Na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku otvorena je danas međunarodna stručna Konferencija o prostornom planiranju morskog područja Republike Hrvatske.
Konferenciju je organizirao Zavod za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije. Cilj konferencije je okupiti ključne dionike u procesu prostornog planiranja morskog područja u Republike Hrvatske, a kroz niz predavanja i panel diskusiju bit će razmotrene pojedine teme iz Direktive 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. (MSP direktiva).
Okupljenima se prva obratila Marina Oreb, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.
“Drago mi je da se ova važna konferencija događa baš u našem gradu, našoj županiji, koja je izrazito morska i ima veći udio mora, nego kopna. Nema puno stanovnika, a ima važan geostrateški položaj kao i mnoštvo vrijedni resursa te atrakcija koje je izdvajaju kao važnu turističku destinaciju. Stoga nam je važno da se morsko područje u ovoj županiji pažljivo planira”, kazala je uvodno Oreb.
Sudionicima konferencije potom se obratio Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je istaknuo kako je ova konferencija dio aktivnosti koje provode po MSP direktivi o planiranju pomorskim područja.
“Formalno je donesa odluka o izradi prostornog plana isključivog gospodarskog područja i to nam je bio povod i prilika da malo šire porazgovaramo o svim temama i da izmijenimo iskustva sa susjednim zemljama i članovima radne skupine koju smo osnovali za potrebe praćenja MSP direktive”, kazao je.
Župan Nikola Dobroslavić naglasio je važnost planiranja morskih područja.
“Dio morskog područja nije bio pod prostornim planovima i to upravo sad radimo. Dobra je to inicijativa, drago mi je da je naš zavod u tome aktivno sudjeluje. Mislim da ćemo time postići jedan red i na moru, kao što to radimo planovima i na kopnu i u priobalnom području. Mi kao Županija, donijeli smo i smjernice za integralno upravljanje obalnim područjem, a nastojat ćemo napraviti i pravi plan integralnog upravljanja obalnim područjem. I to će biti jedan doprinos, no ovim rješavamo onaj dio koji do sada nije bio pokriven, a to je isključivi gospodarski pojas. Jako nam je važno da se regulira i ono što ne smije biti na tom području. Dosadašnjim aktivnostima štitili smo naš okoliš, prirodu i turizam od intervencija koje bi to mogle ugroziti. Bili smo protiv istraživanja ugljikovodika u blizinu obale i otok. Želimo da ovo planiranje bude u skladu s tim našim nastojanjima, da se mora kao resurs iskoristi, ali i da ga zaštitimo”, poručio je župan Dobroslavić.
Skupu se potom putem Zooma obratio, dr. Felix Leinemann, dužnosnik pri Komisiji, voditelj odjela za sektor plave ekonomije, akvakulture i planiranja morskog područja, koji je istaknuo da Hrvatska ima dugu tradiciju prostornog planiranja na kopnu, priobalju kao i na moru. Kazao je kako je MSP direktivna usojena 2014. te da će uskoro obilježiti deset godina od njenog usvajanja.
“Direktiva ne regulira sadržaj planova, ne ulazi u komepencije država članica da odluče gdje, kad i koje vrste aktivnosti će se odvijati u njihovim vodoma. Najvažniji zahtjev ove Direktive je izrada prostornih planova morskog područja najkasnije do kraja ožujka 2021. I dok su neke države članice EU već imale izrađene ove vrste planova, od 2014. ovi procesi započeli su u svim obalnim državama članicama. U proteklih deset godina Europska komisija podupirala je rad država članica na tri različite članice. Sastajemo se za stručnim tijelima i radnim skupinama zemalja, postavili smo i posebnu MSP platformu koja pruža potporu državama članicama, uz to finacirali smo i brojne projekte koji se tiču ove direktive”, kazao je među ostalim Leinemann te istaknuo da danas 19 od 22 obalnih država članica EU imaju razvijene prostorne planove morskog područja.
Okupljenima se potom putem video poruke obratila i Maja Markovčić Kostelac, izvršna direktorica Europske agencije za sigurnost mora.
