U 9 sati i 11 minuta započela je 34. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u Velikoj vijećnici. Na sjednici je prisutno 16 od ukupno 21 vijećnika. Na dnevnom redu je 10. točaka, među kojima su donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ, Odluka o spajanju UTD Raguse i TUP-a, Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru… Vijećnica Ivana Šepak svoj je mandat stavila u mirovanje, a umjesto nje u Vijeću će u ime DUSTRA-e bit će Karlo Gjurašić, koji je položio prisegu.
Katarina Doršner predložila je ukidanje Vijećničkih pitanja s današnje sjednice, a ujedno joj je i rođendan, koji su joj vijećnici čestitali.
Većinom glasova s Dnevnog reda su izostavljena Vijećnička pitanja i imenovanje ravnatelja Lokruma. A nadopunjen je točkama prijedlog odluke o najmu stana za potrebe Azila za nezbrinute životinje, kao i točkama razrješenja ravnateljice i imenovanja v.d. ravnatelja JU Lokrum, kao i navedene dvije točke vezane uz plaće gradonačelnika i zamjenike gradonačelnika te ustrojstva gradske uprave.
Dvije točke vezane uz plaće dužnosnika (gradonačelnika i njegovih zamjenika) objasnio je gradonačelnik. Kazao je kako je riječ s usklađivanjem s Odlukom Vlade. Rekao je kako koeficijenti plaća za dužnosnike u dubrovačkoj gradskoj upravi nisu maksimalni, a maksimum je 6,42, već je ostao isti kao i do sada 5,50. Što znači da bi njegova plaća kao gradonačelnika u neto iznosu bila 3 500 eura u odnosu na dosadašnjih 2 642 eura. Istaknuo je kako se ovom izmjenom koeficijenta dužnosnika omogućava i povećanje koeficijenta za pročelnike i službenika i namještenike grada. Dodao je da je Grad povećao topli obrok s 50 na 100 eura za zaposlenike grada jer nije bilo načina za povećanje plaće. Naglasio je da korekcija plaća u gradskoj upravi povlači za sobom korekciju plaća službenika i namještenika i u kulturi i vrtićima i tako dalje.
Đuro Capor (SJG) – ne vidim da se ova točka o plaćama stavlja u zadnji tren na raspravu. Mi sad raspravljamo, a nemamo ni odluke. Ne vidim potrebu za tim. Reakcije na povećanje plaća za dužnosnike naišlo je burne reakcije javnosti, a ja se stvarno osjećam loše kad mi raspravljamo o podizanju plaće gradonačelniku koji ne razlikuje ustaše, četnike i partizane.
Franković (HDZ) – neću se uloviti u mrežu vijećnika Capora, dobro znam tko je tko. Ova odluka kad je stupila na snagu, objavom u Narodnim novinama, a to je danas prvi radni dan i danas smo tek o njoj mogli raspravljati. Osobno mislim da je Vlada donijela dobru odluku i da plaća gradonačelnika sada ne ograničava povećanje plaća službenika i namještenika.
Maro Kristić – osobno nemam ništa protiv ove odluke, premda bi se trebalo vidjeti tko je sve obuhvaćen ovom odlukom jer nekim bi saborskim zastupnicima platio da ne dolaze u Sabor. Drago mi je da se ovom odlukom plaće zaposlenika mogu povećati, ali volio bih da razmjer povećanja plaće ne bude za gradonačelnika 900 eura, a za ostale simboličan iznos.
Pero Vićan (DDS) – Ova odluka koju ćemo izglasati ne izlazi iz gabarita zakona. Ja dolazim u velike probleme u privatnom sektoru s kvalitetnim kuharom pregovaram o plaći kao s Livajom. Ovo je šuplja rasprava, gradonačelnik Dubrovnika trebao bi imati 10 000 eura s obzirom što sve radi, ne govorim samo o Frankoviću, nego o dužnosti. Možemo govoriti i o kvaliteti zaposlenika, ima ih vrijednih i dobrih, a ima i onih koji se, da dobiju otkaz, nigdje ne bi zaposlili. Mislim da ne treba gubit vrijeme na ovu raspravu.
Anita Bonačić Obradović (SDP) – rekla je da bi voljela da se nagrađuje rad, a ne stolica, jer ima onih koji dobro rade, a neki su samo dizači ruku.
Andro Vlahušić – rekao je kako će glasati za ovu odluku, ali kako mu je uvjet povećanje subvencije podstanarstva i subvencija Zračnog mosta i autoceste. On kaže da mu je plaća 2009. bila 3 500 eura, koju je naslijedio od Šujice, a da je do kraja mandata smanjio na 2 000 eura jer novca nije bilo. Tvrdi da novca sada ima i da bi trebalo ponovno uvesti mjere. Naglasio je kako je od 2015. stanarina rasla znatno, a subvencija za podstanare nije.
Franković je kazao kako je on saborski zastupnik i gradonačelnik te da je izabrao plaću gradonačelnika koja je manja od plaće saborskog zastupnika. Kazao je i kako ima pravo i na nadoknadu te razlike, ali da on smatra da je plaća gradonačelnika za njega dovoljna i da je pošteno da tamo gdje obavlja većinu posla, dobiva i plaću. Kazao je kako razliku ne koristi. Dodao je kako smatra da je subvencija za letove i vožnju do Zagreba nužna dijelu građana, ali ne, kao što je to prije bilo jednaka i za shopping i za liječenje.
-Meni je najlakše ovo bilo u vrijeme kiselih krastavaca izbjeći, ali da sam to izbjegao, onemogućio bi rast plaća i tetama u vrtiću i zaposlenicima gradske uprave. Izložio sam se da me ljudi malo pljuju, zbog drugih. Posao gradonačelnika je 24 sata na dan, mi nemamo poklon za djecu ni regres. Mogao sam voziti gradski automobil bez troškova, zakon mi to omogućujete, ali ja vozim svoj automobil. Mislim da je ovo dobra odluka za svih, rekao je Franković.
Bonačić Obradović (SDP) – meni je uvijek logika bila da Vi uzmete radije plaću zastupnika da rasteretite gradski proračun, ali već ste mi odgovorili zašto niste i zašto je to bolje. Hvala.
Vlahušić – podstanare nije briga tko Vama plaća plaću i kako Vi putujete do Zagreba. Poslat ću na sljedeću sjednicu Odluku o subvencijama, koju se nadam da će biti prihvaćena u sljedećem proračunskom razdoblju, a danas ću prihvatiti Odluku.
Marko Potrebica (HDZ) – ne trebate se Vi pravdat o plaći gradonačelnika Dubrovnika. Mislim da bi Vi trebali uzeti saborsku plaću, jer proračun Grada puni državni proračun i to kako. A ovdje nije riječ o plaći Mata Frankovića, nego dužnosti gradonačelnika Dubrovnika.
Kristić – pažljivo čitajući odluku vidio sam da se ona odnosi na dužnosnike, a nije mi jasno kako se ona odnosi na službenike.
Franković – da ja uzmem saborsku plaću 4 100 eura, nismo riješili problem povećanja plaća pročelnika, zaposlenika i službenika, jer njihova plaća ne smije biti obračunata po većem koeficijentu od plaće dužnosnika.
Vlahušić je rekao kako bi za Frankovića bilo najbolje da se pred izbore odrekne obje plaće.
Franković je rekao kako živi od svog rada i kako je stan kupio na kredit. -Ne iznajmljujem, ne kradem, a moram plaćati kredit. Moram živjeti od svog rada.
Vićan – nisi naslijedio Mato ništa u Gradu, ali imaš ti nasljedstva, prodaj nešto. A ti Vlahušiću odreci se saborske penzije, koju nisi zaslužio. Dva dana u Saboru i s 55 godina dobiješ povlaštenu saborsku penziju.
Potrebica – nema više tih povlaštenih penzija, a vijećnik Vlahušić se među zadnjima ukrcao u taj vlak, hajdemo se vratiti na šine rasprave, a to nisu penzije.
Vlahušić – meni su zabranili HDZ-ovci da radim, zato sam pošao u mirovinu. A zaposlio sam Bekića, ženu mu i sestru, nisam pitao koja su stranka. Ja sam kao liječnik odradio u dežurstvima 70 godina radnog staža. Dubrovačka bolnica plaća liječnike koji dolaze iz drugih gradova, a meni ne daju da radim. Ja sam svoju mirovinu zaradio.
