Danas se, s početkom u 9 sati, održava druga ovotjedna sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Iako se na dnevnom redu nalaze samo tri točke, današnja sjednica iznimno je važna za bući razvoj grada Dubrovnika. Naime, vijećnici će danas raspravljati o uvođenju posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre, prvog takvog u Hrvatskoj, a potom i o prihvatnom kapacitetu povijesne jezgre.
Marko Potrebica na početku sjednice pozdravio je glavnog tajnika Organizacije gradova svjetske baštine, Mikhael De Thyse, koji se obratio gradskim vijećnicima.
“Dubrovnik je za nas u OWHC-u grad primjer. Ono što ste do sada postigli dokaz je da je moguće unaprijediti gradove i osigurati održivi razvoj urbanih povijesnih sredina, ne samo kroz zaštitu baštine nego i u korištenju baštine kao resursa za održivi razvoj, što je vrijedno divljenja. Vi ste primjer i u drugim izazovima s kojima se naše sredine danas suočavaju poput pitanja demografije i suzbijanja prekomjernog turizma, a odluke koje danas donosite čine vas posebnim u svijetu i predvodnicima promjena“, rekao je glavi tajnik De Thyse.
Izdvojio je i dubrovački i prvi hrvatski Plan upravljanja svjetskim dobrom pod zaštitom UNESCO-a rekavši kako je to, prema njegovom mišljenju, jedan od najboljih planova upravljanja na svijetu.
„Većina gradova u našoj organizaciji još nije ni počela s izradom planova upravljanja, a vi ga već uspješno provodite“, rekao je uputivši zamolbu Gradu Dubrovniku da svojim činjenjem i političkom hrabrošću koju pokazuje pruži primjer gradovima OWHC-a i u donošenju Plana pripravnosti i upravljanja rizicima, što je još jedno važno strateško područje s kojim se Organizacija suočava u budućnosti, ali i jedna od aktivnosti Plana upravljanja povijesnom jezgrom. Navedeni Plan, podsjetimo, u procesu je izrade te se njegov završetak očekuje kroz devet mjeseci.
Na današnjoj sjednici prisutno je 18 od 21 vijećnika te je utvrđen kvorum.
Dnevni pred nadopunjen je točkom o upisnim područjima za škole.
Dnevni red u cjelini je usvojen.
Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra Grada Dubrovnika za potrebe izgradnje komunalne vodne građevine, spoja CS Ploče – CS Stari grad
Točka je usvojena bez rasprave.
Prijedlog odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturnoj-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika
Potrebica je kazao kako na ovu točku zaprimljen jedan amandman iz stranke Srđ je Grad, da je jedan amandman zaprimio gradonačelnik te da još jedan amandman gradonačelnik drži u rukama.
Uvodno se obratio gradonačelnik Franković.
Tijekom promatračke misije UNESCO-a, UNESCO je jasno dao do znanja da se zona oko povijesne jezgre mora na neki način zaštiti i da se treba promatrati drugačije od ostalih dijelova grada. Tad, 2015. smatrali su da je broj vozila oko povijesne jezgre bio prevelik. Nakon toga se dogodila liberalizacija autotaksi tržišta. Imali smo tada oko 200 taksi vozila. Mi smo promišljali povećanje, sjećamo se otpora taksi izvršitelja. Danas imamo sedam tisuća taksi vozila. Nalazimo se jednoj situaciji u kojoj imamo neodrživu priču s nekoliko aspekata. Prvi je sigurnosti aspekt, veliki broj vozila gravitira povijesnoj jezgri i oni blokiraju prolaz. U slučaju bilo kakve hitne intervencije, dolazimo u vrlo tešku situaciju. Drugi element su građani Grada Dubrovnika. Oni bi uvijek trebali biti prioritet. Oni moraju biti privilegirani. Treći segment su gospodarstvenici. Bitno je osigurali normalno, ali održivo poslovanje svima. Na prijedlog Grada Dubrovnika izmijenjen je Zakon o sigurnosti na cestama. Vlada je to prihvatila i glasalo se kroz prvo i drugo čitanje. U konačnici, sukladno usvojenom zakonu trebalo je izraditi cijelu analizu i doći do rješenja koje mora biti životno. Može i trebamo zaključiti da ćemo u budućnosti ovu odluku više puta trebati mijenjati. Mi smo prvi grad u Hrvatskoj koji ovo uvodi i nemam prethodno iskustvo. U tom smjeru ide moj prvi amandman. Odnosi se na vrijeme implementacija odluke. Predlažem da se čl. 22 izmijeni. U njemu stoji da odluka stupa na snagu 8 dana od objave u službenom glasniku Grada Dubrovniku. Kaznene odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a odluka se počinje primjenjivati 1. rujna. Ovaj datum smo namjerno izabrali. Tad imamo veliki broj izvršitelja koji voze, malo iza počinje škola. Vijećnici Srđ je Grad su predložili amandman u kojem su tražili da se sama primjeni odluka stavi od 1 travnja do 30. studenog. Mi smo predložili od 1. ožujka do 30. studenog jer je taj datum vezan uz sustav naplate na Pilama. Bilo bi idealno kad bi odluka mogla biti na snazi cijele godine no to nije moguće zakonski staviti na stol. Lako bi mogli prihvatiti 1. travnja, ali ako jedna odluka stupa na snagu 1. ožujka smatrali smo da je normalno da taj dan stupa na snagu i ova odluka“, kazao je gradonačelnik.
Franković je kazao kako je prethodno brojne amandmane oporbe koje se smatrao dobrima, iznosio kao svoje, a da se sad traže zapisnici i snimke kako bi se utvrdilo da je amandman predan.
„Od sada ćemo sve po Poslovniku, pa svatko neka se potrudi kao Srđ je Grad, koji podnosi pisane amandmane. Drugi amandman mijenja se i glasi: Osobe koji obavljaju autotaksi prijevoz, a imaju reguliran status u Zračnoj luci Dubrovnik, potrebno je da Zračna luka Dubrovnik putem aplikacije prijavi tu osobu. Ovaj amandman postaje dio integralnog teksta i o njemu se ne glasa. Navedena odluka je zajednički plod gradske uprave, stručnih službi i građana s kojima smo više puta razgovarali. Kroz ovu odluke ne rješavamo pitanje PPK. PPK se na drugi način rješava. Molim, da PPK u raspravi stavite sa strane jer uvjeti PPK nisu bitan dio ovog tekst. Vidim da ljudi dolaze u dileme po pitanju što je to prsten oko grada. Sve ulice koje počinju od Javne garaže ulaze u plavu zonu. Stanovnici tog područja nisu obveznici kupovanja PPK kartice, jer oni u toj zoni žive. Oni će to dobiti bez naknade. Svi ostali koji nisu stanovnici te zone moraju regulirati taj status. Pobrojano je više propusnica za različite gospodarske djelatnosti. Grad je zatražio suglasnost MUP-a, koje nam je dalo suglasnost. Dobili smo i suglasnost Ministarstva kulture, kao i Ministarstva prometa koje je od nas tražilo određena pojašnjenja. Ta suglasnost nam je bila iznimno važna. Ono što gospodarski subjekti mogu zatražili jest da se pravno provjeri je li ova odluka zaustavila tržišno natjecanje. Sukladno Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanje, uvjet tržišne utakmice je zadovoljen. Prva grupacije taksi vozila su svi oni koji imaju zakupljene javne površine, svi oni mogu ulaziti u zonu. Svi oni koji imaju koncesiju Lučke uprave, mogu nesmetano ulaziti u zonu. Svi iz Zračne luke mogu nesmetano ulaziti i izlaziti i zone. Osim ovih koje sam naveo provest će se javni natječaj na kojem ćemo izabrati 100 izvršitelja i koji će na tom natječaju dobiti mogućnost prolaska u zonu posebnog prometnog režima. To nam je bilo izuzetno važno kako se ova odluka ne bi dovela pod povećalo”, kazao je gradonačelnik.
„Obavijest ćemo sve platforme poput Googlea da označe ovu zonu. Tvrtka Sanitat gospodari s dva bitna parkinga na Pilama i Pločama, a ova odluka neće smanjiti prihode Sanitatu. Postojat će sustav u kojem ćete vi unaprijed morati rezervirati i platiti svoje parking mjesto. Tako će Sanitat povećati svoje prihode. Ovom odlukom ljudima će povećati kvaliteta života. Gospodin Vlahušić je imao dobru ideju, da se naprave tri trake koje će omogućiti brže i kvalitetnije prometovanje u zoni. To možemo razviti do kraja godine. Važno je da ljudima koji skrenu na Ilijinoj glavici omogućimo izlazak iz zone. Napravit ćemo kružni tok, ne u Bogišićevom parku, nego na zemljištu u vlasništvu Medicinske škole, kako bi ljudi mogli izaći iz zone. Započeli smo razgovore s Medicinskom školom, to je relativno lako napraviti. Ovo je prva i početka odluka. Nama treba i za ovu točku i za onu koju slijedi političke hrabrosti. Jedan dio ljudi bit će zadovoljan, a drugi dio nezadovoljan. Kad imate 7 tisuća gospodarstvenika, jedan dio ljudi će biti nezadovoljan. Budućnost nam donosi još veću restriktivnosti. Ljudima ćemo morati reći da će moći doći u Dubrovnik, ali samo do mosta dr. Franja Tuđmana, i pakirati se na Park n Ride“, kazao je gradonačelnik“, kazao je gradonačelnik.
„Ako vas netko zaustavi na cesti i reče da ste mu uzeli kruh iz usta, vaš odgovor može biti da ima toliko poslova u ovom gradu, a svaki dan svjedočimo koloni ljudi koja čeka na radnu dozvolu. Mi omogućavamo kruh njima i njihovoj djeci u budućnosti“, poručio je gradonačelnik.
Marko Potrebica kazao je kako je osnovan novi klub vijećnika u kojem su vijećnici Roko, Cetinić i Kristić.
Petra Marčinko iznijela je amandman stranke Srđ je Grad.
„Ovim amandmanom tražimo da se odluka primjenjuje od 1. travnja do 30. studenog. Zaključak je da će odluka utjecati na prometovanje oko Grada i građanima iz ostalih kotareva. U ovom zoni nalaze se brojne ustanove, odvijaju se manifestacije. Kao što smo čuli u riječi gradonačelnika, nadam se da sustav naplate nema prioritet nad građanima“, kazala je.
Bonačić Obradović kazala je ispadne da je svako pitanje vrijeđanje na osobnoj razini.
„Kad izrečemo amandman onda očekujemo da je on kao takav zapisan i u zapisniku. Prijedlog je odbijena na javnom savjetovanju, a onda implementiran u odluci. To nam je bilo upitno“, kazala je.
