Vrućina je, sparina i uglavnom suho, većinom sunčano vrijeme. Uz rijetke popodnevne pljuskove, na krajnjem sjeveru moguće i noćne, na kopnu će se nastaviti uz manje varijacije maksimalne dnevne temperature bar do sredine idućeg tjedna. Stoga valja pripaziti, odnosno ako je moguće, ograničiti aktivnosti na suncu sredinom dana, navodi se u prognozi HRT-a.
“I sutra se nastavlja utjecaj vrlo tople zračne mase s jugozapada, dok će vlažan i hladniji zrak biti većinom sjevernije. Pa, uz manje varijacije, s velikom pouzdanošću možemo reći da će se u Zagrebu i Hrvatskoj vrućine nastaviti.
U Hrvatskoj je inače znalo biti i viših temperatura. Najviše, gotovo 43°C izmjereno je u Pločama 1981. godine, a na primjer, u Zagrebu prije 74 godine – 40,4°C.
Zbog dugotrajnosti zadržavanja dnevnih vrućina i jutarnjih toplina tijekom ovog toplinskog vala DHMZ je za cijelu zemlju objavio najviši – crveni stupanj upozorenja na opasnost od vrućine i u idućim danima”, prognozirao je Izidor Pelajić, mag. phys.-geophys.
“Sutra će u Dalmaciji danju prevladavati vedrina, vrućina i sparina. Poslijepodne u unutrašnjosti uz lokalni razvoj oblaka. More malo do umjereno valovito, vjetar slab do umjeren jugozapadni ili sjeverozapadni. Vidljivost uglavnom dobra. Nakon još jedne vrlo tople noći, tijekom koje će temperatura rijetko biti niža od 25°C, te obilja sunčanih sati danju – na jugu će i sutra biti sparno. Ni more temperature oko 28°C stupnjeva neće pružati veće osvježenje, baš kao ni uglavnom slab vjetar s mora.
Na kopnu u subotu, uz prolazno umjeren jugozapadnjak, postoji mogućnost za lokalno izraženije pljuskove na sjeveru, no i dalje će prevladavati sunčano i vruće te uglavnom suho vrijeme. Malo manje vruće bit će u nedjelju i ponedjeljak poslijepodne.
Vrućina se nastavlja i na Jadranu. Često s toplim, na jugu i vrlo toplim noćima, te vrućim i u Dalmaciji uglavnom vrlo vrućim i nerijetko sparnim danima. Na sjevernom dijelu, osobito u Istri u subotu, mogući su pljuskovi, no i dalje pretežno sunčano, poslijepodne uz povremeno umjeren jugozapadni i sjeverozapadni vjetar”, prognozirao je Izidor Pelajić, mag. phys.-geophys.
PREPORUKE ZA ZAŠTITU OD VRUĆINA
Važne preporuke i savjete kojih bi se trebalo pridržavati daju iz Zavoda za javno zdravstvo:
- Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.
- Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
- Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena.
- Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca.
- Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.
U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.
Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).