Olga Muratti (HSU)– rekla je da se nada da će gradonačelnik i saborski zastupnik pokrenuti u Saboru raspravu o usklađenju mirovina, koje su sramotno male, a da o današnjoj točki ne treba raspravljati više jer je ona samo provođenje zakona. Dobacila je Bonačić – Obradović kako je njezina bivša stranka (SDP) ukinula povlaštene mirovine, ali tek kad su se svi ukrcali na taj brod.
Krešimir Marković (HS) – molim da se rasprava usmjeri na temu.
Potrebica je rekao da bi i on to volio, ali da je ovo demokracija.
Muratti se obratila vijećnici Bonačić Obradović kazavši joj kako ne zna o čemu govori i da treba još puno naučiti.
Bonačić Obradović – Čovjek uči dok je živ, ali od Vas, gospođo Muratti, definitivno ne mogu ništa naučiti.
Saša Škrabić (SDP) na kraju je kazao kako je sramotno da se penzionerima mirovine dižu za 30 eura, a dužnosnicima plaće za tisuću, dvije i više.
Većinom glasova usvojena je odluka o usklađivanju plaća dužnosnika, a nakon punih uru i pol rasprave.
Izmjena i dopuna Odluke o ustrojstvu gradske uprave
Dosadašnji Odjel za turizam se ukida i djelokrug se rada dijeli na tri odjela. Dio poslova ovog odjela preuzet će Odjel za kulturu, koji će se sada zvati UO za kulturu, baštinu i turizam. Dio poslova preuzet će komunalni odjel, koji će nositi ime UO za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu. Treći dio poslova preuzet će odjel za europska sredstva, koji će se sada zvati UO europske fondove i gospodarstvo.
-Ovim bi smanjili broj upravnih odjela, a svi zaposlenici bit će raspodijeljeni na tri odjela, nema potrebe za zapošljavanje novih ljudi, rekao je gradonačelnik i rekao da je ova Odluka posljedica novog Zakona o pomorskom dobru.
Andro Vlahušić – Odluka na kraju 8. godine mandata je malo čudna, a gasi se Odjel na kojem je DDS ima jedinu pročelnicu. ovo je šaljivi dio. Ozbiljni dio je UO za kulturu i turizam, pitanje posla oko DU pass na kojem radi četvero ljudi s pročelnicom i sa mnom kao volonterom, a donosi ogromne novce 20 milijuna eura u proračun. Predlažem da se zaposli zamjenik pročelnika za DuPass koji je veliki posao. Mislim da to zaslužuju ti ljudi. Količina komunalnih i prometnih redara je puno veća, a zarađuje se oko milijun i pol eura. Pa evo usporedimo.
Franković – s vremenom je došlo do evaluacije priče vezane uz Dubrovnikpass, koji je najveći turistički proizvod Grada, koji generira puno novaca i treba veći broj izvršitelja i zato ova interna reorganizacija. Djelatnici Odjela za turizam prelaze u odjel za kulturu. Turizam i kultura u nas su neminovno povezani. Drugo je more, jer novi nas je Zakon doveo u tu situaciju. Komunalni red i red na pomorskom dobru su gotovo isti i jedina je logika da se to uklopi u komunalne poslove. U Odjelu za EU fondove rade ljudi koji znaju sve o natječajima i logika je da sve subvencije preko natječaja idu preko tog odjela. Donosim to na kraju mandata, jer je to logika stvari prema novim zakonima. A kad govorimo o pročelnicima, najmanje ih je iz HDZ-a jer je meni važno da kvalitetno rade svoj posao.
Vlahušić – novi Odjel za kulturu, turizam i baštinu dobit će nova tri zaposlenika i to tri bivša pročelnika dva za turizam, jednog za prostorno planiranje i bivšu pročelnicu za financije. Sad će tu bit najveći trust mozgova i šteta je da ih ne smjestite u nove prostore i da ne zarade dogodine 30 milijuna eura.
Odluka je prihvaćena većinom glasova.
UPU Suđurađ
Pročelnik Božo Benić uvodno je kazao kako je sva dokumentacija UPU-a prošla zakonom predviđene procedure. Predstavio je dr. sc. Zrinku Rudeš koja je ispred tvrtke izrađivača Urbanizam Dubrovnik d.o.o.o predstavila plan.
– U listopadu 2018. donesena je odluka da za ovaj plan nije potrebna Studija o utjecaju na okoliš. 2020. izrađen je nacrt, uslijedila je javna rasprava 2020. Nakon javne rasprave u svibnju 2023. izrađeno je izvješće o javnoj raspravi i utvrđeno je da je potrebno promijeniti plan, izrađen je novi prijedlog plana za ponovnu javnu raspravu, koja se održala u ljeto 2023. U studenom 2023. izrađen je nacrt konačnog prijedloga i takav je dostavljen Ministarstvu na odobrenje, u svibnju 2024. izdana je suglasnost na konačni prijedlog svih nadležnih tijela i sad je upućen na donošenje Gradskom vijeću, objasnila je Rudeš proceduru
-Na prošlom vijeću je ova točka skinuta sa sjednice jer je jedan vijećnik rekao da je ovaj plan povećao za 200 posto građevinsku zonu, što nije točno jer granicu obuhvata i građevinske zone definira GUP. Ovaj UPU obuhvaća 32 hektara kopna, četiri zaseoka, morski dio 14 ha. Bilo je potrebno redefinirati uvjete za gradnju i omogućiti rekonstrukciju pomorske infrastrukture. Naseljenost je 7 stanovnika po hektaru, a broj stanovnika je od 1999. kad ih je bilo 201, narastao do 2021. na 222. Ministarstvo kulture je dalo smjernice zaštite, izrađena je krajobrazna podloga, kao i maritimno rješenje u kojem su uzeti u obzir maritimni uvjeti za luku i klima, kao i ideje izgradnje luke nautičkog turizma. Vodili smo računa o tome da bude zorno prikazan način rekonstrukcije spomeničke baštine i s druge strane omogućiti novu izgradnju, rekla je Rudeš.
Rekla je da je UPU pooštrio uvjete gradnje u odnosu na GUP,i objasnila da su tri zone, spomenička, gdje nije moguće graditi izvan sadašnjih gabarita, drugu zonu rekonstrukcije u kojoj je također moguće samo obnoviti postojeće građevine, zatim nove gradnje na česticama, koje imaju najmanje 300 m2 okućnice te rahla gradnja vila u prirodi. Rekla je da su uklonili pojam prizemlje iz plana da ne bi došlo do manipulacija u katnosti.
Marina nautičkog turizma u javnoj raspravi u kojoj je sudjelovao velik broj građana. 275 pitanja i primjedbi je bilo. 61 % građana je bilo zainteresirano za uvjete gradnje i 31 % za pitanje luke. Dobili smo velik broj idejnih rješenja građana, a mnogi su bili i protiv benzinske crpke. Domaći ljudi, koji žive tamo tijekom cijele godine su za potpunu liberalizaciju, dok su drugi koji ne stanuju tamo žele da se zamrzne postojeće stanje i da povremeno uživaju u neometanoj arkadiji. Naselje Suđurađ je registriralo Ministarstvo kulture kao kulturno dobro i povećali tako najstrožu zonu zaštite u središtu naselja. Suđurađ je naselje koje ima kolni pristup i trajektni pristup u duhu toga i zaštite prostora smo nastojali da se prometnice i šetnice uklope u prostor. Za kraj pitanje arhitektonskog projektiranja, ravni krovovi su dozvoljeni u zelenim površinama gdje je koeficijent izgrađenosti 1,8, a oni moraju biti zeleni krovovi, a u drugim dijelovima su krovovi strogo propisani, tako da nema bojazni od narušavanja krajolika, zaključila je Rudeš.
Đuro Capor (SJG) rekao je da je bilo jako ne fer, nakon javne rasprave, prozvati ljude koji se brinu za razvoj svog mjesta, prozivati kao neke ljude sa strane koji žele arkadiju. Javna rasprava pokazala je da se ljudi iz Suđurđa puno više brinu za svoje mjesto, nego autori ovoga plana, a s druge strane to je pokazala i pristigla konzervatorska odluka, koja je pokazala d su izrađivači plana podcijenili vrijednost Suđurđa i da je smjer razvoja mjesta iz GUP-a iz 2005. iz doba Dubravke Šuice uvreda za stanovnike Suđurđa. Ono što smo tada i danas ukazujemo je da je zaista krivo danas predviđati konzumiranje svih građevinskih područja koje je tada gospođa Šuica prenamijenila u građevinska područja. Kad je bila ova rasprava 2020. šokiran volumenom nove gradnje, koju je nosio tadašnji plan uređenja, pitao sam izrađivače, koji je trovolumen u odnosu na postojeće kuće koje tamo postoje i oni su mi zaista rekli da se radi o 200 posto u odnosu na ono izgrađeno sada. Tu ništa krivo nisam rekao. Mi smo u Gradu vidjeli što to znači ostvarenje snova o građenju Dubravke Šuice i u što nam je taj smjer razvoja pretvorio grad, onda ne treba puno mašte za predvidjeti što će ostvarivanje istih planova donijeti Suđurđu. Zato bi danas bilo najbolje ne izglasati ovaj plan, nego napraviti novi, kad se novi GUP, koji je pri kraju, usvoji i njime smanjiti te volumene izgradnje, koji Suđurđu i mještanima ništa dobro neće donijeti.