„Mnogo puta kad smo mi nešto predložili vi ste taj prijedlog uvrstili kao amandman. Hvala vam na ukazanom povjerenju. Na prošloj sjednici dogodilo se veliki broj novih informacija koje su ušle u amandman. Ispada da naknadno može uvoditi nove stvari. Mi nikad nismo dobili odgovor zašto je takav prijedlog, koji je u punom obliku odbijen na javnom savjetovanju, ušao u amandman. Molim da budemo precizni u svojim izlaganjima“, kazala je Marčinko, na što je Potrebica odgovori da svi koji hodaju po gradu znaju o kojoj se lokaciji radi.
Olga Muratti kazala je kako očekuje da će odluka dorađivat te istaknula kako je informacija ključna.
„Iz ove odluke je pomalo postalo nejasno što je uže središte grada. Neki ljudi nisu vidjeli svoju ulicu među ulicama koje se navode. Naveden je prsten. Da bude jasnije svima nama, granica je javna garaža, sve prema Gradu je uže središte Grada Dubrovnika i svi koji se nalaze iza te crte imaju plavu propusnicu. Plava propusnica ne podrazumijeva PPK karticu. To je dvojba kod velike većine građana. Svi oni žive od ove crte razgraničenja, oni imaju pravo prolaza i ne moraju imati PPK karticu. Moraju zatražiti propusnicu. Čini mi se da je ovo ključno za ovo područje jer je ljudima nejasno. Ljudi iz Zlatnog potoka koji nemaju PPK karticu, pitali su se kako će doći do svoje kuće. Pozdravljam ovakvu odluku, iako smatram da ćemo je u budućnosti izmijeniti. Možda je ovo naš diskomod, ali moramo mislit na ljude na ovom prstenu“, kazala je.
Pročelnica Krile Prkoča pojasnila je sustav propusnica, koje se neće morati fizički zalijepiti na automobile nego će biti virtualne.
„Plava propusnica se dobiva na temelju prebivališta, ona će se trebati ishoditi. Sve propusnice su vezane za neke vrstu ulasku. Ili je to PPK, ili za gospodarska vozila ili za interventne službe“, kazala je.
Željko Raguž kazao je da svi podržavaju da se uvede red preko Ilijine glavice.
„Vozila koja neće moći proći raspršit će se na ostale ulice. Moramo razmišljati o garažama. Cesta na Vojnoviću je zapravo četverotračna, ali dvije služe za parking. Tu bi nam trebale dvije garaže koji bi gradio Sanitat. Koliko bi se tu rasteretio promet, Batala je isto dvotračna i postojeće ceste su dostatne i mogle bi se prilagoditi većem broju vozila“, poručio je.
Franković je kazao kako se slaže s Ragužem, ali da bi tu koštalo „puste milijune“, te da bi se tako riješio samo jedan segment prometa.
„Prioritet većine autotaksi izvršitelja nije doći na Babin kuk, u Lapad ili u Mokošicu. Njihov prioritet je voziti gosta u povijesnu jezgru s drugih lokacija. Kičma našeg grada je prsten oko Grada. U onom trenutku kad pukne kičma na Ilijinoj glavici je kolona do semafora u Lapadu i do place u Gružu. Kad kičma nije opterećena nije opterećen ostatak sustava. Kad počne turistička sezona, za mene kreću najveće frustracije. Ljude izvlačimo na Ilijinu glavicu, na vatrogasce, na semafore kod Doma zdravlja. Nam nisu potrebni redari u Lapadu i Gružu. Idealno bi bilo izgraditi više garaža, koje mi nam omogućile da povučemo sve automobile i da imamo prioritetnu prometnicu za javni prijevoz. Ako bi čovjek znao da će šesticom s Babinog kuka na Pile došao na sedam minuta, koristio bi se gradski prijevoz. To je sigurno u našoj budućnosti, ali za to nam treba 150 do 200 milijuna eura. Dogorjelo nam je do prsta, svaki dan nam je izazov. Ljudi u našem gradu nisu naučeni na gužve. U Zagrebu su gužve normalna stvar. Kod nas gužve kreću kada gospodarski subjekti započnu za svojim djelatnostima, do tada je nema. Zimi se normalno vozi. Gužva više nije vezana za kruzere, već za taksi vozila. Nama pada broj prijevoznika u Libertasu, taksi je ljudima postao dostupan. Možete li vjerovati da svih 7 tisuća izvršitelja zaradi novac? Bio sam uvjeren da će brojni odustati, ali oni se množe. Jedan gospodarstvenik prvu godinu imaju jedno vozilo, a iduću dva, tri. Lakše je biti gazda sam sebi, nego raditi za drugoga”, kazao je gradonačelnik te ponovio da za donošenje ove odluke treba imati političke hrabrosti.
„Implementiranje ove odluke kratkoročno nam neće donijeti više glasova. 750 taksi prijevoznika moći će voziti oko grada, ostali neće moći“, kazao je gradonačelnik.
Pročelnica Brnin predstavila je vrste propusnica.
„Mi govorimo o ulazu, prometovanju i izlazu iz ove zone, koja počinje od javne garaže. U odluci su navedene samo rubne ulice, a završava na križanju kod Doma zdravlja. Svima je uvjet propusnica, koje se dobiva temelj različitih statusa. Crvena kategorija znači zabranu tu spadaju recimo kamp vozila. Zelene propusnice odnose se na interventne i komunalne službe. Plava propusnica se odnosi na građane koji žive na užem području povijesne jezgre, od javne garaže do Boninova. Oni mogu regulirati svoj status putem prebivališta ili na temelju vlasništva. Svi oni koji imaju nekretninu na ovom području imaju pravo na plavu propusnicu, to nema veze s PPK. Žuta propusnica je za sve građane grada Dubrovnika, koji mogu ostvariti propusnica na temelju PPK kartice. Ona se odnosi i na strance koji rezerviraju i plate svoj parking na Pilama ili na Žičari. Oni koji to naprave imaju 20 minuta za ulazak u zonu, nakon toga imaju 20 minuta da napuste zonu. Svi oni koji rješenje o invaliditetu mogu dobiti ovu propusnicu, kao i stanovnici susjednih općina. Smeđe propusnice su za gospodarska vozila, koji imaju regulirani status putem PPK. U ovoj kategoriji su i taksi vozila koji će dobiti propusnicu na temelju različitih kategorija“, pojasnila je.
„Niti jedna propusnica je isključuje od obaveze plaćanja parkirališnog mjesta. Propusnica je besplatna“, naglasila je Brnin.
Brnin je kazala kako mopedi i motori imaju slobodan prolaz te da se propusnica na temelju vlasništva odnosi na užu obitelj što je nabrojano u odluci.
Potrebica je upitao što ako je auto na zetu, na što je Brnin kazala da se registarska oznaka treba prijaviti putem aplikacije. Brnin je pojasnila da oni koji imaju svoje parkirališno mjesto ili garažu mogu prijaviti i registarsku oznaku vozila prijatelja koji ima recimo dolaze u posjet i oni će dobiti propusnicu, no broj propusnica ograničen je brojem parking mjesta.
„Ukopavanje prometna bilo bi najskuplje, ali najefikasnije rješenje“, kazao je vijećnik Deraković.
Bonačić Obradović kazala je kako se u studiji prihvatnog kapaciteta navodi da je nedostatak parkinga ograničavajući faktor.
„Parking na Pilama će postati luksuz. Tko će to plaćati? A turisti. Možemo li razmišljati o ukopavanju tog parkinga? Priznajemo li da gužve rade turisti, a ne građani? Hoće li jedan taksi prijevoznik kojim ima deset vozila popuniti kapacitet? Velik broj službenih vozila dan je fizičkim osoba na korištenje u privatno vrijeme. Zašto bi oni bili privilegirani?“ upitala je.
Pročelnica Brnin kazala je kako u kategoriju zeleni propusnica spadaju interventna vozila od koji se neće zahtijevati da zatraže propusnica. Kad su pak u pitanju recimo teleoperateri, za njih će propusnicu zatražiti sama tvrtka.
„Tko će biti u tom vozilu na to Grad ne može utjecati. Kad imate prebivalište na području grada, a imate službeno vozilo ili vozilo na leasing, to regulirate uz potvrdu o prebivalištu i potvrdi da može koristiti taj automobil“, pojasnila je.
„Vozim inače Uber, nisam dobio propusnicu kao taksi prijevoznik, ali živim u povijesnoj jezgri, i pokupim putnika. Kako će to regulirati? Jer poznavajući naš mentalitet to će se početi događati“, kazao je Raguž.
Maslać je kazao kako je u gradu registrirano 26 tisuća vozila.
„Realno je očekivat da svi sutra zovu gradsku upravu. Svedimo se u raspravi na načela“, poručio je.
„Sigurno će se pojaviti osobe i situacije koje spominje vijećnik Raguž, zato smo stavili uvjet prebivališta od najmanje godine dana”, pojasnila je pročelnica Brnin te dodala kako je odlukom definirano da gradonačelnik može odrediti primjenu sustava na prijedlog upravnog odjela ili policije i u periodu izvan primjene odluke, npr. za doček.
Vijećnik Marković pitao je kako će moći ishodovati propusnice.
„Propusnice će se ishodovati pomoću aplikacije odnosno sustava, no zahtjev za izdavanje propusnice moći se podnijeti i fizički putem obrasca koji ćemo objaviti. Propusnice neće biti fizičke, jer ću sustav prepoznavati registraciju“, kazala je pročelnica Brnin.
Andro Vlahušić kazao je da se danas raspravlja o dvije važne točke, a da točka o prometu govori o tome kako prevesti turiste od povijesne jezgre.
