Na današnji dan obilježava se 169. obljetnica rođenja Vlaha Bukovca, čijim je povratkom iz Pariza u Zagreb započela i hrvatska moderna u likovnoj umjetnosti. Bogat program proslave večeras će se održati u Bukovčevoj kući u Cavtatu, a zašto našega Vlaha zovu pokretačem hrvatske moderne, pročitajte u nastavku.
Kad se nakon šesnaestogodišnjeg boravka u Parizu slikar Vlaho Bukovac 1893. godine nastanio u Zagrebu, značilo je to prekretnicu u kulturnom i umjetničkom životu grada. Iako je veći dio godine, odmah po dolasku u Zagreb, Bukovac proveo na ladanjskim imanjima obitelji Vraniczany i Pongratz portretirajući mnogobrojne članove tih plemenitaških obitelji, zagrebačke novine i časopisi s oduševljenjem su pratili svaki njegov korak. Portreti koji su tada nastali i bili izloženi na prvoj Bukovčevoj izložbi u palači Akademije donijeli su potpuno novi pristup slikarskom prikazu te teme.
Mnogi portreti slikani su u pleneru, što je kod nas u to vrijeme bila skroz nova pojava, te su mnogi Vraniczanyjevi prijatelji dolazili u Oroslavlje samo da vide slikara na djelu.
Pozitivna atmosfera pokrenuta Bukovčevim radom utjecala je i na mlade hrvatske umjetnike, mahom vladine stipendiste, koji su studirali u inozemstvu da se vrate u domovinu te, učeći i radeći s Bukovcem, zajedno stvaraju temelje hrvatskog modernog slikarstva.
Oko Vlaha Bukovca okupljeni su Bela Čikoš, Oton Iveković, Ivan Tišov, Ferdo Kovačević, Rudolf Valdec, Robert Frangeš i već formirani umjetnik Mato Celestin Medović. Preuzimaju Bukovčeva koloristička rješenja i slikanje svijetlim tonovima boja, kao i izlazak u prirodu i slikanje u pleneru. Uskoro su postali umjetnička grupa o kojoj se govorilo i pisalo diljem srednjoeuropskih država kao o zagrebačkoj šarenoj školi koju vodi Bukovac.
Nezadovoljni statusom umjetnici će, na Bukovčevu inicijativu, istupiti iz konzervativnog Društva umjetnosti koje je vodio Isidor Kršnjavi i osnovati novo Društvo hrvatskih umjetnika te će započeti pripreme za svoju prvu izložbu Hrvatski salon koja će se postaviti u novom i reprezentativnom prostoru – Umjetničkom paviljonu, čiju izgradnju u Zagrebu, odnosno prijenos željezne konstrukcije osmišljene kao izlagački prostor za hrvatske umjetnike na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, zahvaljujemo upravo Bukovcu.
Umjetnicima su se pridružili i mladi književnici, koji su također bili privučeni snažnom Bukovčevom ličnošću te se u tom kolopletu stvara hrvatska moderna. Tako će grupa bečkih studenata pokrenuti časopis Mladost, prvu kulturno-umjetničku reviju modernističkog duha te će sa svojih samo pet izašlih brojeva snažno utjecati na hrvatsku kulturnu scenu. Tiskan je i šesti broj, prvi tematski, posvećen književniku Gjalskom i Bukovcu, ali nažalost nije distribuiran.