Predmet našeg amandmana je dopuštena izgradnja ravnih krovova na Suđurđu, mislim da tu mogućnost ne treba ostavljati ni na novim vilama, koje se tamo planiraju, ni zelenih ni drugih, kazao je Capor.
Mato Franković – UPU Suđurađ se dugo izrađuje i usklađuje sa željama stanovnika. Nekoliko puta smo ga povlačili. Bili su prosvjedi. I sad kad imamo sinergiju stanovnika, imamo vijećnike koji nisu za. Mislim da, ako smo dobili sve suglasnosti i gotovo 100 postotnu suglasnost stanovnika. Kad sam povukao točku prošli put, zvali su me iz mjesnog odbora, jer su oni bili za plan. Stanovnici su bili podijeljeni, a sad su se usuglasili. Moje mišljenje je da je njihova greška što su odbili marinu nautičkog turizma i odbili su benzinsku pumpu. Marina dovodi bolje uređenje pomorskog dobra, vidite marinu u Slanome. Makli smo marinu, išli smo u maksimalno išli u želje građana. ne mislim da smo išli bilo kome na korist osim stanovnicima.
Zrinka Rudeš – 2005. kad je prvi donesen prvi povijesni plan uređenja grada u samostalnoj Hrvatskoj u njoj je bila uredba RH iz 2004. u kojoj su trebale, uz bazu bivše općine Dubrovnik, da se građevinska područja koja nisu konzumirana moraju smanjiti za 30 posto, a ona koja su izgrađena do 80 posto, mogla dograditi za još 20 posto. Tom prigodom drastično je smanjena moguća gradnja na otocima i u Suđurđu. Zakon iz 2019. koji sad primjenjujemo postrožio je uvjete. Dakle to je bio standard koji je propisala Vlada. Na žalost izgrađenost je mala i naselje se neće širiti, ali nije točno da se volumen građevina povećao za 200 posto. To nije točno, ovo je građevinsko područje ostalo u granicama iz 2005. Zakon je malo razlabavljen, a ako se ovaj UPU ne donese, bit će u primjeni GUP, a to znače veće granice građenja i veću katnost. Konzervatori su tek 2022. donijeli konzervatorsku podlogu, koju je plati Grad, a nije trebao. Ona je dobrodošla, ali je stvorila zabunu, a to nije adut da je plan nekorektan, rekla je.
Capor – Mjesni odbor je 2020. podržavao ono što građani nisu podržavali. Bulevarski izvori gospođo Rudeš su vaši bliski suradnici koji su mi odgovori da se gradnja s 8 sadašnjih izgrađenih povećava na 16 hektara volumena gradnje, a to je 200 posto. Gospođo Rudeš sve što ste Vi 2005. planirali u Gradu, danas gledamo u gradskom prostoru.
Olga Muratti – mislim da, ako su se stanovnici dogovorili, da mi to ne smijemo stopirati. Volja ljudi koji tamo žive treba biti iznad naših promišljanja, a možda netko od mene ipak može nešto naučiti.
Bonačić Obradović – Teško. Ako sam dobro shvatila poslušali ste ljude, ukinuli marinu i postrožili ste uvjete gradnje. To mi se sviđa.
Maro Kristić – kad god smo donosili neki akt iz urbanizma,uvijek ima otpora i to je dobro da se raspravlja. Činjenica je da je kroz ovaj UPU postojala volja i grada i građana i izrađivača. Na kraju čini mi se da je suglasje postignuto među stanovnicima. Nemojmo limitirati razvoj, gdje on definitivno nedostaje.
Amandman Srđevaca nije prihvaćen. Većinom glasova uz dva protiv (Capor i Marčinko) UPU Suđurađ je prihvaćen.
Izmjene i dopune DPU Gorica -sjever
Boži Benić je kazao kako je riječ o DPU Gorica sjever, koja je bila jedna dodatna točka. Rekao je kako je ovdje riječ o točkastoj izmjeni, koja će omogućiti da se Biskupska palača uredi kao budući vrtić i jaslice te je predstavio Anu Putar, koja će putem videolinka iz Zagreba ispred tvrtke projektanta Urbanistika predstaviti izmjene i dopune
Ana Putar – Gradsko vijeće je u studenom 2023. donijelo odluku o izmjeni plana iz 2010., koji više po zakonu ni ne postoje, ali je moguća njihova izmjena. Ovo ide prema starom Zakonu iz studenog, a od 1. siječnja procedura je potpuno nova. Promjena je u namjeni prostora za vrtić i jaslice. Uklanja se dio postojećeg zida oko palače, a zbog sigurnosti prometa i pristupa vrtiću. Promijenio se dio plana vezan uz zelenilo. Neznatnije proširen građevni dio kuće, unutar visinskih gabarita. Pristup čestici je omogućen i predviđeno je 11 parkirnih mjesta za roditelje.
Odluka je većinom glasova usvojena.
Aneks 1. Ugovora o kreditu između društva UTD Ragusa d.d. i Erste banke i spajanje TUP-a i UTD Raguse
Franković – prva točka vezana je uz drugu pa treba uskladiti ugovor o kreditu.
Bonačić Obradović (SDP) – spajanje nije bilo moguće zbog toga što je kredit dan na česticu koja nije bila vlasništvo UTD Raguse i isto tako zbog sudskih procesa. Produžio se rok pripajanja na 30. 10. 2024. Je li se sad treba platiti kamata na neotplaćeni kredit, jer u uvjetima stoji uvjet da spajanje mora biti do određenog roka.
Nikolina Farčić, direktorica TUP-a odgovorila je vijećnici da je ovaj aneks postignut u razgovorima s bankom te da je i taj dio uključen u Aneks te da nema brige zbog tog uvjeta.
Andro Vlahušić – pitanje TUP-a je pitanje sadržaja. Dobro je da smo ga kupili. Tamo se može napraviti garaža, stambeno naselje i javni sadržaji, sve je isto kao i u GUP-u. Mi danas ne poštujemo elemente GUP-a, tamo je danas knjižnica, i Bauhaus. Štitimo postojeće zgrade, koje ne vrijede ničemu, a ograničavaju razvoj grada. Je li se moderni tehnološki park u Gružu mogao napraviti u TUP-u. U godinu dana u GUP-u nema ništa dramatično novo ni dobro. Mislim da je to krivi put i da idemo prema klasičnom najmu, koji vraća kredit, a priča se o filmskom studiju na par 100 kvadrata, a minimum je 50 000 kvadrata, a to su mi rekle sve produkcijske kuće koje su bile tu. Kad se snimao GOT, zakupili su za skladišta i TUP u Gradu i u Komolcu, a još nam je falilo prostora. Ako TUP i UPU Gruški akvatorij ostanu isti ovo nema smisla. Sad UPU predviđa u TUP-u 900 parkirališnih mjesta, stambeno naselje…
Franković – mislim da treba podsjetiti da je UTD Ragusa bila u državnom vlasništvu i mi smo je odlučili kupiti. Sjećate se bivšeg vijećnika Barača koji je ovdje govorio da je to miješanje u privatni posao… Kupili smo i Luku Dubrovnik d.d. kako bi mogli kupiti UTD i na kraju TUP. Društvo danas posluje u plusu i vraća kredite, a dobili smo vrijedne javne prostore u Gradu i u Komolcu. TUP u centru Gruža bit će novo kulturno središte grada, a Komolac je idealno mjesto za tehnološki park. U TUP-u je danas Obiteljski centar, bit će i Knjižnica, tamo je i Aster… Ljudi koji su živjeli u Gružu, a nikad nisu bili u TUP-u tamo sad dolaze i vide njegovu vrijednost. Naravno da je potrebno urediti hale, ali zadržati industrijski štih, to svi po svijetu rade. Mislim da se svi skupa možemo ponositi da smo taj prostor uzeli i zaštitili ga kao trajno nasljeđe budućim generacijama i u njega dovodimo javne sadržaje. Komolac nam je omogućio da Gradu iznajmi prostore za brojne ustanove u vlasništvu Grada. Postav arheološkog muzeja nalazi se u Bolnici, koja godinama moli da to iselimo i to ide u Komolac u adekvatniji prostor. Skladišta su tamo drugih naših institucija su tamo, a poštovali smo stare ugovore, koji su postojali tamo. Neki su sami odustali. TUP smo prijavili na novi europski Bauhaus da bi dobili ideje kako korak po korak transformirati TUP prijavom na razne natječaje, a knjižnica je prvi takav, a knjižnica nam treba, ovakav prostor u gradu nam treba, a pogotovo zbog navike čitanja kod djece.