„Ovo je politička priča koja traje od 2014. kad je završena Ilijina glavica. Ove dvije točke dnevnog reda mogu gradu na godišnjoj razini donijeti 100 milijuna eura. Ljudi bi trebali platiti 30 eura da vide povijesnu jezgru. 2023. godine mi smo zaradili 22 milijuna eura od naplate turistima. Cilj ovih točaka je jednostavan. Trebali bi regulirati ulazak u gradu turistima koji rezerviraju prolazak Zagrebačkom ili neki sadržaj u povijesnoj jezgri. Pri 125 taksista u gradu, Grad je slao obavijesti građanima da ne izlaze iz svojih kuća utorkom i četvrtkom. Najveći problem su turistički autobusi. Šteta je što oni mogu prolaziti. Za sam uvijek za konkretna rješenja. Da nema semafora na Boninovu ljudi bi išli do Grada. Nitko ovo ne krši, tu i tamo se netko zabuni. Zagrebačka je duga tisuća metara. Mi danas raspravljamo koliko tu može stati auta, a to je 100 auta i 30 autobusa, tad se dogodi potpuni čep. Mi prije Zagrebačke imamo tri trake. Volantinova ulice je ulica kojom prolaze auti koji idu u garažu, tamo imamo četiri kuće. Imamo mogućnost da tu stavimo semafor, a da jedna traka služi za stanovnike Grada. Trebamo uvesti besplatni autobus koji vodi oko garaže, a zaustavljao bi se na Buži, Pilama, Sveučilištu, Boninovu i garaži kod Miovića, gdje bi se trebali uvesti uvjeti za domaće ljude. Ako nema parkinga oko grada, nema se što treba ići oko grada. Ako ne stavimo semafore, tad si prolaze. Svi su naučeni da gledaju u semafore. Dok se ljudi nađu na displeju oni su već ušli na Zagrebačku. Nijedan grad nema jednu ulicu koja vodi na gradu, to nam omogućava jednostavno prometno rješenje. Što se tiče taksista, super je ako ovo možemo provesti. Ni oni ne mogu dovoditi putnike u Grad, ako u Gradu nema mjesta. Zašto uzimamo i Zagrebačku i Volantinovu ulicu za izlazak iz garaže? Nema gužve pri izlasku iz garaže. Od 18. svibnja Grad je naplatio 110 milijuna prihoda od zaustavljana autobusa. Nema razloga da ne promijenimo odluku o turističkim autobusima koji dovoze goste s kruzera, da i oni plaćaju zaustavljanje. Moj je prijedlog da naknada bude 1500 kuna, osim za one koji prevoze ljude s Dubrovnik Passom, jer oni već imaju rezervaciju”, kazao je.
Volantinova ulice ne smije biti ulica s povećanim prometom, kazala je Muratti.
„Okretanje ulice je nedopustivo, jer za ulice služi za ulazak u OŠ Marina Držića i u školu za djecu s poteškoćama“, kazala je.
Gradonačelnik se osvrnuo na prijedloge vijećnik Vlahušića.
„Uveli smo slotove za turističke autobuse. Kad imam veći broj gostiju s kruzera, ukidamo mogućnost rezervacije slotova putem bus web shopa. Što se tiče shuttle buseva, razmatramo mogućnost ukidanja ili redefiniranja vinjeta, jer smo vidjeli da neki gospodarski subjekti zlorabe tu mogućnost. Vidjet ćemo kako će taj sustav regulirati. Bilo bi izvanredno i najbolje i u budućnost je to jedino to moguće, da Libertas u potpunosti vozi goste s kruzera niskopodnim autobusima. Tužili su me više puta. Međutim u ovom gradu ima posla za sve, a postoje neke strateške bitne stvari za sve. Morat ćemo ići u daljnje restrikcije shuttle busa. Uvest ćemo odredbu da će se gosti morati prevoziti niskopodnim autobusima harmonikama. Slažem se s vama za kružnu liniju. Od 1. rujna uvest ćemo kružnu autobusnu liniju s Viktorije, preko Pila, Doma zdravlja, Ine, parkinga Miović gdje treba napraviti autobusu stanicu, preko garaže do Ploča. Ovim smo riješili sve one koji parkiraju kod Miovića i na javnoj garaži. Time smo omogućili i stanovnicima ovog prstena bolju povezanost. Stariji stanovnici ovog područja sad će lijepo moći u butigu. Mislim da će to biti jedna win-win priča. Nismo rekli ne semaforu, nego idemo korak po korak. Smatram da će semafor biti neophodan. Nama odluka dopušta da u određenom trenutku skroz zaustavimo promet. Ovo je dodatni element na priču o upravljanju. Prihodi će se apsolutno povećati. Parking na Pilama je sad 10 eura. U budućnosti, kad si kupiš i mjesto i vrijeme parkiranja to ne može koštati 10 eura. To je komfor koji nam treba, jer nam omogućava prihod koji ćemo dalje ulagati u građane. Prihod od PPK kartice će se proširit će stanovnici grada, Konavala, Župe, Primorja trebati uzeti karticu. Itekako ćemo povisiti prihode koje će ponovno iskoristiti za povećanje kvalitete života. PPK omogućava pravo parkiranja u ovoj zoni”, kazao je.
„Putnik shuttle busa plati 12 eura prijevoz, on štiti kruzer agencije. Nitko drugi na Mediteranu nema shuttle bus. Što se tiče kružne linije, linija oko Ploča nema smisla. Kružna linija bi trebala voditi oko Grada, a za Ploče bi se trebala uvesti linija na principu Neboderka“, kazao je Vlahušić.
Vićan je kazao kako se iduće godine javna garaža vraća gradu.
„Nemojte da nekome padne napamet produžiti ugovor s njima. Grad treba upravljati garažom“!, poručio je.
Kazao je i kako je građevinska dozvola iza OTP banke pred izdavanjem.
„Sumnjam da se s tim zastalo jer bi postojeći korisnici gradili garažu. Pored Vlahušićeva puba može se izgraditi garaža, tako da se ukopa ispod igrališta. Postoji još takvih lokacija. Živim na Vojnoviću 60 godina. Početak je težak, moramo krenuti, u hodu ćemo ispravljati ono što je će biti potrebno. Pravo je Grada od pojača Libertas ili da osnuje novi firmu za prijevoz gostiju s kruzera. Ne samo da bi se zaradilo što više novaca, nego da bi se olakšale prometne teškoće“, kazao je Vićan.
Vlahušić je kazao kako grad od shuttle busova zaradit jednu kunu, te da volontira za rad na semaforu na Ilijinoj glavici.
„Displej ćemo platiti 100 tisuća kuna, a na njemu neće stajati crveno svjetlo“, kazao je.
„Smatram da su obje današnje teme itekako povezane. Smatram kako su studija prihvatnog kapaciteta i odluka o prometu trebali biti prethodno raspravljeni. Odluku je teško komentirati jer nismo dobili studiju promet i elaborat. Implementaciji odluke moramo pristupiti s oprezom i podržavam odgodu primjene kaznenih odredbi. Prethodno je trebalo izgraditi Park n Ride sustav, veliki parking na drugo dijelu grada, garaže, ovako možda stvorimo dodatni nered. Policija je dala prethodnu suglasnost na odluku i prometni elaborat koji mi nemamo u ovoj odluci. U tom elaboratu je i gradnja kružnog toga na garaži. Garaža ima velike statičke probleme i ona na mjestima već tone, ne znam hoće li kružni tok moći biti izveden na samoj garaži. Taj kružni tok je trebao poslužiti da se vozila koja zalutaju, okrenu prije ulaska u zonu. Ostat ćemo na to na okrenemo promet u Volantinovoj ulici, što predstavlja dodatni sigurnosni rizik. Na dva mjesta ćemo presijecati glavni prometni trak. Znam da je oprema za upravljanje zonom naručena, ali smatram da ćemo teško riješiti problem ne velikih zahvata u infrastrukturi. Smatram da bi ovom zonom trebale prometovati samo DU tablice. U odluci se nigdje ne spominju rent a car vozila, ili vozila koja dolaze iz Trebinja, kojom dolaze ljudi raditi, a koja zauzimaju svaku moguću površinu koja se ne naplaćuje. Što se tiče taksi vozila veći bi benefit bio da im se dopusti prometovanje Ulicom branitelja. Ukinuli smo sva taksi stajališta u gradu. Mislim da će nam informacijski sustav koji ćemo implementirati pomoći. Treba se početi razmišljati o ukopavanju prometa. Mi smo pravo za prolazak građana uvjetovati kupnjom PPK karte. Imat ćemo 7 tisuća PPK kartica, a u toj zoni 300 parking mjesta“, kazao je Kristić.
Vijećnik Cetinić smatra da bi uvjet vezan uz prebivalište treba podići na više od jedne godine.
Bonačić Obradović pitala je na temelju kojih analiza je uspostavljeno rješenje prometa. Istaknula je problem protočnosti prometa te istaknula zebru na Pilama i semafor na Boninovu.
„Tijekom ljeta su ogromne gužve od Hiltona do Boninova. I tu bi se trebalo ukopati. Je li analizirano koliko će sada biti automobila u opticaju? Kupnjom karata dopuštamo ljudima prolazak oko grada i time nismo ništa postigli. Ako svi kupe PPK karte, opet ćemo imati gužve. Zašto ne bi vratili promet preko Boninova, jer time izbjegavamo gužvu oko Grada? Gdje ćemo usmjeravati novac od PPK? Po kojoj osnovi su izuzeti motori i motocikli? Gdje će se oni parkirati? Pristup osobama s invaliditetom je ograničen na 6 sati? Ako trebamo lijek iz dežurne ljekarne kod Zvonika? U tom slučaju potrebno je dostaviti potrebnu dokumentaciju, to je zadiranje u privatnost. Kao i u slučaju odlaska kod prijatelja ili rodbine na Pločama, jer na moraju unaprijed najaviti“, kazala je.
Gradonačelnik Franković se osvrnuo na tezu o PPK kartici.
„Neće svih sedam tisuća ljudi ići oko grada u isto vrijeme. Idem u ljekarnu kod zvonika, a gdje parkiram? Imat ćemo puno pitanja i puno nelogičnosti. Tako nam treba vrijeme od rujna, kako bi vidjeli gdje smo sve zafrknuli. Ne moguće je da samo previdjeli sve situacije. Pitanje je bi li to sve predvidjela i umjetna inteligencija. U rujnu imamo i kruzere i građane, i dnevne posjetitelje i imao komoditete priče jer nam krivulja pada. U taj tri mjeseca ćemo vidjeti što smo kako i gdje zaboravili i onda ćemo to elegantno moći promijeniti. Ovo će biti živi sustav. Napravljen je maksimum, ali ovo nije idealno“, kazao je.
Pročelnica Brnin osvrnula se na pitanje propusnica za osobe s invaliditetom.
„Imamo osobu koja prevozi osobu s invaliditetom. Ta osoba može biti unutar zone 6 sati, ako je toj osobi potrebna pomoć da dođe do stana. Nismo išli u diskriminaciju. Druga kategorija se odnosi na osobu s invaliditetom, koja može upravljati automobilom i taj znak pristupačnosti omogućava parkiranje na naznačenim mjestima. To su dvije različite kategorije“, pojasnila je.
S ovim rješenjima kažnjavamo i ograničavamo naše sugrađane. Više bih se koncentrirala na turiste. Promijenilo smjer kretanja taksi vozila i autobusa niz Boninovo“, kazala je Bonačić Obradović.
Franković je odgovorio da je promet oko grada definiran.