“Promišljanje prostornog planiranja i uređenje morskog prostora važno je za svaku obalnu državu. Za državu koja upravlja pomorskim prostorima koji promašuju njen kopneni teritorij ova tema nije samo važna, ona je esencijalna. Prostorno planiranje je instrument pomirbe različitih često suprotstavljenih interesa, politika, prioriteta, djelatnosti. Bitno je imati viziju koja će upogoniti alate prostornog planiranja u cilju osiguranja razvoja koje je dugoročno održivo i koje stvara sinergije nužne za postizanje ciljeva europskog zelenog plana. Dolazim iz pomorstva i sa stajališta institucije kojoj sam na čelu mi vidimo prostorno planiranje pomorskih prostora kao važan element sigurnosti na moru, ali i instrument poticanja zelene tranzicije pomorskog gospodarstva. U vremenima kriza s kojima smo suočeni, značaj pomorskog prometa za svjetsko i europsko gospodarstvo, ali i njegov strateški značaj za opskrbu ključnim dobrima i energetsku neovisnost dolazi posebno do izražaja. Istovremeno pomorsko brodarstvo prolazi najveću tranziciju u svojoj povijesti. Bitno smanjenje emisija iz pomorskog prometa, potaknuto ambicioznim, ali ostvarivim ciljem smanjenja emisija CO2 iz pomorskog prometa za 50 posto do 2030. i njena potpuna neutralizacija do 2050. godine, a za što je nužna dekarbonizacija, i upotrebna onoga što danas zovemo alternativna, a sutra će biti osnovna goriva, zahtjeva drugačije promišljanje, ne samo projektiranja brodova i luka, nego cijelog dobavnog i logističkog lanca”, naglasila je Markovčić Kostelac.
“Na razini EU dogovoren je paket zakonodavnih mjera uz odgovarajuće financijske instrumente poznat kao Fit for 55. U pomorstvu on se oslanja na tri osnova stupa to su: inicijativa FuelEU Maritime, proširenje europskog sustava za trgovanje emisija te nova direktiva o infrastrukturi za alternativna goriva. Kumulativno, provedba ovog novog zakonodavnog okvira snažan je poticaj zelene tranzicije pomorskog prometa. Njena provedba ima bitnu komponentu vezanu za prostorno planiranje. Primjerice, u lukama valja omogućiti dostupnost i sigurno rukovanje različitim alternativnim pogonskim gorivima, valja omogućiti opskrbu brodova električnom energijom iz obnovljivih izvora. EMS je donijela smjernica za sigurno opskrbu električnom energijom brodova u lukama, svojevrsni priručnik o bitnim elementima sigurnosti koje ovakvi projekti moraju uključivati. Dovodi nas to i na pitanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, gdje je morski potencijal golem posebno uz korištenje novih tehnologija”, kazala je te istaknula kako je Hrvatska turistička zemlja, s nautičkom turizmom kao bitno sastavnicom.
“Kao najveća charter destinacija u Europi, imao pravo i obavezu urediti ovu djelatnost tako da ona bude sigurna i da što manje utječe na okoliš. Novi Zakon o pomorskog dobru i morskim lukama koji povezuje sustav upravljanja pomorskim dobrom s prostornim planiranje predstavlja zakonski okvir u kojem je moguće postići ove ciljeve. 49 naseljenih hrvatskih otoka ne bi moglo živjeti bez bijelih brodova koji život znače. Redovno linijsko povezivanje otoka od životne je važnosti, i za održivost i za razvoj otoka. Stoga u promišljanu prostora luke, ali i mjesta zakloništa za brodove u nevolji moraju imati odgovarajuće mjesto. I u ovom segmentu, energetska infrastruktura, ali i digitalne tehnologije i inovativna rješenja imaju pozitivan učinak na energetsku povezanost otoka te na podizanje energetske učinkovitosti i smanjenje štetnih emisija. Isključivi gospodarski pojas je posebno osjetljiv prostor s obzirom na potencijal iskorištavanja prirodnih bogatstava, od ribljeg do rudnog ili pak onog za proizvodnju energije, uz naravno činjenicu da je riječ o prostoru intenzivne međunarodne plovidbe i da je osnovni cilj njenog proglašenje zaištite i očuvanje. Od toga naizgled nepomirljivog skupa ne treba zazirati. Naprotiv, uz onu viziju s početka i pravilno korištenje instrumenata prostornog planira, postiže se sinergija i suživot, različiti pa i suprotstavljenih aktivnosti. Prostorno planiranje možemo promatrati kao temelj i kao kišobran”, poručila je Markovčić Kostelac.
Posljednji se okupljenim obratio, a potom i otvorio konferenciju, Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je naglasio kako je Hrvatska po pokrivenosti prostornim planovima iznimno razvijeno društvo, kojim se brine gospodarskom razvoju ali i očuvanju prostora kao o jednom od najvažnijih resursa.