Vlahušić – prije Barača i Frankovića bili su Vlahušić i Muratti koji su uz Slavka Linića omogućili opstanak UTD Raguse. Na onom gatu koji ima Luka Dubrovnik, koja nije iskorištena za ništa bio idealan prostor za knjižnicu na moru.
Bonačić Obradović – zanima me što je s azbestnim pločama, a pogotovo da će tu boraviti mladi i djeca. Mislim da to što prije trebamo to rješavati.
Farčić – bivša uprava je propustila micanje azbestnih ploča bez financijske naknade , koju je bilo omogućilo ministarstvo i to jednostavno jer nisu imali načina napraviti novi krov. mi sad parcijalno, sukladno financijskim mogućnostima to rješavamo. prvo se rješavamo malo dvorište i azbestni pokriv, koji se odnosi na prostore neposredno u brzini. Što se tiče glavne – crne hale, koja je van upotrebe. Ona je služila samo kao pop-up pozicija u smislu događanja, ona će se sanirati zadnja, a nakon što se krov crne hale popravi na njega će ići solari, koji sad dolaze na krov glavne zgrade. Mi bismo voljeli da možemo aplicirati na sve fondove, ali nismo uvijek prihvatljivi. Sad obnavljamo veliko dvorište u koordinaciji s Knjižnicama i sanitarne čvorove. Solari će se možda odgoditi za 6. mjeseci i to je jedino što će možda odstupati od plana.
Potrebica – svakako bih i ja želio da se odmah uklone azbestni krovovi, ali ne bih htio da s ovog Gradskog vijeća pođe neka poruka uznemiravanja građana. Azbestni krovovi nisu opasni u klubu Neptun smo ih dosad imali 70 godina. oni su opasni kad se počnu mrviti i pretvarati u prašinu. Zato njih uklanjanju specijalizirane firme, koje ih uklanjaju bez oštećenja i zbrinjavaju. Ima ih i po gradu još, ali oni nisu opasni sve dok se ne mrve. Evo vidite i baraka gospara Pera ima azbestni krov.
Petra Marčinko (SJG) – Život u TUP-u ima, samo treba biti informiran. Pozdravljamo razloge povećanja učinkovitosti, ali me zanima koji će se to procesi objediniti i predviđa li se smanjenje broja zaposlenih.
Farčić – pripajanje je uvjet kredita. Pripojili smo Eurokarbon. Neće se pripajati zaposleni jer ih UTD Ragusa i nema, a što se tiče troškova za zaposlene to je 6 posto našeg ukupnog prihoda i ne opterećuje ostale obveze.
Većinom glasova usvojena je prva, a jednoglasno druga točka vezana uz pripajanje TUP-a i UTD Raguse.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o sufinanciranju i subvencioniranju privatnih dječjih vrtića i djelatnosti dadilja na području Grada Dubrovnika
Bonačić Obradović – ova točka je izmjena za ispravak greške. Imamo li u Dubrovniku obrt za dadilje, je li se netko javio? Odgovoreno joj je da nije. Točka je jednoglasno prihvaćena.
Prijedlog odluke o promjeni naziva Osnovne škole Lapad
Franković – kao što smo promijenili školi Montovjerna, dobili smo ideju da se OŠ Lapad preimenuje u OŠ Iva Dulčića, a tu je došlo do političkog problema. Nisam imao nikakvu takvu namjeru. Organizirana je online peticija protiv toga u kojoj su skupili 185 potpisa, a vidio sam da je gospar Kocković, kao stari Lapađanin, zabrinut za Lapad, a nije tako razmišljao kad je tražio da mu vratimo spomenik njegovog oca poviše Kompasa. Brutalna je neistina da će to biti veliki troškovi. Recite sami da ste protiv. Osobno nemam veliki driver u sebi da to tako mora biti. Motiv mi je bio promjena imena OŠ Montovjerna po Luku Paljetku jer je tamo živio i to je zaslužio, a Ivo Dulčić je obilježio lapadsku školu, a doprinio je puno hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Sve škole nose imena velikana, zašto i Lapad ne bi imao ime. Od Držića, Getaldića, Masle, djeca koja idu u te škole povezuju se s tim ljudima. ne vidim što je problematika Iva Dulčića, je li on nešto loše napravio u svom životu, jesu li problem vitraji na crkvi sv. Vlaha? Zašto, tko i s kojom namjerom je lagao roditelje da trebaju velika financijska sredstva za promjenu imena škole. Trebaju nam tri pečata, evo kupit ću ih od svoje plaće. Meni je nevjerojatno da se oko ovoga nabacivamo. Mislio sam povući ovu točku, ali sam odlučio da to ovdje raspravimo da vidimo u čemu je problem. Kad vidim kako se dok ja ovo govorim, kad vidim kako se vijećnik Capor nervira, dođe mi da rečem, e baš ćemo namjerno promijeniti ime.
Capor – pitate zašto su ljudi zacrnili ime u peticiji pa upravo zato što se Vi s ove govornice obračunavate s građanima, koji Vam s ove govornice ne mogu odgovoriti, a zovete ih licemjerima. U materijalima stoji da je na kolegiju pročelnika netko, nepoznat u pasivu, koji nije u duhu hrvatskog jezika, stoji da je iznesen prijedlog o promjeni imena. Ljudi su vezani uz imena škola, i zato roditelji, učitelji, učenici o tome imaju pravo i raspravljaju, ne moraju svi odmah poslušati prijedlog koji dolaze iz nekog političkog kružoka
Petra Marčinko – Nevjerojatno mi da se na jednoj lijepoj točki ovdje govori o na ovako niskoj razini i da se spominje: silovanje, prozivka sugrađana koji nisu tu, narodnjaci, crkva i starost Lapađana. Voljela bih reći istinu. GK Lapad je poznat u sami tren. Ovoj su se situaciji protivili roditelji, učitelji i sama škola koji su onda molili Gradski kotar Lapad da reagira, što je završilo peticijom. Nezahvalno je spajati lik i djelo Iva Dulčića s procedurom, koja je bila isključiva. Ova točka ne poštiva dijalog i participativnu demokraciju. Ne želim sudjelovati u raspravi na ovako niskoj razini. Zamolila bih da se ova točka ukloni s dnevnog reda dok ne dođe do suglasja djelatnika, roditelja i svima onima na koje će imati direktne posljedice.
Franković – kako maknut ime Iva Dulčića od imenovanja OŠ Lapad njegovim imenom. Koji su to argumenti protiv. Nitko nije protiv Dulčića, nego protiv bespotrebnih troškova, pa navode pehare, diplome…koje se moraju mijenjati, a to je neistina. Onaj koji širi laži, a da nije pitao osnivača. Kad sam dobio informaciju od ravnateljice, pitao sam kakve veze imaju Školski odbor i Vijeće roditelja s imenovanjem škole. Ona mi je odgovorila da je ona mene samo informirala o činjenicama, a da Grad, kao osnivač ima pravo promijeniti ime škole.
Ivan Maslać (HDZ) ja sam išao u lapadsku školu i jedina osoba koja je mene determinirala u ovoj školi je Dulčić sa svojim mozaikom Sunce je izvor znanja. Ne znam gdje su bile te ankete. Što se tiče profesora moram spomenuti Agnes Velikonju, profesoricu hrvatskog jezika i likovne umjetnosti, koja je manje- više svoje djelovanje prema djeci uglavnom usmjerila na djelo Iva Dulčića. Ovdje ne govorimo o prvoborcu, nego o umjetniku. Mislim da je sama rasprava o ovome napravila štetu liku i djelu Dulčića, a ne vidim nikakvo razloga da lapadska škola ne nosi njegovo ime i tužan sam da ovako raspravljamo o Dulčiću.