Ksaver Šandor Gjalski 1894. godine napisao je roman Radmilović i upravo je tu knjigu poklonio Bukovcu uz posvetu:
Svom slavnom prijatelju
majstoru Vlahu
Gjalski
5/II 95
Riječ je o romanu o umjetnosti, odnosno o književniku, njegovim problemima kao i o smislu egzistencije uopće. Mladi pravnik Radmilović priznati je pisac izvan Hrvatske, ali u svojoj zemlji potpuno je nepoznat, a sama činjenica da se bavi književnošću negativno utječe i na pronalazak posla u pravnoj struci. Uslijed niza dramatičnih okolnosti koje prate Radmilovićev lik, uz kritiku koja hrvatske pisce uopće ne zapaža, a pogotovo ne slavi kao slavnu plesačicu ili jahača u cirkusu, tragični kraj je neminovan. Ovim romanom Gjalski daje kritiku hrvatskoj inteligenciji na odnos prema hrvatskoj književnosti i kulturi, što se dojmilo tadašnje mlađe publike. Kroz Radmilovićevu misao književnik će nam ponuditi svoj manifest umjetnosti prepoznat među mladim umjetnicima:
Stao govoriti o svojim uvjerenjima, hvaliti i slaviti korist lijepe knjige, njenu velesilu u širenju kulture, znanja i morala. – Ali, dakako, ne smije to tek biti knjiga, koja će nam pokratiti dokolicu i dražiti našu radoznalost, što će se razviti iz ove ili one ljubavi, ili kako će ovoga ili onoga zločinca uloviti i dokazati mu zločin. Senzacija ubija umjetnost, kojoj je poglavita svrha, da se životu i prirodi po mogućnosti približuje i da poput prirode ide sigurnim istinitim koracima. Od nje se smije udaljiti samo toliko, koliko zahtijeva umjetna međa po sebi, to jest, rastrkani u miljarde stanica život svake pojave i svakog događaja treba svesti u kraću, svakomu oku na prvi mah suvislu sliku. Drugo sve mora biti istina, puka – puka istina, zgoljni život. Takova umjetnost koristi i takova je opravdana.
Objavljeno u Samonikle priče iz muzeja
Program proslave 69. obljetnice Bukovčevog rođenja u Cavtatu
Čast nam je pozvati vas na proslavu 169. obljetnice rođenja Vlaha Bukovca u četvrtak, 4. srpnja 2024. u Kući Bukovac.
Donosimo vam bogat i zanimljiv program:
19:30 / Trg dr. Franja Tuđmana, kamišibaj priča „Bukovčeva putovanja” (Šarena školica) i radionica za djecu pod vodstvom muzejske pedagoginje Petre Kralj Fox
Kamišibaj pričom “Bukovčeva putovanja” u izvedbi polaznika radionice “Šarena školica” naučit ćemo o uzbudljivom i interesantnom životu našega najpoznatijeg umjetnika. Za sve govornike engleskog jezika imat ćemo i male prevoditelje naše priče. Nakon izvedbe kamišibaj priče, kreirat ćemo rođendanske čestitke na raznim jezicima za našega slavljenika Vlaha!
20:30 / Kuća Bukovac, predavanje „Metafizika i melankolija u djelu Vlaha Bukovca” kustosica Lucije Vuković iz Dubrovačkih muzeja i Helene Puhare.
Namjera predavanja je prikazati dio Bukovčevog opusa u kojemu se iščitava melankolična atmosfera prožeta osjećajem nelagode, čak i tamo gdje je ne bismo očekivali, na primjer u pejzažima i portretima. Poseban naglasak bit će na temi onostranog i prikazu mrtvog tijela kroz cjelokupni Bukovčev opus. Govorit će se o prikazu mrtvog Krista kao zasebnoj temi kojoj se Bukovac vraćao u razdoblju od nekoliko godina početkom 20. stoljeća te o fantazmagoričnim motivima odsječenih glava koje Bukovac razvija na dvije slike iz 1906. godine, a koje čine apsolutni pomak u Bukovčevom cjelokupnom opusu.
21:30 / Vrt Kuće Bukovac, koncert i program „Đardin Jazz, Wine & Veejay session”
U vrtu Kuće Bukovac zabavite se uz poznate jazz melodije koje će odsvirati Vicko Klinac na klavijaturama i Ivan Kušelj na trubi i krilnici dok će se za poseban ugođaj pobrinuti VJ Jakov Piplica vizualnim efektima i projekcijama. Uživajte u koncertu uz odabrana vina iz Vinarije Crvik.
Program obljetnice 169. rođendana Vlaha Bukovca nastao je u suradnji Muzeja i galerija Konavala i udruge Konavle art.
