu nije predmet javnosti, ali po planu može se izgraditi. Ukoliko to nije u interesu Grada na način da ne vodi do neke parcele koja ima neki sadržaj onda grad ne treba djelomično financirati. Korist je isključivo u rukama investitora.

Kristić: Neće nam biti lako selektivno odlučivati. Sve one prometnice koje su u GUP-u su javne, teško će nam biti za sve one koje nisu u planu odlučivati.

Gradonačelnik: Ovdje u cjelosti može privatni investitor financirati sam, ako gradu nije od interesa. Istovremeno se privatnom poduzetniku uvažava visina komunalne naknade.

17:06 Terezina Orlić (DDS): Jasno su prioriteti gradonačelnika, međutim ono što je gradonačelnik rekao vrijeme, što je s protekom vremena, u konkretnom slučaju ovdje smo već mjesecima pravno situaciju raščistili, može li se staviti u odluku o načinu financiranja i neko vrijeme u kojemu grad mora proći proces javne nabave itd.

Gradonačelnik: Slažem se da je vrijeme ključan faktor, kada bi u odluku stavljali vrijeme za sebe onda bi sebe stavili u nepovoljnu situaciju jer znamo kako idu javne nabave. Ovom odlukom omogućili smo svim privatnim investitorima vijeme kao faktor brzinu.

Točka Prijedlog odluke o načinu financiranja troškova uređenja građevinskog zemljišta te izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture je jednoglasno usvojena.

17:11 Slijedi točka – Prijedlog odluke o dopuni Odluke o raspoređivanju sredstava iz Proračuna Grada Dubrovnika namijenjenih financiranju političkih stranaka i vijećnika s liste grupe birača Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik: Pobornik sam da se sve stranke financiraju iz javnih sredstava, i da se ukinu bilo kakve donacije. No sada mislim da je apsolutno opravdano do kraja godine zaustaviti financiranje političkih stranaka. Njemačka ima model javnog financiranja, država je ta koja na osnovu od postignutih rezultata stranku financira. Mislim da je to najbolji model.

Točka je jednoglasno usvojena.

17:13 23. Točka Dnevnog reda Prijedlog odluke o osnivanju Vijeća za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda na području Grada Dubrovnika.

Šimac Bonačić (SDP): Bilo mi je čudno zapto ovo vijeće ne funkcionira. Od 2009. ili 2010. od kada je na inicijativu Policijske uprave Grad Dubrovnik pristao na osnivanje Vijeća napravljeno je jako puno projekata. Donosili su se raznorazni programi i prioriteti i imali smo sliku stanja. Ovdje nedostaje predstavnik medija i sastajanje samo dva puta godišnje, mislim da je to malo.

Vučković Matić: Neodstaje u ovom predstavništvu i netko iz osnovnih škola.

Zamjenica gradonačelnika Tepšić: Ne mislim da predstavnik medija može puno pomoći, mislim da je dobro da se odabiru osobe koje će komunicirati s medijima gdje će se moći plasirati informacija za koje se misli da su potrebne.

17:21 Čale Mratović: Nije stvar samo prenijeti nego da ljudi koji na dnevnoj bazi komuniciraju budu zajedno s nama i da na taj način budemo učinkovitiji.

Rikard Rossetti (DUSTRA): Ne vidim svrhu sastajanja samo dva puta godišnje jer onda ne znam čemu služi.

17:25 Pročelnik Brčić: Htio bih dati neka pojašnjenja, upravni odjel nadzire škole, i vrlo je teško definirati koja bi to škola bila zastupljena u povjerenstvu. Teško nam je odrediti tko je taj predstavnik srednjih škola jer su one pod ingerencijom županija. Isto tako što se tiče sveučilišta, što se tiče učestalosti sastanaka, navedeno je najmanje dva puta sastajanje. Pokušali smo reducirati broj članova povjerenstva, jer se neki dio članova nije odazivao na sjednice.