Potrebica je replicirao Marčinko kazavši, kako građane treba poslušati, ali se ne mogu slušati svi jer onda možemo za svaku točku raspisati referendum.
Marčinko – kad Vas netko optuži bez ikakvih argumenata, onda Vam on objašnjava kako ste Vi to napravili. Zbor građana i javna rasprava su procedure. Mi ovdje trebamo djelovati legitimno i legalno, a po reakcijama se vidi da ste Vi ovdje prekršili ovo legitimno. U UPU Suđurađ mi smo imali argumente koji su prevagnuli. Ja ovdje ne čujem argumente zašto se nije organizirala rasprava i zbor građana na kojem bi se to raspravilo, a bilo je očito potrebno prema reakcijama. Jedini argument koji Vi ovdje povlačite je da pojedini vijećnici nisu upoznati s likom i djelom Iva Dulčića, što anulira cijelu ovu raspravu.
Franković – vijećnice lovite se u vlastitu mrežu. S jedne strane ste duboko uvjereni da OŠ Lapad treba nositi ima Iva Dulčića, a pojedinci su na ovome izgradili priču kako bi mogli prosvjedovati. Imamo posla s onima koji su namjerno rekli neistinu i uspjeli skupiti 185 potpisa. Meni treba 30 minuta da skupim 500 potpisa. Pitam se, Dulčić koji je izradio vitraje na crkvi sv. Vlaha, na staroj crkvi sv. Mihajla. Sad zamišljam trenutak dizanja ploče, oni će stati prosvjedovati i omraziti tako ime Iva Dulčića, obezvrijedit će se ime velikog čovjeka, zato što mal političari ne znaju bolje. Zbog zaštite imena Iva Dulčića dopustit ću vremenu i stanovnicima Lapada da odluče kako će se škola zvati i povlačim ovu točku s dnevnog reda.
Jednoglasno je prihvaćena točka o najmu gradskog stana zaposleniku Azila za nezbrinute životinje.
Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitoru Gravosa Gardens d.o.o. na iskazanu namjeru financiranja troškova izgradnje komunalne infrastrukture javne gradske prometnice
Franković – ova je točka povučena s Gradskog vijeća jer sam je htio proučiti detaljno. Riječ je o spojnom cesti između Hebrangove i Vukovarske ulice. Investitori će financirati javnu cestu i to značajan dio od 2 milijuna eura, a dio bi spao na Grad , a drugi i na druge investitore. Mislim da je ovo dobar projekt, jer je riječ o stambenim zgradama, a najava je predsjednika Vlade da se neće više moći iznajmljivati u stambenim zgradama. Bit će u projektu puno zelenila, vrtić i velik broj parking mjesta dostupnih za kupnju i drugima, koji nisu stanari. Molio bih da pogledamo simulaciju prije odluke. Mislim da je ovo dobro.
Na snimci na 47:10 minuta možete pogledati simulaciju.
Vlahušić smatra da Grad treba izgraditi prometnicu odmah, a investitori mogu to financirati. Smatra da je sljedeći problem što su u toj zoni predviđene javne, ne privatne garaže, nedostaje tih 400 mjesta. Mislim da točku treba povući jer investitor nema obvezu napraviti cestu u cijelosti, bolje je da Grad napravi cestu u cijelosti. Cijena će ovdje biti 7 000 eura po kvadrati, neće toga biti da se ukinu apartmani u stambenim zgradama. Kad se izađe na Vukovarsku kvadrat će biti 8 000 eura. Koji će to Dubrovčani kupiti? Mislim da treba točku povući i bolje je proučiti. Interes grada je prometnica, 400 parking mjesta, široke pješačke zone i 10 stanova po 3000 eura.
Franković – upravo ste čuli bivšeg gradonačelnika Dubrovnika koji je zaboravio da je 2014. izbrisao iz GUP-a javnu garažu ovdje. Drugo Vlada će sigurno donijeti odluku u kojem će onemogućiti najam u budućim stambenim zgradama. Da se danas počne preispitivati, a u Splitu je već krenulo, dodjela dozvola o najmu apartmana u zgradama, više od pola bi ih palo. Upravni sud u Splitu je donio već 4 -5 odluka u kojem su stanari tužili Odjel koji je izdao dozvolu za najam, a s argumentom da je povrijeđeno pravo vlasništva. Da se potegne ispravnost Pravilnika, mnogi bi izgubili dozvole za najam.
Određena je pauza od 40 minuta.
Potrebica – Nikad ova administracija neće oduzimati ljudima kruh iz usta. Nikad nećemo tetu Anu koja u svojoj kući iznajmljuje pet kamara ograničiti. Što se tiče simbola, sve ono što je gradonačelnik Franković rekao, potpisujem.
Vlahušić – Mato je i danas rekao da u višestambenim zgradama nema iznajmljivanja. Rečeno je da nema u povijesnoj jezgri. Nema u povijesnoj jezgri 10 stanova koji se ne iznajmljuju. Prestanite maltretirati trećinu građana koji iznajmljuju. Andrej Plenković je rekao da to nije stav HDZ. Hrvatski sam branitelj i bio sam s ljudima koji imaju različite oznake.
Potrebica – Gradonačelniče jeste li više puta ponovili da se stečena prava ne mogu ukinuti? Jeste li rekli da se neće ograničavati iznajmljivanje životnog prostora? Koliko put to moramo ponoviti? Vi zastupate tezu apsolutnog kaosa i nereda. Pogledate što je Slobodan Lang o simbolima Domovinskog rata govorio. O tome je hrvatski narod sve rekao. Nisam pročitao nikakav službeni stav HDZ-a.
Franković – Ovdje je zlonamjerno rečeno da će netko izgubiti stečeno pravo. Zimmer frei se odnosi na iznajmljivanje dodatnog životnog prostora. To je legitimno i to se tako porezno treba tretirati. Drago mi je da Vlada priprema paket zakona. Onemogućit se dobivanje dozvola za iznajmljivanje u višestambenim zgradama. Porezno će se na drugačiji način tretirati gospodarska djelatnost. Zimmer frei nije šifra na vratima, uđeš na dva dana i više te nema. Nisi tu upoznao domaćina, koji ti je dao travaricu i smokvu, to je pružanje usluge u domaćinstvu. Cijena nekretnina su rezultat ponude i potražnje. Prostorni plan je definirao i zgrade poslovno-stambenog karaktera, a u poslovno ulaze i apartmani. Mi imao i takve zgrade u kojima se prodaju apartmani, koji onda imaju drugu cijenu struje i odvoza smeća. Svjesni smo činjenice da na osnovu broja letova, broja sjedala u avionima maksimalni plafon brojke noćenja je 27 tisuća noćenja. 25 i 300 je bilo jutros, kaže gospodin Vlahušić. 27 tisuća noćenja, 40 tisuće kreveta. Pitanje je koliko je smještaj narastao. Što se tiče reguliranja djelatnosti u turizmu, ako želimo biti destinacija izvrsnosti, moramo regulirati broj taksija, suvenirnica, hotela. Pitamo li se tko će raditi u svim objektima? Zamislite, Plat se obnovi, Kupari se izgrade, Belvedere se izgradi i Sestrice se izgrade, za te projekte to je nekih 10 tisuća radnih mjesta. Tko su ti ljudi, tko će tu radit? Kako mladi čovjek koji se vrati iz Zagreba, može naći svoje mjesto pod suncem? Koji je to kredit? Čime će to vraćati? O tome moramo razmišljati. Imamo jedan dio praznih stanova u gradu, oni su ih kupili kad je vrijednost novca pala. To je legitimno, ali hajdemo kroz porez na nekretnine opteretite te stanove ako ih niste stavili u dugoročni najam, ako jeste rasteretimo ih. Mislim da je to ispravna politika, ministar Bačić je najavio prezentaciju vladine politike stanovanja.
Vlahušić – Sobe se više ne iznajmljuju. Možda ima par stotina takvih objekata. Tko s gostima išta svoje dijeli? Sobe, kuhinju, wc? To je bilo 60-ih godina. Gospar Mato, stariji ste od Vida Bogdanović.
Bonačić – Obradović – Što se tiče privatnih cesta, po meni je upitno da privatnici grade ceste upitne kvalitete. Potrebno je uključiti i urbaniste.
Franković– Javnu nabavu i sve ostalo radimo mi, a oni to plaćaju.