„Svi znamo bi se povećala protočnost preko Pila kad bi se ukinula zebra. Što kad zaštopa Boninovo, Pile, Ilijina glavica. Ulaz i izlaz iz tunela, zahtjeva određene intervencije, koje nisu tehnički izvedive u toj zoni. Za tu provedbu treba vremena i puno novaca. Kažete da ovom odlukom kažnjavamo građane. Upravo suprotno. Kad zakon im omogućavamo prednost pred svima. Znate koliko košta PPK. Pronađite mi iti jedan drugi grad u Dubrovnika koji omogućava parkiranje na uličnim parkiralištima za 60 kuna. Našim sugrađanima PPK omogućava parkiranje od javne garaže do Viktorije, preko Ulice Frane Supila, na Buži i mjesta na Tenisu. Nakon toga Gradac. Sva ključna mjesta i površine oko povijesne jezgre su namijenjen ja jedino građanima. Za 60 kuna mjesečno. U Zagrebu više košta mjesečna karta za ulično parking mjesto u tvojoj ulici. Nismo mogli uvesti pravilo DU table, jer bi ta odluka pala. Morali smo naći drugi način kako bi građane stavili u povlašteni položaj. Drugom odlukom se definira tko i pod kojim uvjetima može kupiti PPK. Kad ova odluka bude stavljena pod povećalo institucija, nećemo imati problem”, poručio je.
„Napravite brojač vozila preko ovih displeja. U tom trenutku ćete vidjeti da Dubrovčani čine manje od 10 posto prometa oko Grada tijekom ljeta. Uvedite autobus kojem ste pričali od 1.6. Ljudi idu s motorima ili sa smartom. Dubrovnik počinje na Boninovu. A mi goste iskrcavamo ispred vrata od katedrale, jer Grad je naša katedrala. Kad goste budemo iskrcavali na garaži, grad će prodisati. Normalni turisti šeću 5 do 10 kilometara dnevno“, kazao je Vlahušić.
Potrebica je replicirao Vlahušiću.
„Vi govorite da kažnjavamo građane. Preko 5 tisuća Dubrovčana ima PPK kartu. Ne možemo donijeti da niti jedan strana table ne može oko Grada, jer smo u EU. Svi mi koji imamo PPK ćemo normalno prolaziti. Ne radi se o nikakvom zlostavljanju građana, njih zlostavljaju gužve. Dubrovačke tablice u dominantne tablice u kolonama, ali ne govorim o svrsi tih tablica“, kazao je.
Kristić je pitao može li se s PPK karticom koja se odnosi na 1., 2. i 3. zonu, PPK kartica kojom se može ući u ovu zonu.
„Ovo je prvi korak. Imamo još puno toga za napraviti. Testna faza zato ide od 1. rujna. Potrebno je revidirati i pravila o PPK kartici. Paralelno s implementacijom tehničkog sustava, imamo i redefiniranje PPK kartice za Dubrovčane i za stanovnike drugih općina“, kazala je Brnin.
Bonačić Obradović ponovno je pitala je li napravljena analiza kako se ustanovilo tko pravi gužve.
„Ne prozivam nikoga, samo pitam da mi se pojasni. Što ćemo sa sredstvima od PPK kartice, hoće li to biti fond za garaže. Stranici mogu sjesti na motor, parkirati na Pilama i ne platiti ništa, a naši ljudi će morati platiti PPK ako se voze autom? Voljela bit čuti tko uzrokuje gužvu“, kazala je.
Vlahušić je kazao kako je Studija prihvatnog kapaciteta, druga točka današnjeg dnevnog reda, izostavila građane.
„Ovom odlukom građanima se šalje poruka da ne idu u Grad. Tko je tu lud? Poruka je katastrofa. Kako bi se približili povijesnoj jezgri prisiljen i kupiti PPK kartica. Dubrovačanim se šalje poruka da Grad nije za njih“.
Potrebica je kazao kako u životu nešto luđe nije čuo.
„Odluka brani furestima da idu u grad. Ne može proći Jozo, ili John Smith osim ako nije zakupio parking ili platio apartman na Pločama koji ima svoju garažu. Kolegice Bonačić Obradović, tko je napravio gužvu prije 15 dana u gradu. Dominantno su tablice dubrovačke ili je riječ o Uberu.”
Maksimalno opterećenje vozila koja u jednom satu koju mogu proći, a kako bi se postigla protočnost je 550, pojasnila je pročelnica Brnin.
„Ovom odlukom smo spriječiti da turisti svojim vozila pređu Ilijinu glavicu, a ne da ne mogu proći. Poruka je danas trebala biti sasvim jasna. Donesimo danas odluka da će PPK dobiti građani za 10 kuna, to je važna politička poruka. Mi s ovom i drugom odlukom poništavamo i formalno postajemo turistički grad“, poručio je Vlahušić.
„Ispada da će kupnjom PPK, građani smanjiti gužve. Kupuje se prolaz. Bi li smanjili gužve vožnjom niz Boninovu. Turist ne može. Parkira u garažu, i on mora zvati taksi da prebaci u apartman. Prednost uvijek moraju imati prednosti. Koji su kriteriji na javnom natječaju za taksi vozila? Jesu li naši sugrađani toliki problem u gužvama, da oni moraju plaćati prolaz. Mislim da su ovo sasvim legitimna pitanja“, kazala je Bonačić Obradović.
Đuro Capor pitao je zašto vijećnici nisu dobili prometni elaborat?
„Na Javnom savjetovanju nije objavljena prometna studija, a samo Javno savjetovanje upućuje na prometnom elaboratu. Najspornije je što se iz popratnih materijala izbrisao članak 6. u kojem stoji da je sastavi dio ove odluke upravo prometni elaborat. Kad ga možemo vidjeti“, upitao je.
Gradonačelnik je kazao kako pojedini vijećnici traže alibi priču za 6 tisuća taksista koji neće biti zadovoljni odlukom, a pod krinkom zaštite građana.
„Razlog uvođenja ove zone, leži u činjenici da u ovom gradu imamo enorman broj taksi vozila koji blokiraju ulice. Manji je broj stranih posjetitelja koji to rade. Stranci ili posjetitelji su prije mogli doći oko Grada i parkirati na uličnom parkingu, danas oni to više ne mogu. Kažete da penaliziramo građane jer ih tjeramo na kupe PPK? U koji okvir možemo staviti građane Dubrovnika i okolnih općina, a da ova odluka ne padne na diskriminatornoj osnovi. PPK je samo sredstvo kako nešto riješiti. Ne možemo danas donijeti odluku o cijeni PPK kartice, kako je to rekao gospodin Vlahušić. Cijena od manje od 10 eura mjesečno, ako netko ima automobil i plaćanje goriva ima i za platiti PPK. Sve socijalne grupe su prepoznate kroz besplatni mjesečni pokaz. 78% korisnika mjesečnog pokaza se besplatno vozi. O tome možemo i trebamo govoriti. Ako je nekome problem zamjeriti se 6 tisuća ljudi, to je legitimno. Ali meni to nije problem, jer razmišljam što će biti za 5, 10 godina. Ako intenzitet prometa nastavit rasti ovom brzinom, ulice oko Grada će preplaviti taksi vozila. Neka svatko od vas ovoga ljeta u 9 ili 10 sati dođe na Pile i u rijeci automobila pokuša pronaći stanovnika povijesne jezgre koji ne vozi taksi. To je ono što pokušavamo promijeniti ovom odluku, da omogućimo našim građanima dolazak u Grad. Mjesta za parkiranje oko Grada ima ali ljudi do njih ne mogu doći. Osobno ću predložiti ministru da svako vozilo koje obavlja taksi prijevoz ima registarsku oznaku TX, jer zaboravljate na crno tržište. Danas na Njuškalu kupite taxi znak i vozite. U našoj županiji imamo dva inspektora cestovnog prometa. Oni su zaduženi za taksi prijevoz, javni prijevoz, linijskih autobusa, granica, do kamionskog prijevoza. Taj dva čovjek bi trebala pokriti to sve. Mi da ih imamo 5 u gradu bilo bi ih imalo. On kada se pojavi na Pilama, nestanu taksi vozila. Pred nama je odluka hrabrosti. “, kazao je.
Potrebica se ispričao Aniti Bonačić Obradović. „Dva ste se puta danas zalagali da taksi vozilima otvorimo smjer niz Boninovo. Zamislite da svi krenu tuda, javni gradski prijevoz bi se blokirao. Nastao bi takav čep, da se nitko ne bi mogao maknuti. Cijeli grad bi vašom idejom bio blokiran. Postojeće stanje nije dobro“, kazao je.
Maslać je kazao da se nastoji stvoriti negativna percepcija vezana uz PPK karticu, za koju je kazao da je samo alat te da u teoriji PPK može biti besplatan.
„Jeste li sigurni da će ova odluka biti primjenjiva u praksi?“, upitao je Vlahušić.
Gradonačelnik je kazao kako nije glasao za zakon o liberalizaciji taksi tržišta jer nije bio u Sabora, te da njegova politička moć u tom trenutku nije bila tolika da bi zaustavio izglasavanje zakon.
„Ove godine nećemo riješiti ništa, ali ćemo testirati ovaj sustav. PPK je vinjeta, ona postoji u svim drugim gradovima koji su uveli zonu posebnog prometnog režima. Ponovno smo korak ispred svih drugih. Ovo radimo zbog Grada i građana, ali smo svjesni da jedan dio naših građana obavlja uslugu prijevoza i oni više neće moći ulaziti u ovu zonu. Pođe li itko od nas ikad prvo od sebe. Kad bi mi svi bili disciplinirani živjeli bi u idealnom svijetu. Vijećnica Bonačić, kaže da jedan dio nereda čine naši sugrađani i to je točno. Ali ova od odluka dijeli na one koji su nositelji PPK kartice i imaju razlog dolaska u Grad, i na one zbog kojih se određeni vijećnici boje izglasati ovu odluku, a voze taksi. Mnogi će vam reći uzeli ste nam kruh, to budite sigurni. Ali ovom odlukom osigurali se kruh njima, njihovoj djeci i djeci njihove djece, to je dugoročna priča. Riješili smo prekomjernu gužvu unutar povijesne jezgre, ali ne i oko jezgre. Ako iz Lapada do Grada treba autom 40 minuta, zadovoljstvo tim događajem je jednako loše kod svih. Odgovornost moramo preuzeti mi, jer ne možemo očekivati da će jedan dio gospodarskih subjekata odustati od te aktivnosti. Kolika je kvaliteta pružene usluga u trenutku kad se do Pila vozi 40 minuta? Mi se borimo za sutra, za godine koje su pred nama”, poručio je gradonačelnik.
Đuro Capor ponovno je pitao zašto prometni elaborat nije objavljen?
Potrebica je kazao da se prometni elaborat nalazi u službi Gradskog vijeća i da se može dobiti na uvid.
„Odluci treba dati priliku. Nije mi jasno, a s obzirom da je oprema već naručena, što bi se dogodila da mi danas ne izglasamo tu odluku?“, upitao je Kristić.
Franković, je kazao da je navedena signalizacija interaktivna i da će se pomoću njega nadograditi postojeći sustav.
„Pomoću tih ekrana se može napisati što god mi želimo“, kazao je.