Doršner: Slažem se sa zamjenicom Tepšić, nije uvijek potrebna direktna informacija s medijima, sigurno će se moći adekvatno formulirati neko priopćenje za javnost. Ponekada i mediji izvještavaju na jedan ne adekvatan način. Dobra ideja je i osnivanje i Ministarstva kulture i medija.

Točka je usvojena.

Usvojene su točke: Prijedlog odluke o imenovanju Stručnog povjerenstva za koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra Grada Dubrovnika, Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2020. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna Programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području grada Dubrovnika u 2020. godini, Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2020. godinu, Prijedlog zaključka o potpisivanju Ugovora o zasnivanju prava služnosti zemljišta u svrhu postavljanja FTTC kabineta fiksne mreže sa pripadajućim privodima kabelske kanalizacije do izgrađene fiksne mreže između Grada Dubrovnika i društva Hrvatski Telekom d.d. iz Zagreba, Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 2464/2 k.o. Dubrovnik površine 43m2.

17:39 Slijedi 31. točka Dnenvog reda – Prijedlog zaključka o sklapanju Aneks I. Sporazuma o suradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje elektromotornih vozila.

Selmani je tražio pojašnjenje ove točke. Pročelnik Šutalo je kazao kako je u studenom 2019. bio ugovor s HEP-om, no dodao je kako se mijenjala pozicija punionice.

Točka je jednoglasno usvojena.

Točka Prijedlog zaključka o sklapanju Sporazuma o suradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje elektromotornih vozila broj 1/2020 je jednoglasno usvojena.

Slijeda točka u kojoj se daje suglasnost investitoru Doma projekt za izgradnju prometnice

17:45 Gradonačelnik: Mislim da je važno napomenuti, da je ovo jedan od projekata gdje je važno vrijeme i ovo je projekt koji se vuče 10 godina. Radi se o dvosmjernoj prometnici. U slučaju kada ukupni troškovi kom. infrastrukture koji premašuju iznos osiguravatelj će osigurati razliku, on će u potpunsoti poktiri i 1 i b jer cesta ne vodi nikakvoj daljnjoj infrastrukturi.

Kristić: Ovdje moram pohvaliti investitora jer će izgraditi 344 metra dugu cestu u dvotračnom smislu, a cijela prometnica će koristiti cijelom Solitudu. Sve pohvale.

Odluka je jednoglasno usvojena.

17:40 Slijedi točka – Prijedlog kandidata za imenovanje sudaca porotnika i sudaca porotnika za mladež Županijskog suda u Dubrovniku. Točka je usvojena.

Slijede vijećnička pitanja.

Prvi se javio Nikša Selmani (SJG).

Selmani: Pianje je vezano uz upravljanje Lokrumom, obzirom da je plan upravljanja Lokrumom već trebao biti donesen, je li donesena studija kapaciteta Lokruma? S obzirom da dosadašnji ravnatelj nije dao odgovore, jesu li planirane participativne aktivnosti sa zainteresiranom javnošću?

Gradonačelnik: Znam da je plan upravljanja bio u izradi no točno sve detalje vam ne mogu odgovoriti, ali odgovoriti ćemo vam u pisanom obliku, ali svakako ćemo uključiti i gradski kotar.

Dolores Lujić: Prvo pitanje odnosi se na stanje u parkovima, nije samo u Pilama loše uređen već i u Gružu, postoji li mogućnost da netko obiđe te parkove. Drugo pitanje odnosi se na Lapadsku obalu, postoji li građevinska dozvola za odvijanje u fazama?