Vlahušić – Potpuno jasno, oni ne mogu graditi bez da plate komunalni doprinos. Ovo su stanovi za najam, ne služe za stanovanje građana Dubrovnika. Niti jedan liječnik, teta u vrtiću neće kupiti ovdje stan. U gradu im 25 tisuća ležajeva, oni su sad prazni, a grade se novi stanovi. To su stanovi za najam bogatih ljudi, koji svoju imovinu u to ulažu.
Đuro Capor – Cijena kvadrata će biti takav da netko tko dođe iz Zagreba i traži posao to sebi ne može priuštiti. Ovdje imamo najveću zelenu površinu. Nikakva studija utjecaja na svjetsku baštinu nije napravljena, a mi to smo to bili dužni. Do sada je uvjet bio da sami u cijelosti moraju izgraditi cestu. Ne znam kakve koristi za građane Dubrovnika ima cesta koje se gradi na 2/3 trase. Svi oni koji su pored Karingtonke do sada htjeli graditi, nisu mogli dobiti izlaz na Ulicu Andrije Hebranga, a vi ste omogućili dva nova izlaza. U Gružu ćemo imati duplo više nesreća. Investitore koji rade zgrade kraj Karingtonke, njima ste omogućili izgradnju po postojećem GUP-u. Što mi kao građani ovim dobivamo? Niz apartmanskih jedinica, izgubili smo 200 parkirnih mjesta. Nije samo Vlahušić izbrisao garažu, već je i HDZ digao ruku za to u sklopu Dubrovačkog dogovora. Ova cesta je bila planirana i cijela odvodnja za ovaj dio Gruža. Dobivamo niz apartmana, gubimo parkirna mjesta, i gubimo jedna krasan dio grada.
Franković – Ne znam koliko ste pažljivo slušali vijećnika Capora. Nekad se pitam živimo li u istom gradu. On kaže da ćemo izgubiti najveći zeleni prostor u buffer zoni. Koliko mene pamćenje služi, to je park Gradac. Čini mi se da vi nikad tamo niste bili, tamo je jedan veliki prostor asfaltiran. Treće, znate li vi da tamo nitko ne šeta jer je prostor nepristupačan. Tamo su tek rijetki možda nekad pošli malo dalje parkirati. Taj prostor niti je atraktivan, niti on predstavlja nešto što je društveno korisno. GUP je onemogućio u navedenoj zoni visoku gradnju. Dok dođe do gradnje ovog projekta proći će najmanje dvije godine. Ovaj investitor treba riješiti lokacijsku dozvolu, riješiti imovinsko-pravne odnose i ishoditi građevinsku dozvolu. Do tada će na snagu stupiti svi akti da tu ne mogu biti apartmani. To je sve legitimno, ali s pravo moram izreći ono što je korisno. Ja ovdje ne vidim ništa što je problematično. Ovo nije javno-zelena površina jer to nikad nije ni bila. Vijećnik Vlahušić je kazao da je tu nekad bila planirana izgradnja srednjoškolskog centra. Ta zona je urbanizirana od početka do kraja. Vjerujem da ćemo u budućnosti preuzeti zgradu Fine u gradsko vlasništvo, gdje ćemo preseliti gradsku upravu, da sve bude na jednom mjestu, naravno osim ureda gradonačelnika. Onaj tko kupi ove stanove neće ih moći dati u najam.
Capor – Svaki put kad se predlaže uništavanje nekog zelenila, krene se s tezama da se radi o zmijarniku, drači, ruglu u centru grada. Uvijek nastupate s istim argumentima, ne bi li opravdali nešto. Kako opravdati ljudima da mijenjamo uvjete za one koje grade tamo. Ponašate se kao promotor ovog projekta i sam film koji ste pustili ima taj pristup. Ne vidi se kako taj kompleks funkcionira u gradu, ne vidim se što građani Gruža dobivaju ovom izgradnjom.
Vlahušić – Grad bi trebao dati 500 tisuća eura i da se napravi cijela cesta. Mislim da bi bila totalna glupost da se to ne napravi. Drago mi je da će Fina preći u gradsko vlasništvo ali gdje će ti ljudi parkirati? Ovdje nema javnog interesa, ovo je pogodovanje privatnom investitoru. Može li Sanitat uzeti kredit da upravljaju sa 150 parking mjesta.
Marković: Govori se da se gube brojna parking mjesta, a radi se o privatnoj zemlji. Ovo je smetlište grada. Što se tiče prometnice, mislim da je to u interesu svih građana. Svi oni koji idu prema Gradu, Pločama, Konavlima svi se voze preko Ilijine Glavice, zamislite koje bi to bilo rasterećenja.
Potrebica – Smatram i slažem se s jednim dijelim izlaganja kolege Vlahušića, da u svakom projektu treba naći javni interes. Treba riješiti cijelu cestu. Ja ću glasati za ovaj projekt, ali bih zamolio gradonačelnika da vidimo drugu fazu. Grad radi i prvu i drugu fazu. Očito postoji određen broj parkirališnih mjesta koji je veći od broja stanova tamo. Mislim da bi bilo dobro razmisliti može li se na nekoj -2, -3 etaži, Sanitata ili oni, napraviti određen broj mjesta. Vjerujem da postoji mogućnosti da se u ovoj raznoj fazi projekta, pronađe i ovaj dio javnih garaža.
Capor – Gospar Marković, kad želimo tu cestu, imajte na umu da ovo podrazumijeva samo 2/3 ceste i kružni tok. Ovo je samo prilaz. Ovdje se radi o partikularnom interesu investitora, za sve prethodne investitore je uvjet bio da odvodnja prolazi cestom do Vukovarske, javna garaža od 400 mjesta. Imamo grickanje prostora. Kad to sve nikne, tko će sve to napraviti? Ako su ovo stambeno-poslovne zgrade, onda gradonačelniče, kada vaš ured izda njima dozvole, tko će njima zabraniti apartmanizaciju?
Maslać – ako odbijemo da Gravosa radi cestu, onda to pada na Grad. Dok je god cesta u GUP-u pitanje je tko će je raditi i financirat.
Vlahušić – treba nam tri milijuna eura, neka to napravi Lokrum koji je tamo smješten. Ljudi ne mogu dobiti dozvolu bez ceste. Oni će dati 2.5 milijuna eura za taj dio ceste, a mi moramo naći 500 tisuća. Imamo sve moguće izvore.
Potrebica – jedna od najvećih problema GUP-a je destimulacija kopanja pod zemljom. Cijela moja intencija je išla u tome da mi donosimo pravila. Ta odredba GUP-a koči, a Dubrovnik mora konačno krenuti nizbrdo.
Vlahušić – Možemo napraviti ciljane izmijene i dopune GUP-a kako bi se mogle kopati podzemne garaže. Bušenje pod zemlju ne košta ništa. Trebali bi promijeniti i komunalne doprinosa.
Maslać – Prvo treba odredbe GUP-a i mislim da nije loše da se fokusiramo više ispod zemlje. Grad je vlasnik samo 10 posto Zračne luke.
Kristić – neću glasati za ovu odluku. U ovom konkretnom slučaju daleko smo od realizacije projekta, još nisu riješena imovinsko-pravna pitanja. Što dovodi u pitanje legitimnost zahtjeva. Nisam siguran je li se u međuvremenu investitor uknjižio. Smatram da u ovom trenutku jednu takvu esencijalnu prometnicu, koja ima za cilj rasteretiti promet, ne bih riješilo na ovaj način. Radimo sebi nepotrebno problem. Povećavamo cijenu njegovog kvadrata. Možemo mu izaći u susret na način da mi izgradimo prometnicu. Ovdje će se izgraditi preko 300 stanova. Na zemljištu zaklade Mihanović će se uskoro početi graditi, investitor je pred ishođenjem građevinske dozvole. Ova cesta je trebala biti prioritet pred bilo kakvim zahtjevima investitora. Neka se investitor bavi izgradnjom svojih kvadrata, ali smatram da to nisu stanovi za građane Dubrovnik. Ovaj filmić me potaknuo na razmišljanje da moramo ići u moratorij na građenje stambenih građevina.