„Koji su kriteriji za ovih sto ljudi? Je li to financijski dio? Imamo besplatne prijevoza za goste s kruzera i one koji idu na žičaru, kako ću ja to objasniti mom susjedu?“, upitao je Vlahušić.
„Za par dana bi na javno savjetovanje išli kriteriji za odabir taksista, a onda odluka ide na Gradsko vijeće, ono donosi odluku o kriterijima natječaja. Vaše susjedu, rođaku trebate reći da se ovom odlukom osigurava budućnost njegove djece. Gradonačelnica Barcelone je donijela odluku o smanjenju broja posjetitelja, izgubila je izbore. Napadali su je da će pasti prihodi, a dogodilo se suprotno. Kad ima mjere, ima i način. Razmatramo najbolju mogućnosti rješavanja pitanja vinjeta, za kruzere, naša dobra volja rezultirala je zloupotrebom od strane agencije. Kad spominjemo turističke agencije, one su te koje rade operativu. U njima rade naši građani, nemoj na njih zaboraviti. Prije sedam godina smo ukinuli prodajne štandove, puno je ljudi bilo nezadovoljno. Rezali smo brojeve stolova i stolica u povijesnoj jezgri. U vašem mandatu niste provjeravali javne površine, a mi to redovno radimo i kažnjavamo. Mjere mora biti, ona se ne može uvesti samodisciplinom. Nekome će se svidjeti, nekome neće“, kazao je gradonačelnik.
Vijećnica Šepak upozorila je postoji grupa građana koji imaju taksi vozila, ali nisu u udruženju.
„Radi se ljudima koji ili imaju apartmane ili voze goste susjeda, mogu li ti ljudi i dalje obavljati tu djelatnosti?“
Pročelnica Brnin kazala je da se na njih odnosi smeđa propusnica te da takve osobe mogu dobiti dozvolu po četiri kriterija: da imaju zakupljeno parking mjesto, koncesiju u Luci Dubrovnik, Zračnoj luci ili putem natječaja.
„Odluka za taksiste ne znači ništa, dok ne usvojimo kriterije. Ako nam ministarstvo kaže da nam ne valjaju kriteriji, odluka pada i svi voze kao i prije. Današnjom odlukom svi taksisti koji voze mogu i dalje voziti. Mi smo prvo trebali usvojiti odluku od kriterijima. Na snazi ostaje da autobusi vode besplatno i da građani ne mogu odlaziti. Šansa da ta odluka bude legalna je jedan naprema milijardu“, kazao je Vlahušić te dodao da bi samo Dubrovčani trebali voziti taksi.
„Ovo je polazišna točka. Ili ćemo graditi skupu infrastrukturu ili možemo upravljati prometom. Gradonačelnik pokušava omogućiti domaćima prolazak oko Grada, a limitirati na transparentan način prolazak gospodarskim subjektima. Imamo i navike građana, koje su takve kakve jesu. Jedino čega ima više od izbornika u Dubrovniku je prometnih stručnjaka. Ova odluka je samo početak. Jedino što je beskonačno je svemir i kombinatorika naših ljudi. Poanta je da krenemo nešto raditi. Ovo nije limitirano prema građanima, nego prema gospodarskim subjektima. Ovom odluka se limitira dostupnost taksi usluga. Nadam se da predmetna odluka neće rezultirati povećanje cijena usluga. Prati će se situacija. Tisuća je kombinacija propusnica, molim da se dobro, pročelnice pripremite za pozive građana“, kazao je Maslać.
Određena je pauza u trajanju od 30 minuta.
Sjednica Gradskog vijeća se nastavlja, utvrđen je kvorum.
„Dok se Uber i Cammeo ne bune, možemo izglasati što želimo. Mene je strah da se ne dogodi kao s privatnim smještajem. Pokušaj ispravljanja zakona. Kako god odluku odnesemo, onda mora dopuštati svim da voze“, kazao je Vlahušić.
Gradonačelnik je kazao da se ovom odlukom ne ulazi u meritum dozvola.
„Zašto nitko neće ovu odluku moći srušiti jer ona ne derogira dozvolu. Pravo jedinica lokalne samouprave je donijeti zonu posebnog prometnog režima. Ako se ova odluka izglasa, u budućnosti će pokazati da se smanjio intenzitet vozila prema povijesnoj jezgri i da je kičma postala čvršća, odnosno protočnija i da se tako povećala kvaliteta života naših sugrađana i pružene usluge“, kazao je.
protočnija i da se tako povećala kvaliteta života naših sugrađana i pružene usluge“, kazao je.
Maslać je kazao kako je obveza grada upravljati prometom.
„Nemojte, da građani grada Dubrovnika, pate zbog ove odluke, budite obzirni prema njima“, poručio je Maslać.
Marković je kazao kako podržava ovu odluku.
„ Gdje nema reda, vlada kaos. Nedavno sam bio u Veneciji, parkirate i dođete vlakom u lagunom. Venecija ima dodatni problem jer su ogromne gužve. U Zermattu ista tako parkirate auto, dođete vlakom u centar. Mi u Gradu imate nered. Imamo previše auta na našim prometnicama. Mi imamo samo jednu cestu koja vodi do Pila. Sviđa mi se što je gradonačelnik rekao da ovo nije konačno rješenje nego prijedlog koji će se dorađivati i prilagođavati. Meni nije bilo ugodno šetati Venecijom u gužvi. Nije ni našim gostima ugodno se probijati po gužvama. Ljudi iz Župe i Konavala su me pitalo kako će moći doći u Grad? Hoće li moći kupiti PPK i kolika će biti cijena? Mislim da bi razdoblje primjene trebalo primjenjivati prema trenutnoj situaciji. Dopala mi se ideja kružne linije autobusa. Mislim da to puno to rješava. Koliko u gradu imamo taksista iz Dubrovnika?”, upitao je.
Petra Marčinko kazala je potrebno dodatno pojašnjenje vezano uz Libertasa.
„Planirana zona prometovanja će dovesti do povećanja potražnje za javnim prijevozom. Veliki pritisak će biti na postojeće linije. Bitno je da nam se odgovori s pitanje kad s radom kreće 8A, i kad će se pojačati petica i osmica? Mi danas imamo situaciju da djeca kasne u školu, Libertas je prepun. Kako ćemo riješiti prometnu blokadu do primjene odluke?“, upitala je.
Jasmin Deraković kazao je kako postoji tendencija rasta kvalitete života.
„Ovo je pionirska odluka. Dobio sam cijeli niz pitanja. Što se događa s tvrtkama u ovoj zoni pri dokazivanju parking mjesta. Sanitat će imati dodatne troškove pri rezervaciji mjesta. Često sam dobivao pitanja posjetu rodbini. Je li 6 sati u jednom danom dovoljno za osobe s invaliditetom? Koliko će se sustav ažurirat. Vjerujem da će ovo u početku biti birokratska noćna mora. Postavili smo barem kakve temelje. U natječaju za taksi vozila smatram da bi prebivalište trebalo imati ključnu ulogu“, kazao je.
Terezina Orlić kazala je kako ovu odluku smatra ključno te da je potrebno poduzimati određene mjere.
„Trebat će dobro posložiti digitalnu platformu za izdavanje dozvola. Odluke je donesena zbog zaštite kulturno-povijesne cijele. Djelomično se slaže s ograničavanjem taksi vozila. Da ne ostvaruju profit ne bi ni vozili, predviđeno smanjenje će dovesti građane u lošiji položaj. Jučer sam čekala autobus 12 minuta, Uber dođe za tri minute. To moramo regulirati. Jesam za ograničenje, ali moramo voditi računa o standardu koji smo imali. Što je s električnim vozilima? Isključuju li se ona iz zabrane? Prije nekoliko godina predložen je ulaz u grad preko Orsule. Je li taj projekt moguće ostvariti. Prema nekim informacijama iz Hrvatskih cesta, moguće je taj projekt odraditi. Imamo gotovu prometnicu. Možda bi to bilo dodatno rješenja. Treba razmišljati o velikom parkingu izvan grada i manjim parkinzima u gradu. Vrlo je važan javni prijevoz. Predlažem da građani imaju besplatan gradski prijevoz“, predložila je.
„Ako je u javnom savjetovanja stajala točka je prometni elaborat sastavi dio ove odluke zašto on nije objavljen. Javno savjetovanje je otvoreno na stranicama Grada, nije objavljeno izvješće o javnom savjetovanju. Čudan je način na koji se odgovaralo na primjedbe. Na koji se način može naručivati oprema za nešto za što vijećnici još nisu glasali? U javnoj nabavi jasno stoji da se radi o opremi za ovaj prometni režim “, kazao je Capor te dodao kako ja Venecija nedavno uvela naplaćivanje jednodnevnim posjetiteljima.
Katarina Doršner kazala je da se ovim omogućio pristup interventnim službama gradu.
Vićan je kazao kako će DDS ovu odluku podržati.
„Tekst odluke se može propitivati s raznih strana. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo, ovo je dobar potez gradonačelnika. Pitao sam kolegu Maslaća je li se rodio neke godine kad sam ja bio taksi vozač. Ta mi je problematika poznata. Imali smo povjerenstvo koje je vijeću trebalo predložiti broj taksita. Taksi u Dubrovnik se pretvorio u profaniranje, da ne kažem kurvanje. Ne može jedan čovjek imati 10 vozila, bit član četiri udruge. Od taksija ne nitko nije obogatio. Bez obzira na slobodu natjecanja, bih našao način da svi oni koji nisu iz grada ne mogu voziti taksi. Predlažem da otvoriš dijalog s Župom, s lokaciji s koje će autobus voziti prema gradu. I oni bi trebali pripomoći. Mi ćemo ovo podržati. Pratit ćemo obećanja gradonačelnika. Da vidimo u praksi kako će to rezultirati. Svaka čast na prvom koraku“, kazao je Vićan.
Capor je ponovno inzistirao na pitanju o prometnom elaboratu i zašto nije objavljeno izvješće o javnom savjetovanju.
„Sam je gradonačelnik rekao da je ovo prvi korak i da će on sam nakon nekoliko mjeseci nadopuniti odluku. Druga je stvar ako ti moj Capor, repliciraš na moje prezime, to je tvoj problem“, kazao je Vićan.
Nakon višesatne rasprave došlo je vrijeme i za glasovane.
Prvo se glasuje o amandmanu Srđ je Grad kojeg gradonačelnik ne prihvaća. Amandman nije prihvaćen.
Odluka je usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Procjene prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a Starog grada Dubrovnika
Studiju prihvatnog kapaciteta će predstaviti izrađivači studije, profesorice Pavlić i Puh i profesor Nebojša Stojčić.
Pozadina izrade ove studije je UNESCO-ov alata za održivo upravljanje, a cilj je procijeniti prihvatni kapacitet.