“Našim prostornim planovima, koji su na snazi, promišlja je i razvoj i uređenje pomorskih prostora. Ovo nije naš prvi susrest s prostornim planiranjem morskog područja, to je iskustvo dugogodišnje. Kroz taj proces smo dobro štitili morska područja. Do današnjeg dana nismo ozbiljno ušli u donošenje plana isključivog gospodarskog pojasa, ali ono iskustvo koje smo stekli kao država, kao administracija u uređivanju morskog područja, unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora, donoseći planove na razini gradova, županija i općina, to će nam iskustvo biti dragocjeno i pri donošenju plana za isključivi gospodarski pojasa. Kad govorimo o ovom pojasu, to moramo pokazati iznimnu osjetljivost s obzirom na prostor kojim nismo do sada kvalitetno upravljali, osim u dijelu koji se odnosi na pomorski promet. Taj smo prostor kroz 34 godine stvaranja Republike Hrvatske promišljali da smo ga doista htjeli zaštiti, ali nismo u tom procesu uvijek imali dobar odnos kad je riječ o njegovu proglašenju”, kazao je Bačić te se osvrnuo na dugogodišnji proces proglašenja navedenog pojasa.
“Ponovno smo 15. ožujka 2008.. ponovno suspendirali zaštićeni ekološki ribolovni pojas i takav status tog našeg zaštićenog pojasa bio je na snazi do 1. srpnja 2013. godine, kada smo postali punopravna članica EU. Od tada pa do danas praktično je zaštićeni ekološko ribolovni pojas na snazi. Sve što je njime propisano se doista ostvarivalo, s tim da isključivi gospodarski pojasi svi država članica EU postaju zajedničko tome. No, na temelju ove direktive, kojim je definirano prostorno uređenje morskih pojasa Hrvatska je u dogovoru s Italijom krajem 2020., zajednički utvrdila potrebu proglašenja isključivog gospodarsko pojasa i mi smo u Hrvatskom saboru 2021. donijeli odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa. Tek od tada, Hrvatska kao članica EU konzumira sva ona prava koja su joj Konvencijom o pravu mora omogućena da kao pomorska država možemo gospodariti cijeli prostorom mora koji kojoj toj konvencijom pripada. Od tada, u protekle tri godine, možemo kvalitetno promišljati prostorno uređenje isključivog gospodarskog pojasa”, kazao je Bačić.
“S obzirom na površinu naših morskog prostora, naša je odgovornost još veća. More je iznimno osjetljivo. Često obalne države snose štetu neadekvatnog upravljanja morskim područjem svojih susjeda. Obalne države često snose posljedice neodgovornog ponašanja drugih država. Pri donošenju prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa nužna je suradnja sa susjednim državama, prije svega s Italijom, ali i sa Slovenijom, a jednim dijelom i s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, kako bi zajednički promišljali zaštitu Jadranskog mora, prije svega isključivog gospodarskog pojasa za koji ćemo donijeti posebni prostorni plan. 18. prosinca sam potpisao odluku od izradi državnog plana isključivog gospodarskog pojasa. Definirana su brojna javno-pravna tijela koja moraju sudjelovati u ovom postupku. Ovo je interdisciplinarni postupak, u kojem moramo sagledati sve moguće negativne utjecaje koji se mogu dogoditi u narednom periodu ako ne budemo kvalitetno pripremili podlogu i ako ne budemo kvalitetno promišljali postupanje u isključivom gospodarskom pojasu”, kazao je Bačić te naglasio kako je dobro uređen pomorski promet.
“Najveći dio promet koji ide od Otranta do Sjevernog Jadrana odvija se kroz isključivi gospodarski pojas. Propisali smo pravce plovidbe brodova koji mogu potencijalno predstavljati veliko onečišćenje u slučaju havarije. Mislim da će nam ti pravci biti okosnica za izradu prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa. Kad govorimo o ribarstvu, jedan od najvećih kamena spoticanja pri proglašenju isključivog gospodarskog pojasa bilo je ribarstvo. I to smo kao država morali propisati kao mjere, koje smo trebali usklađivati s Komisijom, mislim da smo u tome napravili ogroman iskorak. Očuvali smo Jabučku kotlinu, kao najizdašnije ribolovno stanište na Jadranskom moru. Tu je i pitanje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Prije desetak godina smo raspravljali smo o mogućem istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i to moramo biti iznimno oprezni. Što bi jedna takva havarija značila za turizam i Hrvatsku, o tome uopće ne treba razmišljati. Pri donošenju ovog plana moramo itekako voditi računa o budućnosti Hrvatske. Jasno da nismo država i administracija koja promišlja da je moguće osnažiti društvo i dizati standard bez kvalitetnog gospodarskog razvoja. Uvjeren sam da ćemo iznaći ravnotežu između zaštite prostora i gospodarskog napretka. Zaštita prostora, pa tako i morskog nam mora biti resurs napretka, a ne teret razvoja. Ne smijemo, zbog toga da ne bismo dotaknuli prostor, zaustaviti gospodarski razvoj Hrvatske. Čini mi se da će taj odnos biti presudan za kvalitetu prostornog plana isključivog pojasa”, zaključio je Bačić.