Vićan – Svi su u pravu. I oni koji se zalažu da danas glasamo za ovo, kao i oni koji se zalažu da malo zastanemo s odlukom. Radi se o jednom području na kojem se može dogoditi nešto pristojno ili lagana devastacija, da ne upotrijebim težu riječ. Predlažem gradonačelniku, da zastanemo s ovim, da se naprave dodatne konzultacije, ili da idemo s time. Ima logike, da ako imamo 500 tisuća da to dovedemo do kraja. Ne znam je li ta odluka utemeljena zakonu. Možemo li voditi raspravu, zastat s odlukom, valjda ćemo imati vijeće do Male Gospe i onda donijeti odluku. Ako gradonačelnik uspije kupiti zgradu FINA-e mislim da je to bolja odluka od kupnje TUP-a.
Franković – ova rasprava se pretvorila o raspravu o projektu. Mi danas trebamo odlučiti hoćemo li investitoru dati suglasnost da financira javnu gradsku prometnicu. Pitanje garaže, slučajno znam da je tu duplo parking mjesta, nego što treba biti, i da će našim sugrađanima biti ponuđeno da ih kupe. Isto tako slučajno znam da se na susjednoj parceli, planira izgradnja velike garaže. Ovdje govorimo o otkupu zemljišta, koje je u vlasništvu investitora. Možemo postaviti pitanje je li ova cesta potreba gradu? Je li bolje da je izgradi Grad i financira iz svojih sredstava ili je bolje da je financira investitoru. Mi pričamo o cesti koja spaja dvije ulice. Samo o tome pričamo. U ovom konkretnom slučaju pričamo o cesti koja spaja dvije ulice i investitoru koji je voljan financirati 80 posto. Imamo investitora koji je iskazao namjeru financiranja javne gradske prometnice, za koju mora napraviti dokumentaciju i sve to financirati. Imamo mogućnost da će se pojaviti i još jedan investitor poviše zgrade FINA-e. Komunalni doprinos je ovdje manji od vrijednosti ceste, a što je negdje oko 3.5 milijuna kuna. A cesta iznosi 2.5 milijuna eura plus 500 tisuća eura. Cesta se ne može graditi da se ne spoji, to je apsolutni javni interes. Mora se odmah spojiti od početka do kraja. Ako ne budemo imali drugog investitora onda ćemo mi financirati spoj. Nećemo izgraditi 270 metara, a ostatak ostaviti. Potrebno je kroz ulice provući odvodnju, zato samo napravili oborinsku odvodnju Vukovarske. Da sam vas pitao, da Grad želi izgraditi cestu, odluka bi bila jednoglasna. Sad mi nećemo od njega uzeti novce? Zašto ne, ako već možemo?
Capor – zašto se Gravosa predstavlja kao investitor? Kad ona taj status dobiva? Kad ishoduje potrebne dozvole. Ova teza da danas govorimo o cijeloj cesti ne drži vodi, jer u materijalnim stoji da će prometnica izvoditi u dvije faze, prva dužine 150 metara, koja bi bila slijepa i dvosmjerna. Mi govorimo o slijepoj ulici. Ne smijemo trošiti prostor grada sukladno katastrofalnom GUP-u Dubravke Šuice.
Vićan – je li ova cesta Hebrangova – Vukovarska potrebna? Ona je neophodna i u njoj se pronalazi javni interes.
Franković – Mi imamo potvrdu tvrtke Leno da je u tijeku završetak kupoprodajnog ugovor s Gravosom. Milijun eura je vrijednost zemljišta. Ovo što tvrdi gospodin Kristić da mora biti vlasnik, to nigdje eksplicitno ne piše.
Kristić – mi ne govorimo o zemljištu oko kojeg će ići komunalna infrastruktura. Mi ovdje imamo zahtjev od investitora koji nije uknjiženi vlasnik zemljišta. Piše u odluci. Ne vidim zašto mi u plan izgradnje komunalne infrastrukture ne dodamo izgradnju ove ceste.
Vlahušić – investitora ne mora produžiti cestu, njemu rotor omogućuje da cesta bude dvosmjerna. Kvadrat stana će biti 9 tisuća eura. Oni neće dati 2 milijuna eura na svoju štetu. Naš zajednički prijedlog je da osiguramo milijuna eura da otkupimo ostatak zemljišta i napravimo cestu.
Potrebica – mi bi trebali dati milijun eura za zemljište koje će oni nama dati. Što nas briga hoće li investitor riješiti imovinsko-prave odnose. Mi gradimo cestu, mislim da treba ishodvati građevinsku dozvolu za cijelu cestu, u dvije faze. Suludo je da mi trošimo novce za izvlaštenje cesta.
Vlahušić – cesta je 400 metara, postoji 60, 70 metara koje treba otkupiti grad da bi spojili cestu. Bez da nema osiguranih sredstava ne može se provoditi izvlaštenje. Trebamo iznaći sredstva za parking u ovoj zoni.
Franković – Prva točka je da se daje suglasnost investitoru za izgradnju javne prometnice duljine 257 metara, vrijednosti 2.5 milijuna eura. Druga točka je da će se izradit projekta dokumentacija za cjelokupnu cestu, a troška izgradnje snosit će grad Dubrovnik. Na osnovu ove odluke se sklapa ugovor. Mi ćemo dati suglasnost investitoru za izgradnju ceste, a prilikom ishođenja građevinske dozvole je uvjet da će cesta izgraditi u cijelosti, a da će preostale troškove pokriti grad Dubrovnik.
Kristić – predlažem pauzu od 10 minuta, ili da donesenom zaključak na idućoj sjednici.
Određena je pauza kako bi se formulirao zaključak.
Franković – uz točku 10 predlaže se i zaključak. Grad Dubrovnik projekt izgradnje spojne ceste Andrije Hebranga – Vukovarska smatra jedinstvenom cjelinom. Projektiranja, izvlaštenje i izgradnju faze I. financirat će Gravosa d.o.o., projektiranje, izvlaštenje i izgradnju faze II financirat će Grad Dubrovnik. Projekt nije moguće realizirati fazno, već isključivo kao jednu cjelinu. Obvezuje se investitor Gravosa Gardens d.o.o. da u sklopu izgradnje stambeno-poslovnih objekata najmanje 20 posto parking mjesta bude namijenjeno javnoj usluzi parkiranja.
Usvojen je zaključak gradonačelnik.
Kao i točka u cijelosti.
Prijedlog zaključka o izmjeni zaključka kojim se daje suglasnosti investitoru Vrata Dubrovnika d.o.o. na iskazanu namjeru financiranja troškova izgradnje komunalne infrastrukture
Prijedlog rješenja o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum
Doršner – Odbor je jednoglasno podržao odluku o razrješenju i podržali odluku o imenovanju gospođe Bjelopere kao vršiteljice dužnosti.
Prijedlozi odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području Grada Dubrovnika
Franković – pred vama se nalazi niz točaka koji se odnosi na dozvole na pomorskom dobru. Imenova sam novo Povjerenstvo za dodjelu koncesija na pomorskom dobru: Ivana Brnin, predsjednica povjerenstva, Matilda Krile Prkoča, Ante Vojvodić, Tomi Saltarić u ime Županijske lučke uprave. Pojedini gospodarski subjekti nisu ispuni uvjete. Na određeni broj lokacija nije pristigla niti jedna molba. Predlažem da se odluke usvoje, a da se za sve lokacije koje nisu ispoštovale da se u listopadu provedu edukacije i da se provede ponovno natječaj. Događaju se glupaste greške i omaške. Unatoč najboljoj želji povjerenstva nismo postigli ono što smo željeli. Imali smo koncesionara bivšeg za kajake, Vidaka, koji je prepilao šahtove u Pilama. Na kraju je došla policija, sve je snimljeno kamerom. Očito se tu vrtio veliki novaca kad su ljudi spremni za svašta, taj se gospodin na kraju nije ni javio.
Brnin – izabrano je 46 najpovoljnijih ponuditelja. Imamo odluku o poništenju javnog natječaja za lokacije za koje se nitko nije prijavio. Drugo se odnosi na odustanak jednog ponuditelja, ali prvo odabrani ostaje isti jer je bio rangiran kao najpovoljniji ponuditelj. Na lokaciji 41.1. prvorangirani ponuditelj je odustao te je drugi najbolji ponuditelj potom izabran.
Capor – u ovim slučajevima kad je ponuda povučena, taj je ponuda bila financijska izdašnija, a u materijalima se ne navodi kolika je bila ta ponuda. Mislim da Grad Dubrovnika mora uvjetovati ozbiljnost ponude nekakvim paušalom, jer ovako pomažemo nepoštenom ponuditelju da oštetiti Grad Dubrovnik. Ova se situacija dogodila na Velikoj i Maloj Buži, iznos koncesija za Veliku Bužu je četiri puta manji, boji se da je grad oštećen za nekoliko desetak tisuća eura.