Odrađeno je zoniranje područja obuhvata svjetskog dobra.
Izrađivači su naglasili važnost 1. i nulte zone u kojima se nalazi većina smještajnih kapaciteta, stolica na javnim površinama kao i atrakcija. Provedena je i analiza stanja te su detektirani i problem.
Napravljena je i analiza korištenja turističke atrakcijske osnove te je zaključeno da je došlo do povećanja opterećenosti povijesne jezgre.
Ukupan broj posjetitelja u periodu lipanj – rujan se udvostručio.
Došlo je i promjena u dnevnim varijacijama broja posjetitelja u periodu od rujna do lipnja.
Zaključeno je da je došlo do porasta broja posjetitelja.
Definirane su i četiri vrste potražnje za svjetskim dobrom.
Analizirani su i smještajni kapaciteti na području svjetskog dobra.
Predstavljena je i popunjenost kapaciteta. Tijekom sezone četvrtina kapaciteta je neiskorištena s 0 posto popunjenosti. Sezona i dalje dominira, oko 80 posto noćenja se realizira za vrijeme sezone.
Analizirani su i ugostiteljski objekti. 75 posto objekata su restorani, a 25 posto barovi, a pretežno su smještani na području 0. i 1. sezone, tek 10 objekata radi cijelu godinu.
Utvrđen je i broj stolica i stolova na području povijesne jezgre, kojih je najviše na Stradunu, Bunićevoj poljani, Prijekom i Iza Roka.
Analizirano je i urbano područje grada Dubrovnika, odnosno smještajni kapacitet na tom području. Došlo je do porasta smještajnih kapaciteta za 8 posto. Najveći broj noćenja realizira se tijekom sezone, a razina popunjenosti je 21 posto. Dnevni prosjek gostiju najveći je u sezoni, a gosti se u prosjeku zadržavaju 3.45 dana. Svaki turist za vrijeme svog boravka posjeti svjetsko dobro barem jednom.
Analizirani su i dolasci gostiju s brodova, dnevni prosjeka je od 92 od 3400 posjetitelja. Zabilježena je visoka razina sezonalnosti od 90 posto, a ne postoje podudarni podaci o tome koliko gostiju s kruzera posjeti svjetsko dobro čime do došlo do podatka da se radi o 22 putnika od preko 2 tisuće putnika.
Što se tiče infrastrukture razmatrana je elektroenergetska mreža, parking, vodovod. 67.5 posto vršne snage područja otpada na turističku ponudu. I ovdje je zabilježena izrazita sezonalnosti. Prvo usko grlo je upravljanje otpadom, a poseban je problem odvoz otpada.
Problem kod javnog prijevoza je manjak vozača, a lipanj i rujan detektirani su kao problematični mjeseci.
Analizirano je i stanovništvo povijesne jezgre.
Broj stanovnika povijesne jezgre pada, dok broj posjetitelja raste.
Broj stanovnika povijesne jezgre je procijenjen uz pomoću sustava Dubrovnik Visitor.
Napravljena je i analiza stavova stanovnika povijesne jezgre.
Odrađena je i analiza sentimenata stanovišta, ali i posjetitelja, uz pomoć umjetne inteligencije.
Analizirani su i stavovi posjetitelja za što je korišteno 460 recenzija na TripAdvisoru.
Pozitivan sentiment posjetitelja zabilježen je van sezone.
Posebno negativan sentiment zabilježen je u restoranima i barovima.
Zadnja točka studije je procjena samog prihvatnog kapaciteta.
Kod ukupnog broja osoba u obzir se uzimaju stanovnici, zaposlenici i posjetitelji.
Promatralo se što će biti i sa stanovnicima, a u ekstremnim scenarijima u povijesnoj jezgri bi na ulici bilo mjesto za svakog 20. stanovnika.
Pri procjeni nosivog kapaciteta izrađivači su se vodili UNESCO-ovim smjernicama.
Optimalni scenarij je onaj niske tolerancije.
Zaključci studije
Cjelovitu studiju možete pročitati OVDJE.
Raspravu je otvorio vijećnik Kristić.
Doprinos akademske zajednice u problemima s kojim se suočavamo je izrazito bitan. Pohvalit ću dokument i istraživanje koje je napravljeno na visokoj razini. Na današnjoj sjednici nemamo niti jednog predstavnika Turističke zajednice. Smatram da je danas ovdje trebao biti prisutan i direktor Drašković. Podaci koji su prikazani sigurno će poslužiti kao temelj za očuvanje povijesne jezgre, smatram da ga je trebalo izraditi ranije. Ovaj dokument je mogao poslužiti i kao temelj za izradu prometne zone posebnog režima. Grad je odavno u crvenom. Pokazuje to i depopulacija unutar zidina. Ostaje dojam da odluke odnosimo sa zakašnjenjem. Ova studija to jasno potvrđuje. Samo smještajni kapaciteti urbanog područja grada Dubrovnika, premašuju prihvati kapacitet. Najava o zabrani novih apartmana rezultirala je prijavama za nove apartmane unutar zidina. Prostor koji još uvijek postoji je upravljanju posjetiteljima. Novi sadržaju za građane koji žive unutar zidina da, ali sadržaji koji će povećati broj posjetitelja unutar zidina ne. Danas smo često mogli čuti riječ sentiment. Natječaj za pomorsko dobro je krenuo u sasvim krivom smjeru. Ovo je ogroman problem, ne samo za naše sugrađane koji se bave ovom djelatnošću, nego i za grad koji će ostati bez dijela turističke ponude. Ne zna se ni tko je čistiti plažu u Uvali Lapad. Pritisak na povijesnu jezgru zbog ovoga će biti još veći. Osobno me pogodilo, što je ugašeno bar u Šuliću. Smatram da se ste gradonačelniče pogriješili što zbog procesa povrata imovine, niste dopustili ugostiteljsku djelatnost u Šulića, kao što imamo betulu na Dančama. Ovdje na posrijedi nešto drugo što nema veze sa zakonom. Ne smijemo zaboravit te ljude koji su čuvali taj prostor u Šulića. Molim vas da nađete način da ponovno uvrstite ove lokacije u plan u pomorskom dobru“, kazao je Kristić.
Gradonačelnik je zahvalio izrađivačima studije na odlično obavljenom poslu.
„Omogućili ste nam da pogledamo istini u oči. Ovo je rezultat stihijskog turizma. Danas je pred svima nama odluka želimo li i dalje se ta situacija tako događa ili ćemo reći dosta i staviti stvari gdje im je mjesto. I ova i prethodna točka su kompatibilne. S prvom točkom smo pogodili. Više puta pričamo o ograničenjima i limitiranjima, mislim da je to nužno i neophodno, ako želimo pričati o održivom turizmu. Teza da je najava ograničavanja apartmana, dovela do poplave zahtjeva nije istinita. Ovo je rezultat Plana upravljanja i naše obveze da imamo navedeno. Novim Zakonom o turizmu definira se izrada prihvatnih kapaciteta i to dvoje je iznimno bitno za promišljanje naše budućnosti. Ako ovu točku usvojimo to je jedna točka na i, a druga će biti ukidanje mogućnosti izdavanja apartmana u višestambenim zgradama. Šulić nosi naziv po obitelji Šulić. Upravo oni su dostavili dokaze da su vlasnici nekretnina na Kolorini. Granica pomorskog dobra je postavljena nelogično i netransparentno. Sada je netko povrijeđen i traži se da mi odlučujemo kako bi netko mogao nastaviti obavljati gospodarsku djelatnosti, koju su obavljale dvije obitelji. Jedan je član obitelji Šulić, a druga je aktivni član stranke Srđ je Grad. Čekamo pravorijek DORH-a, onda ćemo donijeti odluku je li to pomorsko dobro ili privatno vlasništvo. Osobno sam vidio kupoprodajne ugovor obitelji Šulić. Ako je to pomorsko dobro, mi ćemo to staviti na natječaj. U međuvremenu stiglo je uputstvo Ministarstva mora koje je navelo da je drugostupanjsku tijelo sud u Splitu, ali da žalba ne odgađa izvršenje“, kazao je gradonačelnik.
„Dubrovnik danas u odnosu na Dubrovnik do 2017. je sasvim drugačiji grad. Sveučilište u Dubrovniku točno za kad se dovodimo u crveno. U veljači dolazimo u crveno zbog Feste, u srpnju zbog otvaranja Igara. I danas smo imali dva kruzera, 9 250 posjetitelja. Ali ta brojka rastre prerano. Događa nam se puno ranije nego smo mi to planirali. Imamo veliki porast auto gostiju. U svim danima kada imamo dva kruzera, dodatno ćemo rezati broj dnevnih posjetitelja, kako bi smanjili pritisak na povijesnu jezgru. Stijepa Domijana koji se bavi poslom oko kruzera, samo pitao 2017. znamo li koliko će doći autobusa, on mi je rekao da ne znamo. Brojka je bila 140 autobusa dnevno, većino u istom periodu. To je još jedan kruzer ljudi. Ljudima je okom vidljiv veliki brod, a ne vide rijeku autobusa. Nismo vladali situaciju, uveli smo aplikaciju bus web shop odredili da se za dolazak na Pile mora kupiti termin, a svako pola sata je otvoreno sedam mjesta. Agencija sam objašnjavao da je njihov posao planiranje. Kad imamo najavu treće kruzera, sve stopiramo. Prije par dana sam pričao s gospođom koja radi na vratima od Pila, koja mi je rekla da ove godine do sada nije bilo problema. Ova studija je pokazala optimalan broj, sve iznad toga ulazimo u probleme. Jučer smo uključili ključeve novim stanovnicima grada, devetero novo djece, na ovaj način trebamo raditi na demografskoj obnovi povijesne jezgre. Kupit ćemo još stanova za ovu namjenu. Vjeruj da kroz ovu mjeru možemo promijeniti demografsku sliku. No, moramo osigurati i kvalitetu života u povijesnoj mjeri. Na rubu s kapacitetima za struju. Kanalizaciju sustav se prvi put od doba republike čisti što će također omogućiti normalno funkcioniranje. Ključno je da se zadržimo u mjerama, i po pitanju ugostiteljskih objekata, suvenirnica što će definirati detaljnim planom povijesne jezgre koji je nekad davno postojao”, poručio je gradonačelnik.
Vijećnik Cetinić ponovio je kako se ove godine obilježava sto godina Penatura, što će se obilježiti utakmicom protiv Juga.
„Odrastao sam u Pilama, tim ljudima se defakto vadi duša. Do maloprije nisam znao da se vlasnik ugostiteljskom objekta u Šulića bavi politikom. Molim da se iznađe način. Donja taraca po mojoj informaciji nije u postupku povrata, već je pomorsko dobro“, kazao je.
Kristić se ponovno osvrnuo na Šulić, kazao je kako se postupak vodi od 70-ih godina.
