U 2023. godini na portalu MojPosao objavljeno je nešto više od 3.000 oglasa za sezonske radnike, što je 13 posto manje u odnosu na godinu ranije.
Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su: konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar.
Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u: Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.
U kategoriji Turizam i Ugostiteljstvo, djelatnosti u kojoj je sezonsko zapošljavanje najprisutnije, tijekom 2023. godini objavljeno je više od 14.000 natječaja za posao, što je 7% manje nego godinu ranije. Ovakav pad odgovara situaciji na cjelokupnom tržištu. Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin, pokazuju analize.
„Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo“, izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.
Većina ljudi je barem jednom tijekom karijere odradila ‘sezonu’
Prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao proveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je sudjelovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76%) je barem jednom tijekom svoje karijere radilo u sezoni.
Ispitanici koji su imali iskustvo rada u sezoni iznijeli su različite motive za obavljanje sezonskih poslova. Trećina (33%) navodi da su sezonske poslove obavljali tijekom školovanja i studiranja kako bi popunili svoj budžet. Slično tome, 22% ljudi je sezonske poslove radilo neposredno nakon završetka školovanja, a prije pronalaska posla u struci. Za 26% ispitanika, sezonski poslovi su bili način popunjavanja pauze između stalnih poslova.
Interesantno je da je 30% ispitanika radilo sezonske poslove s nadom da će oni postati ‘stalni’, dok je 24% ispitanika izjavilo kako je sezonski posao bio savršeno prilagođen njihovim tadašnjim potrebama i preferencijama.
Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti
Ljudi na ‘sezonu’ nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i iz cijelog svijeta, stoga ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (44%) i smještaj (40%) od presudne važnosti prilikom odabira sezonskog posla.
Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani i radno vrijeme i inače ljudima nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.
Prednosti i mane sezonskog posla
Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su stjecanje novih znanja i vještina (68% ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61%) te plaća koja je u pravilo osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54%). Tu su još i boravak na moru (45%) te zanimljivost i atraktivnost posla (44%), svega 6% ljudi smatra kako sezonski posao nema prednosti.
S druge strane, najveće mane rada u sezoni pronalazimo u njegovom gotovo ograničenom trajanju sezonskog posla, dugim radnim danima, neadekvatnom smještaju te preniskoj plaći i odvojenosti od obitelji.
Plaće u sezoni su bitna stavka
Kad je riječ o plaći, u prosjeku, očekivana mjesečna neto plaća za sezonski posao iznosi 1.307 eura neto, što je 6% više u odnosu na prošlu godinu.
Mjesečna primanja, naravno ovise i o vrsti posla kojeg rade:
- Konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1.408 eura,
- Kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1.482 eura,
- Sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura,
- Recepcioneri smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1.259 eura,
- Prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1.105 eura,
- Skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a
- Pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 500 ispitanika, od kojih je 68% žena i 32% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 33% mlađe je od 25 godina, ok je 18% starije je od 50 godina. Petina (19%) u dobi je od 41 do 50 godina, a 16% u dobi od 31 do 40 godina. 14% ispitanika u dobi je od 26 do 30 godina. Tri četvrtine ispitanika (64%) ima srednju stručnu spremu.