Brnin – propisan je taj uvjet. Ne vraća se bianco zadužnica ponuditelju. Svi oni koji su dostavili uplatu za jamstvo za ozbiljnost u prvom natječaju, nisu dobili na ovom natječaju, jer je to trebalo ponovno dostaviti.
Kristić – bit ću suzdržan po pitanju svake točke. Vidio sam prijedlog odluke i obrazloženje zbog koje je ovom ponuditelju poništen natječaj. U prvom natječaju mu se zamjerilo da nije priložio potvrdu o vlasništvu nad šankom, a ovaj put da nije poslao fotografiju i dokaz o vlasništvu nad kemijskom WC-u. To ne smatram sredstvom za rad. Ne vidim razlog za isključene ovog ponuditelja.
Brnin – jedini ponuditelj za lokaciju 1.5, predmet navedenog javnog natječaja bio je šank s točionikom i terasa te kemijski WC. Dostavio je sve osim kemijskom WC-a. Nije bilo razvidno da navedeni ponuditelj ispunjava uvjete natječaja.
Orlić – imali smo 6 odustanaka, a natječaj će biti u listopadu. Hoće li i tad koncesija biti na 5 godina. Hoće li se produžiti ili obešteti ponuditelj, jer nismo mogli raditi tijekom 2 mjeseca. Žao mi je što ponovno 32 ponuditelja nisu dostavili dokumentaciju.
Franković – dozvole se daju na 5 godina, ako su dobili na 5 godina ona vrijedni do srpnja u godini kad ističe rok od 5 godina. Mi ne tražimo nešto što se ne traži u Rijeci, Zadru, Splitu. Tamo ima puno manje ponavljača. Kada uzmete sve gradove u Hrvatskoj i broj njihovih dozvola, njihov broj je manji nego u Dubrovniku. Cijela Rijeka, Zadar, Šibenik, Trogir, imaju manje dozvola nego mi.
Vlahušić – na zadnjoj sjednici gospodin Franković kazao je da se ne trebaju dostaviti materijali koji su već dostavljeni. Sada imamo Veliki Žal i jednog jedinog ponuditelja, koji tamo radi 20 godina. Dostavio je sliku WC-a, u prvom dijelu. I dokaz o vlasništvu. U odluci je pisalo da mu fali vlasništvo nad ugostiteljskim dijelom. Molim da se provjeri ima li slika u predmetu.
Franković – ja ovog gospara znam. Nije dostavio ni prvi put. Danas je donio dokaz o vlasništvu, ali s datumom 27. 7, natječaj je završio deset danas prije. Netko će poći u zatvor. Nemam niti jedne riječi protiv njega i njegove obitelji. Ne možemo to prihvatiti, taj račun, netko će nas zatvoriti.
Kristić – prvo povjerenstvo je rekla da mu fali dokaz o vlasništvu nad šankom. Ako je prvi put dostavio da je vlasnik WC-a ja bih mu to prihvatio. Onda je povjerenstvo pogriješilo prvi put, jer nije utvrdilo tu manjkavost.
Muratti – potpuno razumijem moje kolege koje negoduju. Danima pokušavam riješiti takve sitnice ljudi na otoku. Prvi put im je falila fotografija, a sad uplata o jamstvu. Ako progledamo na jednoj stvari, onda je pitanje kuda idemo. Ja sam zato da se organiziramo i da napravimo edukaciju u listopadu, da ne padaju na glupostima.
Bonačić – Obradović – za pojedince je ova godine definitivno gotova, mogu li se oni u listopadu prijaviti na natječaj?
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 1. mikrolokaciju “Plaža Veliki Žal”, broj lokacije 1.5.
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području Grada Dubrovnika za 3. mikrolokaciju “Plaža Tri brata”, broj lokacije 3.3
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 5. mikrolokaciju “Plaža Brsečine izvan lučkog područja”, broj lokacije 5. 1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 6. mikrolokaciju, “Plaža Vrtovi sunca Orašac izvan granica koncesioniranog područja”, broj lokacije 6.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o Poništenju ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 9. mikrolokaciju “Zaton mali”, broj lokacije 9.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 9. mikrolokaciju “Zaton mali”, broj lokacije 9. 3
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 10. mikrolokaciju “Zaton veliki izvan lučkog područja”, broj lokacije 10.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 10. mikrolokaciju “Zaton veliki izvan lučkog područja”, broj 10. 3
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 10. mikrolokaciju “Zaton veliki izvan lučkog područja”, broj 10. 5
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 10. mikrolokaciju “Zaton veliki izvan lučkog područja”, broj 10.8
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 13. mikrolokaciju “Komolac”, broj lokacije 13.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 15. mikrolokaciju “Plaža Solitudo Mandrač”, broj lokacije 15. 1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 15. mikrolokaciju “Plaža Solitudo Mandrač”, broj lokacije 15. 2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 15. mikrolokaciju “Plaža Solitudo Mandrač”, broj lokacije 15. 3
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 15. mikrolokaciju “Plaža Solitudo Mandrač”, broj lokacije 15. 5
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 15. mikrolokaciju “Plaža Solitudo Mandrač”, broj lokacije 15. 6
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 17. mikrolokaciju “Importanne Resorts”, broj lokacije 17.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 18. mikrolokaciju “Uvala Sumratin, Uvala Lapad izvan granica koncesioniranog područja”, broj lokacije 18.3
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 18. mikrolokaciju “Uvala Sumratin, Uvala Lapad izvan granica koncesioniranog područja”, broj lokacije 18.5
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 22. mikrolokaciju “Ispred kuće Starog kapetana”, broj lokacije 22.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 26. mikrolokaciju “Plaža ispred hotela Bellevue izvan granica koncesioniranog područja”, broj lokacije 26.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 26. mikrolokaciju “Plaža ispred hotela Bellevue izvan granica koncesioniranog područja”, broj lokacije 26.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 27. mikrolokaciju “Danče”, broj lokacije 27.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 27. mikrolokaciju “Danče”, broj lokacije 27.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 31. mikrolokaciju “Mala Buža”, broj lokacije 31.1
Točka je usvojena.
Capor – imamo neuobičnu situaciju, za lokaciju Mala Buža je postignut četiri puta veći iznos nego za Veliku Bužu. Mislim da nije postignuta adekvatna cijena i da bi trebali ponoviti natječaj.
Deraković – ovaj dio odustajanja podrazumijeva plaćanje 10 posto od jamstva, predlažem da podignemo taj postotak.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 32. mikrolokaciju “Velika Buža”, broj lokacije 32.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 34. mikrolokaciju “Gradska luka izvan lučkog područja – Na ponti”, broj lokacije 34.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 35. mikrolokaciju “Komarda”, broj lokacije 35.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 35. mikrolokaciju “Komarda”, broj lokacije 35.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 38. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 38.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 38. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 38.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 38. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 38.4
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 38. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 38.5
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 38. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 38.6
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 38. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 38.7
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 38. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 38.9
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 39. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 39.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 39. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 39.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 39. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 39.4
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 39. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 39.6
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 39. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 39.7
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 39. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 39.8
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 39. mikrolokaciju “Suđurađ”, broj lokacije 39.10
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.3
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.5
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.6
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.7
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.8
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.9
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.10
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.11
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.15
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.16
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.17
Tpčka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.19
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.22
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.26
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.28
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.30
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.33
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.34
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 40. mikrolokaciju “Lopud”, broj lokacije 40.35
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 41. mikrolokaciju “Plaža Šunj”, broj lokacije 41.1
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 41. mikrolokaciju “Plaža Šunj”, broj lokacije 41.2
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 41. mikrolokaciju “Plaža Šunj”, broj lokacije 41.6
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 42. mikrolokaciju “Otok Koločep Donje Čelo”, broj lokacije 42.2
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 42. mikrolokaciju “Otok Koločep Donje Čelo”, broj lokacije 42.3
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za 42. mikrolokaciju “Plaža Šunj”, broj lokacije 42.4
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o poništenju Ponovljenog javnog natječaja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika za lokacije na koje nije pristigla nijedna ponuda
Točka je usvojena.
Potrebica – Čestitam svima koji su izabrani. Upozoravam ih da se pridžavaju zakonskih odredbe. Odlukama HDZ-a, koalicijskih partnera DDS-a i DUSTRE su izabrani, a predstavnici oporbe su kontinuirano glasali protiv.
Završena je današnja sjednica Gradskog vijeća.
Katarina Fiorović/Lea Pavlović