„Ne vidim razloga da se sad to više ne može raditi. Pomorsko dobro je pomorsko dobro. Taj postupak će okončati na način da je to pomorsko dobro, ne vidim razloga da ljudi sad ne bi obavljali gospodarsku djelatnosti. Što se tiče samo natječaja za pomorsko dobro, nevjerojatno je da Ministarstvo upućuje grad na nešto što nije legalno“, kazao je.
Capor je replicirao gradonačelniku vezano uz zahtjeve za kategorizaciju.
„U 12. mjesecu 2023. imamo skok zahtjeva za 1100 posto“, kazao je.
„Vi kažete da je zbog studije prihvatnog kapaciteta došlo do povećanja smještajnih kapaciteta u povijesnoj jezgri. Mislim da je razlog odluka naših sugrađana koji su odlučili investirati u privatni posao. Znatan broj članova vaše stranke u stanovnici povijesne jezgre, koliko je od njih privatnih iznajmljivača. Evo kaže, gospodin Vlahušić svi“, kazao je gradonačelnik.
Vlahušić je kazao kako je najveći zagovaratelj privatnog smještaja te zahvalio gradonačelniku što je realizirao još jedan njegov projekt.
Capor je kazao kako porast zahtjeva za kategorizaciju govori sve.
„Paralizirali ste i odjel za izdavanjem dozvola, koji je zaprimio preko 500 dozvola. Postali se gradonačelnik imali smo 2 tisuće kreveta u povijesnoj jezgri, a sad ih imamo preko 4 tisuće. Što ste radili osim što ste naručivali studije koje je plaćala CLIA? To je ono što mi od vas dobivamo, a situacija se ne poboljšava“, kazao je.
„Stvari počinju od nas samih. Vi se zalažete kao zelena stranaka za zelene politike, protiv ste kapitalizma i za održive politike. Ako vi, gospodine Capor predstavljate takve politike, moje pitanje za vas je, koliko je od tih 1100 posto, članova vaše stranke u povijesnoj jezgri. Vi unutar vaše stranke ne uživate potporu vašeg članstva. Možda u tome leži razlog smanjenja glasova koje ste ostvarili u povijesnoj jezgri. Možda sam bio u zabludi, misleći da smo promijenili situaciju u povijesnoj jezgri. Na zboru građana građani su rekli da je lani situacija bila puno puno bolja. Ne znam jeste li bili na tom zboru građana. Do prije minutu i pol bio sam duboko uvjeren da to razloga zašto sam pobijedio u povijesnoj jezgri. Doveli ste me u dilemu. Ako velika većina tih od 1100 posto su članovi Srđ je Grad i vaši simpatizeri, očito su se razočarali u vaše politike. Nadam se da to nije tako, to bi bilo loše i za vas i za mene. Moja namjera nije povećanje broj kreveta u povijesnoj jezgri. Nikad nije kasno. Mi smo u posljednjih mjesec i po danas jedan broj apartmana ukinuli, tako da smo ih kupili. Mi osim ispraznih demagogija, imao plan. Mi imamo viziju, znamo kako grad treba izgledati sutra. Slušamo građane, nas se zamara satima sjedati na zboru građana. Što ste vi kao predvodnik stranke Srđ je Grad predložili, postali ste destruktivni. Ako ste za vi to smatrate svojim osobnim neuspjehom. Nadam se da će stranka Srđ je Grad pronaći snage i pronaći ljude koji znaju gledati naprijed, u odnosu destruktivce koji gledaju unazad“, kazao je gradonačelnik.
Capor je odgovorio Frankoviću.
„Hrabri gradonačelnik je kidnuo. Krstulović, predsjednik Gradskog kotara, je jedini koji nešto u povijesnoj jezgri iznajmljuje. Tko gradonačelniku govori kakav je brat, muž, koliko vozi preko Grude? Govorimo o statistici. Podsjetio bih na neke doprinose upravljanju gradu, tražili smo ukidanje koncesije za Imperijal, uvođenje mjerača bruke, izborili smo na slotove na Pilama, pisali UNESCO-u, borili se da se podigne iznos za provedbu Plana upravljanja, već se deset godina borimo da grad počne otkupljivati apartmane u povijesnoj jezgri“, kazao je.
Petra Marčinko je kazala da su izrađene karte neprocjenjive vrijednosti, no iznijela je i brojne kritike, među kojima i načine prikupljanja podataka o broju smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata.
„Vrijedni su i zaključci o Libertasu, no istaknula bih da se podaci o broju putnika procjenjuju subjektivno. Previše je godina potrošeno na izradu Plana upravljanja. I sama sam sudjelovala u nekim istraživanja još kao studentima. Veliki nedostatak procijene je da se inzistira da je broj stanovnika mit. No, oni postoje. Pogotovo oni iz 2016. godine. Drugi podaci postoje i iz internog dobrovoljnog popisa. Do danas grad nije odobrio sredstva za obradu tih podataka. Treći izvor je iz posljednjeg popisa stanovništva, no vi ste se vodili podacima iz kamera građani su tretirani kao točkice. Ta metoda je odokativna. Postoje i stanovnici koji su zbog starosti i invalidnosti zaključani u svojim kućama. Što se dogodilo, ne znamo profil stanovnika povijesne jezgre“ kazala je Marčinko.
Naglasila je i kako je triangulacija podataka jako bitna.
„Neke kolege su mi savjetovali da bi ovaj dokument bilo dobro da prođe stručnu recenziju. Ljude ne možemo brojati kamerama“, naglasila je.
Profesor Stojčić kazao je kako je točno da postoji popis koji još nije obrađen.
„Predstavnicima gradskog kotara sam kazao da će Sveučilište besplatno analizirati te podatke, no na tu nam ponudu nije nikad odgovoreno. Ti podaci se nisu mogli koristiti pri izradi ove studije. Metodologija je odabrana raspravljanja je više puta. Ne mogu se baš složiti s vašim primjedbama koje se tiču popisa. Ne bi ulazili koliko su linije Libertasa profitabilne. Dnevni posjetitelji su jedno od područja gdje nemamo precizne podatke“, kazao je.
Jedna od izrađivačica studije pojasnila je način uzorkovanja.
„Iz svake zone uzeli smo 16 stanovnika. Vaš zaključak da rezultati naše studije ne bate s rezultatima studije iz 2016., morate uzeti u obzir da je prošlo 8 godina, što je za život grada jako puno. Tad studija rađena je na prigodnom uzorku, koji se ne može smatrati reprezentativnom uzorku. Ne želim umanjiti vrijednost te studije. Našu studiju su provodili studenti. Nije lako skupljati podatke. Mi nemamo informaciju da će studenti koristili ove podatke za pisanje diplomskog rada“, kazala je izrađivačica, a Doršner je potvrdila da je Stojčić ponudio da će Sveučilište besplatno analizirati rezultate dobrovoljnog popisa stanovništva.
„Imamo službeni broj stanovnika i popis stanovnika povijesne jezgre. Ne slažem se da je anketirano samo starije muško stanovništvo“, kazala je Doršner.
„Moj stručni stav je da je izvor podataka iz 2016. puno validniji, nego broj točkica na kameri. Ako ne znate točan broj stanovnika, nego pretpostavljate, kako ste ih onda dijelili. Zona nije karakteristika. Što se tiče internog popisa, piše da su stanovnici dobrovoljno pristali tom popisu“, kazala je Marčinko.
„Prema vašem stručnom mišljenu unutar zidina nema 1200 stanovnika, iako su se ovi iz kotara s tim složili. Po mom stručnom mišljenu, a s obzirom da niste dali studiju iz 2016. godine, vi s tim podacima manipulirate. Vjerujem da niste dali popis jer je suprotan s onim što vi tvrdite. Recite koliko je broj stanovnika unutar zidina po vašem mišljenu. U mom kolegiju ovo izgleda kao manipulacija. Vi koji ste se zalagali za studiju, ste svjesno minirali studiju, jer vam podaci broj ne odgovaraju “ replicirao je Potrebica Petri Marčinko.
„ Ja imamo uvid u podatke iz 2016., a ako implicirate da imam podatke iz 2023., to je ozbiljna optužba. Meni je žao ako Zavod za obnovu nije postigao dogovor da se ti podaci predaju. Mi ne znamo koliko i koji ljudi žive u gradu. Molila bih da taj podatak utvrdimo“, kazala je Marčinko.
„U studenom u Dubrovniku spava veći broj Dubrovčana, a preko ljeta ih spava 600. E-visitor broju ljude u jednoga, njegova greška je manja od 1 posto. Mi možemo interpolacijom doći da je ljetni broj stanovnika 600- 650, a zimski 850 – 950. To je broj ljudi koji spava u Gradu“, kazao je Vlahušić.
„Dobili smo tri scenarija opterećenosti svega. U onom što bi bilo najbolje, već u nekim stvarima pucamo. Što se dogodi ako smanjimo broj za 200, 300? Bi li to značajno utjecalo. Ishod ovog su scenariji: jedan je da smo izgorjeli cijeli, drugi da smo izgorjeli dopola, a treći da su nam izgorjele ruke“, kazao je Potrebica.
Stojčić je kazao da taj utjecaj ne bi bio značajan.
„Nije toliko bitan točan broj stanovnika, koliko njihov profil, što ne možete dobiti iz točkice na kamere. Znam da to ne zvuči bitno, ali je bitno jer smo tijekom godina njegovali odnos povjerenja prema građani i maksimalne isključivosti. Podaci postoje, drago mi je da postoji inicijativa da se to sve precizira. Jedino tako ćemo nastaviti graditi povjerenje između struke i građana jer jedino ćemo tako ostvariti Plan upravljanja“, kazala je Marčinko.
„Temeljem čega ste izračunali prosječnu zauzetost?“, pitao je Vlahušić.
„Molim vas, da u budućnosti u revizija ove studije uključite i kolegicu Marčinko koja ima prethodnog iskustva“, kazao je Potrebica.
„Što se tiče podatka o iskoristivosti kapaciteta, do toga smo došli jednostavnom matematičkom formulom. Jako nam je teško, kad čujemo su nam ljudi neke točkice. Kolegice Marčinko, to je najveća uvreda koju ste nam mogli uputiti. Od početka smo se bazirali na ljudi i slušali njihovo mišljenje“, kazala je jedna od izrađivačica studije.
„Vaš model je ispravan, ali nije životan“, kazao je Vlahušić.
„Gradovi koji su nam uzor nemaju ovako veliku participaciju građana kao grad Dubrovnik. U njihovim Izvršnim odborima Plana upravljanja ne sjede građani, već arhitekti i inženjeri. Spominje se Grad slabo financira Plan upravljanja, no oni daju plan i smjer, a financiranje projekta se odvija putem proračuna. Nama nitko ne može diktirati financije grada, ispred Gradskog vijeća“, kazala je Doršner.