Gradonačelnik: Dio parkova se uistinu se nalazi u nedovoljno dobrom stanju, posebno koliko imamo vandalizama, ne stignemo sve obnoviti. Sada smo negdje postavili i kamere i sve nadziremo. Sve što smo uložili oni su praktički razrušili, što se tiče Pila, projekt je pri kraju i on više uopće neće izgledati ovako kada sada izgleda, imati će puno zelenila različite sprave. To će biti jedan novi interaktivni prostor grada koji će biti multifunkcionalan. Što se tiče rekonstrukcije Lapadske obale, podijeljena je u više faza, za prve dvije imamo ishođenu građevinsku dozvolu, sa drugom dozvolom smo pri kraju. Očekujemo da će se natječaj za radove raspisati u studenom. Čak nemamo više ni imovinsko pravnih problema.

Jadran Barač (SDP): Imam dva pitanja. Molim tko vas tzv. iz nekretninskog lobija reketari, komunikacija između predstavnika i medija predstavlja činjenićne informacije. Niste to potkrijepili dokazima. Tko vas to reketari pa će ukoliko je i potrebno i oporba stati u obranu javnog interesa. Drugo pitanje, nedavno je objavljena informacija kako je pročelnik Šutalo s izgovorom kako je u Splitu nije došao na sud, a bio je u Uvali Lapad na kafi. Imate li informaciju da je pročelnik samostalno donio takvu odluku ili ste vi znali za tu odluku?

Gradonačelnik: Kao što sam najavio svako vrijeme nosi svoje izazove, svaka funkcija nosi i svoj teret, kako su najavljeni i određeni sudski postupci onda ću ja na tome mjestu jasno i reći odgovore, što, kako, kada , gdje i zbog čega. Vaše drugo pitanje, pročelnik je od mene zatražio godišnji odmor i zbog čega se nije pojavio na sudu to nije u mojoj domeni. Ja da sam pozvan na sud ja bih se pojavio, ne bi mi se dogodilo da kažem da mi preskače srce pa da sudjelujem na utakmici. Svoju odgovornost treba pokazati, to je pročelnik preskočio, ali vjerujem da se tako nešto neće dogoditi, znam da je imao zakazane preglede, neki su otkazani, no siguran sam da će doći na iduće ročište, za to s ene trebate brinuti.

Barač: Mislim da pročelnik ipak treba snositit odgovornost.

Vučković Matić: Moje pitanje se odnosi na 14 milijuna kuna za marketinške promocije, voljela bih da obrazložite taj operacioni plan. Što je s ostalim osnovnim školama i integracijama?

Gradonačelnik: Kao što sam rekao i više puta, što se tiče poticanja avio linija, u suradnji s Ministarstvom turizma smo dogovorili jedan paket od 14 milijuna kuna te da napravimo operacijski plan naleta za Dubrovnik kako bi napravili marketinšku suradnju. Sufinanciranje letova prema Dubrovniku se prema zakonu ne može dogoditi. Dogovorili smo marketinški plan, u tom vakumu prostora se dogodila tehnička Vlada i očekujemo realizaciju u idućem tjednu. Drugo vaš pitanje, slažem se, trebala bi svaka škola odogvoriti izazovima, mislim da to mora biti standard u svim školama.

Maro Kristić: Moje prvo pitanje se odnosi na pothodnik na Ilijnoj glavici. Drugo pitanje prepuštanje mjesta u Turističkom vijeću Stanku Ljubiću on je odstupio, imenovan je Daniel Marušić. Krši se statut vijeća i molim da iznesete planove, broj članova je inače devet, a sada je 10.

Gradonačelnik: Što se tiče obećanja bivšeg gradonačelnika vezano uz Ilijinu glavicu mi ćemo to obećanje riješiti i žao mi je tih ljudi jer ih se navuklo na tanak led. Što se tiče članova Turističkog vijeća nije prekobrojan, obadvojica su već u Vijeću samo su iz različitih sektora. Sada radimo novi statut i članove u budućnosti imenuje gradonačelnik. Iskreno sam mišljenja da na čelu ne treba biti gardonačelnik nego netko iz sektorskih redova. Imamo Katiju Jerković, Dumančića, Daniela Marušića, Kunicu, Tonćija Bitangu, Nina Dubretić, Stanka Ljubić. Mislim da imamo dovoljno iskusnih ljudi koji mogu preuzeti funkcije, po meni treba biti i mlađe i starije. Zvao sam igospođu Pavu Rusković Župan jer ipak nam ti neki ljudi mogu pomoći.

Kristić: Nemam ništa protiv toga da se Vijeće dodatno osnaži, međutim ne bi htio da netko sutra postavi pitanje legitimnosti.

Rikard Rossetti (DUSTRA): Jedno pitanje za gradonačelnika, dijelim zabrinutost stanovnika Lopuda, kako opstati na otoku kada je sve zamrlo. Brojni ugostiteljski objekti nisu otvorili, sve je reducirano, smeće se rjeđe odnosi.

Gradonačelnik: Slažem se s vama da uistinu Lopud, ali i svi naši elafitski otoci, da smo barem napravili one marine jer nautički turizam cvate i to je jedan od sigurnijih sektora u ovome trenutku. Odvoz smeća ću provjeriti s direktorom Čistoće, ono što mi je drago da će Lopud postati prvi koji će dobili kanalizaciju, trebalo je s jednog otoka početi. Imali smo i žalbe o izvođenju građevinskih radova, poslali smo komunalne redare, radi se o jednom objektu na sredini otoka. Ova sezona je nažalost takva kakva jest.

Krešimir Marković (HRAST): Može li se Lokrum prilagoditi osobama s invaliditetom? Prometujući Ulicom generala Janka Bobetka vidi se kak ostanovnici muku muče s parkingom u navedenoj ulici, hoće li se uskoro što tamo napraviti, izgraditi garaža i planiraju se ukloniti antene s one zgrade?

Gradonačelnik: Za Lokrum moram provjeriti, moram vidjeti koja je visina rampa i ako nemaju tu rampu i potaknuti ih ako nemaju da kupe. Na brodu također ima mjesta. Što se tiče ulice Janka Bobetka tamo postoji jeda velika parcela i tu smo planirali garažu, a kada se oslobode financijska sredstva voditi ćemo računa da se tamo izgradi javna garaža. Što se tiče antena, Uprava HEP-a je donijela prijedlog o prodaji, moramo vidjeti kako ćemo kupiti zgradu i onda uklnoiti antene i preurediti za vrtičke prostore.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Promet je jedan od prioriteta, postavljam pitanje u vezi prometa u mirovanju, nisam pronašla u proračunu te projekte, molim vas da me izvijestite u kojoj fazi su ti projekti?

Gradonačelnik: Budućnost grada leži jednim dijelom u garažama, a u drugom dijelu na disperziji prometa van grada što već radimo na Pobrežju. Projekt je u izradi, pri kraju i vjerujem da ćemo uskoro imati gotovu proejktnu dokumentaciju. Garaža u sv. Jakovu, prošli smo kroz posljednje idejno rješenje, to bi bila garaža isključivo za stanovnike sv. Jakova. Garaža u Mokošici, usklađeno je rješenje. Moram spomenuti Gradac, čekamo samo vrijeme podsezone da počnemo raditi gore, Sanitat je izrazio želju da sam to radi, ići će i jedno blago pošumljavanje i posebna površina gdje ide posebna vrsta materijala, a što je sve usuglašeno s Konzervatorskim odjelom. Za projekt Iza Grada, to je iznimno zahtijevan financijski projekt.

Blaž Pezo (HDZ): Možete li nam komentirati stanje gradilišta u Mokošici, je li se riješila situacija oko rasvjete, kabela, pristupnog puta? Drugo pitanje, sportska infrastruktura, nismo dugo ništa čuli, dokle smo s tim došli?