„Žao mi je ako ste ne našli osobno uvrijeđeni to mi nije bila namjera. Točkice su vrlo plastičan metodološki primjer. Kolegica Marčinko ima dosta svog posla, da ne ispadne da se guram, ali postoje kolege koji su stručni. Sama upravljačka struktura je pohvaljena od strane ministarstva kulture i UNESCO-a je u njoj sudjeluju i građani“, kazala je Marčinko.
„Za naše drage prijatelje iz Srđ je Grad, građani se znače isto što i nama. Njih biraju građani, a nas biraju krkani. Kad služimo i radimo, treba nas bušiti s trivijalnim stvarima. Nema se isti metar kad naši stavljaju plastične persijane i kad njihovi stavljaju plastične persijane. To su vam ti kriteriji. Nama je građanin svaki stanovnik, a njim je građanin politički elitizam“, kazao je Potrebica.
„ U Edinburghu Plan upravljanja provode građani, tj. ne vladina udruga. Kad govorimo o istraživanju iz 2023. ono je bilo predviđeno Akcijskim planom. Grad je imao sredstva kroz Zavod za obnovu. To su na kraju obavili građani, a uloga je ZOD-a da analizira te podatke. Kad namigivate rektoru Stojčiću, kako ste spustili vijećnici Marčinko, to je ispod svakog nivoa“, poručio je Capor na što je Potrebica kazao da je namignuo kolegici Doršner.
„Frustrirani ste podacima iz anketa, jer se vidi da građani vide tko se brine za njihov interese, a to se vidjelo i na izborima prije mjesec dana. Ne postoji teoretska šansa da s te pozicije gdje sjedite vidite koja ja namigujem. Građani prepoznaju tko radi“, kazao je Potrebica.
Marković je kazao kako je bitno da je napravljena studija, a srđevcima je poručio da su primjer načina na koji se demografska obnova ne treba raditi.
„Mi s naše razine činimo promjene u demografskoj slici Grada. Biskupija i Grad rade fantastičan posao, uređuju stanove u povijesnoj jezgri i daju ih mladim obiteljima“, kazao je.
Bonačić Obradović postavila je nekoliko konkretnih pitanja.
„Neke stvari su mi nepotpune. Nema podataka o smještajnim jedinicama za Pile Kono. Nema točnih podataka o ugostiteljskim objektima, kao ni o posjetiteljima iz drugih općina. Svi su se složili da treba biti stroža regulacija broja kruzera, češće inspekcije. Kad ste stavili vremenska ograničenja tj. periode najvećih gužvi, ispada da je najveća gužva u 4 popodne. Jesu li u to uračunati zaposlenici koji završavaju svoje smjene. Je li Lokrum ubrojen u ovu studiju? Jesu li uračunati putnici s Jadrolinije, privatnih jahti? Dosta podataka je procjena – koliko je to relevantno? Veliki problem je parking, ali tad se opterećuje javni prijevoz, a Libertas ima samo 130 vozača“, kazala je.
„Najveći izazov u izradi studije bili u podaci, utvrditi postoje li i gdje. Najveća dodana vrijednost je pokretanje svijesti o važnosti podataka. Za Pile Kono ne postoje konkretni podaci. Kad govorimo o ugostiteljskim objektima, koji je 151, uzeli smo podatke od TZ-a, one s Googlea. Ne znamo druže li ti objekti ključ u bravi. Što se tiče procjene potražnje, nemamo podatke koliko gostiju iz apartmana i hotela ode na područje svjetskog dobro. No, mi smo uzeli da svatko želi doći barem jednom. Zadržali smo se na tome koji su kriteriji da gosti mogu doći i prošetati se. Radi se na izradi studije prihvatnog kapaciteta Lokruma, koja će se naći pred vama za nekoliko mjeseci. Uzeli smo podatke koje nam je dala Lučka uprava, ne postoje precizni podaci o broju ticanja npr. glisera“, odgovorio je Stojčić.
„Zaustavljen je pad broj vozača Libertasa, radimo na edukaciji vozača, podignuli smo materijalna primanja. Ako se odlučimo da javni prijevoz dodatno opteretimo, Libertas će na to adekvatno odgovoriti. Libertas ima oko 160 vozača“, kazao je Potrebica koji je i jedan od članova Nadzornog odbora Libertasa.
Na redu je rasprava Andra Vlahušića.
„Završen je proces pretvaranja stanova u povijesnoj jezgri u apartmane i to iznad razine od 95 posto. Više stolova i stolica ne može stati u Grad. Mi smo povijesnu jezgru pretvorili u smještaj i ugostiteljski objekt. Iz studije proizlazi da se broj ljudi koji spavaju u Gradu zimi oko 1000, ljeti 20 do 30 posto grada. Broj posjetitelja koji mogu biti u gradu bez zaposlenika, bez ostalih građana Dubrovnika, bez stanovništva povijesne jezgre je oko 24 tisuće. Smještajni gosti nastoje izbjeći grad ujutro i dolaze u večernjim satima. A tad ne rade zidine, muzeji, kulturne ustanove. U 16 sati je sve zatvoreno. Gdje mogu biti? Po restoranima, kafićima, Porporeli. Pokušao sam riješiti da se zidine osvijetle od Bokara do Minčete. Po noći imamo 3 tisuće ljudi. Pitanje je što je nas prihod i koliko troše gosti. Problematična je dio oko kruzera. Oni nisu potrošili toliko koliko je navedeno u Gradu. 30 do 40 posto te potrošnje ostane na brodu. Gost s kruzera u destinaciji troši 2/3 sredstava. Do 2010. imali smo zidine, Pile, Lokrum, muzeje bili smo vlasnici zraka. Prihod je bio nula kuna. Zidine su išle DPDS-u, Žičara Lukšiću, Lokrum i muzeji bili su u minusu. Tad nastupa promjena paradigme. Vrhunac prodaje zidina u jednom danu je 12 tisuća. Dubrovnik Pass je uz e-Visitor najvrjedniji alat. Našim ljudima nudimo Du Pass za 35 eura. Ako ostane 7 dana u gradu cijena Du Pass je 8 eura. Gradsko vijeće i sve političke stranke trebaju se držati brojki. I na temelju njih donosimo odluke. Treba se napraviti studija što bi se dogodilo kad bi se tijekom ljeta zona od javne garaže do Čingrije proglasi zonom bez motornih vozila. Dubrovnik ima kroz ovu studiju jasne podatke i ciljeve. Otvorimo večernji dio priče i Lokrum, da mu se može pristupiti s Banja. Pokušajte napraviti simulacija premještanja Pila na Čingriju, kako autobusi ne bi išli do Pila nego do 9 sati ujutro. Što bi to znači? Mi bi prodisali”, kazao je Vlahušić.
Đuro Capor zahvalio je izrađivačima na uloženom trudu.
Gradonačelnik Franković naglasio je kako mu je drago što je Sveučilište u Dubrovnik napravilo kvalitetan dokument.
„Bilo bi zanimljivo vidjeti podatke iz 2015. i 2016., vjerujem da bi bili dijametralno suprotni. Moramo biti svjesni, da smo, a što je već i dokazano, da je napravljen značajan pomak u disperziju gostiju u okviru programa Respect the City, kojeg prepoznaje svjetska javnost, kao i svjetski stručnjaci, za kojeg se govori da je dobar put prema naprijed. Nismo rekli da je naš zadatak gotov, on je svakodnevan. Tvrditi kako nije došlo na napretka je pravo svakog onoga tko ne želi vidjeti. Svatko je stručnjak u svom resoru. Do političkih aktivnosti radio sam u turizmu, od nosača kufera, do operativca, regionalnog direktora turističke agencije, pa sve do mjesta direktora ACI marine Dubrovnik. Mislim da imam pravo reći da o tome znam puno više, nego netko kojem je turizam iznajmljivana vlastitih apartmana. Je li naš grad napravio progresu u odnosu na 2017., mislim da možemo reći da i da smo ponosi na tom. Za to su uz gradu upravu, zaslužni i dionici u turizmu. Isticati kako je 7,8 tisuća ljudi u gradu s kruzera, je neistina. Važno je radi javnosti reći da se nikad dogodio scenariji da je došlo 7 ili 8 tisuća ljudi. Ako računamo samo kapacitet kruzera, ni to nije dobra metodologija. Nikad u grad nije uplovio toliko ljudi. Često uplove kruzeri kapaciteta ispod 4 tisuće ljudi, no svi oni ne idu u Grad. Radili smo na produljenu stanice kruzera. Navečer u sedam su kruzeri još tu, a uplovili su 6 ujutro. Neki od njih idu na izlet na Pelješac. Kaže se da je Respect the City zamađijao ljude, ali to može biti pet ljudi, ali ne svjetski stručnjaci. Ovaj dokument je pogled u vlastito ogledalo. Ovo nije politički već znanstveni dokument, zasnovan na činjenicama. Drago mi je što su profesori sa Sveučilišta svjedoci ove žive rasprave, vidite koliko nama zna biti zanimljivo. Dobro je da se o ovom dokumentu raspravlja. Bi li ružno, da smo vas saslušati i samo ovo izglasali bez rasprave. Ovo je radila domaća pamet, ljudi iz grada i to je na čast. Ovo je prva ovakva studija rađena po ovom modelu. Ona će biti model za sve naknade studije u Hrvatskoj“, poručio je Franković.
„Mi smo dali samo ishode, odnosno određene scenarije. Svi koji nas znaju, znaju da se nikad nismo libili otvoriti nepopularne tebe. Govorite o povećanju broja stanovnika, to je drugi cilj. Naš cilj je bila procjena prihvatnog kapaciteta. Uzevši u obzir stanovništvo i zaposlenika na određenom područja“, kazao je Stojčić.
„Zašto UTD Ragusa i Baština nemaju dvije kućice kod križa na Srđu, da ljudi tamo troše nova. Hoćete li razmisliti da vozite posebnu liniju od kruzera do tvrđave Libertasom? Pitanje je zašto nema naplate prolaza od Bosanke do tvrđave?“, upitao je Vlahušić.
„Brojevi koje ste nam donijeli pokazuju da disperzija ne funkcionira, imamo sve veći pritisak na povijesnu jezgru. Skok s 2 tisuće na 4 tisuće apartmana, opravdava se kao sjajan, ali nije. Moje očekivanje je bilo da će nam ovaj izračun ponuditi nekakav aktivan alat za poboljšanje stanja, a ne poslužiti za opravdanje“, kazao je Capor.
Točka je usvojena s tri suzdržana glasa.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o upisnim područjima osnovnih škola Grada Dubrovnika
Točka je jednoglasno usvojena.
Dnevni red je ovom točkom iscrpljen te je sjednica Gradskog vijeća okončana.