Gradonačelnik: Vodoopskrba sustava Mokošice su bili jedni od prioriteta ove Gradske uprave, međutim kada smo krenuli otvorili su se i drugi problemi poput telekomunikacija, struje, rasvjete. Sudjeluju sada i T-com i HEP, više izvođača u malim ulicama. Stalo nadziremo teren i rješavamo dnevne probleme kojih ima u tako uskom prostoru. Odradio samsastanak sa stanovnicima i objasnio im problematiku. Kada se to završi Mokošica će imati javnu rasvjetu, kanalizaciju, brzi internet…Što se tiče sportske infrastrukture, održali smo prije nekoliko dana sa Hrvatskim rukometnim savezom, dobili smo domaćinstvo 2025. i obveza je sportska dvorana. Pozvali smo na sastanak izrađivača navedene projektne dokumentacije dvorane, oni su dodatno išli u sve one uvjete koji se moraju ispuniti za Svjetsko rukometno prvenstvo. Ako sve bude uredu, negdje otpirlike za godinu dana možemo imati spremnu projektnu dokumentaciju. Pripremamo i rekonstrukciju postojeće dvorane, ići ćemo na natječaj Fonda za energetsku obnovu. Finacije nisu problem tu će nas pratiti i europski projekti i Vlada, Gard bi sudjelovao kao posredničko tijelo. Što se tiče energetske obnove u Gospinom polju, u listopadu ili studenom bi mogla ići, ako bude sve kako treba.

Miho Obradović (HNS): Imam dva pitanja, je li istina da Turistička zajednica kao ni Upravni odjel nije u kontaktu s privatnim iznajmljivačima? Drugo, da li znamo koliko će koštati odlazak u prijevremene mirovine u Libertasu?

Gradonačelnik: U turističkom vijeću smo maloprije rekli da sjedi Nino Dubretić koji zastupa male privatne iznajmljivače, i vrata Turističke zajednice su svima otvorena. No čim smo se otvorili morali smo posložiti određene stvari kao što je COVID ambulanta. Točno su usuglašeni svi postupci kako i na koji način. Na idućem GV će doći direktorica TZ-a koja će pojasniti što su sve radili tijekom korone, koji je efekt bio jedne, druge i treće kampanje, puno je toga napravljeno, ali se iz nekog razloga nije dobro iskomuniciralo. Već ima jedna najava na YouTube, rad se o Stjepanu Hauseru. No sve to treba doći ovdje i izprezentirati. ABC sutra dolazi, francuska i španjolska su već bile, konstantno imamo nastupe u medijima, želimo imati prisutnost. Moramo imati veću popunjenost, ali ne pretjerivati. Neki su mi rekli kako imaju puno bolje goste nego prošle godine. Svaku večer pratim brojač i to je je svaku noć do pet tisuća ljudi. Što se tiče Libertasa, cilj je ići u jedno zaduženje, i cilj je poslati u mirovinu 40-ak ljudi, rade se izračuni koliko će to koštati, no ušteda će biti oko pola milijuna kuna. Mi smo danas uputili dopis svim društvima Grada Dubronvika da ispitaju djelatnike u prijevremene mirovine, ključ je smanjiti broj izvršitelja u društvima s obzirom da se smanjila i potreba. Svi očekuju uvođenje svih linija, ali to su veliki troškovi, a naši ljudi nisu naučili presjedati. Na plaće ide tri milijuna i 480 tisuća kuna, a dorpinose smo trenutno odgodili na tri mjeseca. Operativni trošak je ogroman, a mi nismo imali pravo na subvenciju od strane države. Išao sam kod ministra Alardovića i Lbertas je ušao u sustav i dobiva onih 4000 kuna od prošlog mjeseca, i to će biti iduća tri mjeseca. Oni koji rade imaju 10 posto manju plaću, a oni koji ne rade 20 posto.

Obradović: Ono što se tiče “influensera” to znam po sebi da je važno, kada kod mene dođe netko sutra je odmah veći promet, no je li ga Turistička zajednica primila i uručila mu neki prigodni poklon?

Sjednica je ovime završila.

Lea Pavlović/Elizabeta Jelić

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE