Društvo prijatelja dubrovačke starine je obnovilo i javnosti otvorilo impresivna zdanja Kneževih dvorova u Pridvorju, na Lopudu i Slanom, Janjina je u poodmakloj fazi obnove, a postoji ozbiljan plan i priprema za početak obnove u Orebiću. Upravo u Orebiću je, tvrde neki naši sugovornici, najljepši Knežev dvor nekadašnje Republike, a u njegovoj obnovi veliko olakšanje predstavljaju pronađeni nacrti Lorenza Vitelleschi. On je djelovao u Dubrovniku od 1811. do 1831. godine kao okružni inženjer i upravo se on svojim dvadesetogodišnjim radom potvrdio kao preteča konzervatorske službe u Dubrovniku.
Društvo prijatelja dubrovačke starine je u sklopu strateškog programa obnavljanja kneževih dvorova i kuća kapetanija na teritoriju Dubrovačke Republike tijekom 2019. godine otkupilo od tadašnjih vlasnika Dvor Trstenice (Knežev dvor u Trstenici – u zaseoku Karmen sjeveroistočno od naselja Orebić), najzapadniju administrativno-upravnu jedinicu negdašnje državice, pa znajući za taj podatak, poželjeli smo javnosti podastrijeti informaciju o planovima DPDS-a vezanima uz ovaj, naši sugovornici tvrde, najljepšim Dvorom Dubrovačke Republike.
-Tijekom 2020. godine su napravljeni kompletni arheološki istražni radovi, a rezultat toga je „lzvještaj o provedenom arheološkom istraživanju“ koji sadrži opće standardnu dokumentaciju: geografsku kartu s ubikacijom mjesta zvanog „Dvor“, temeljnu geodetsku podlogu i veoma precizne grafičke snimke tlocrta kao i presjeke otkopanih zidova. Cijeli prostor „Dvora“ je stavljen pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture, Upravu za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku koji kao nadležna institucija skrbi o spomeničkim dobrima u okružju Dubrovnika, a rezultati arheoloških istraživanja služe planu restauracije i rekonstrukcije „Dvora“ koji je osnovan u 15. stoljeću – saznajemo u DPDS-u.
Čitava zgrada „Dvora“ je derutna uslijed svoje starosti čiji veći dio je nestao odnošenjem upotrebljive kamene građe. Od prvobitnoga Dvora danas je vidljivo prizemlje s četiri simetrične poredane, te jednoliko bačvasto nadsvodene uske prostorije za tamnice kažnjenika. Svaka ta ćelija ima samo prednji ulaz, a stražnji im je dio ukopan u teren do razine padine, pa je donja zona polupodrumska, dok je kat služio stanovanju i uredu kneza-kapetana. Za provedbu obnove će uza sve tehničke podatke iz obavljenih istraživanja, te Viteleskijeve nacrte koji postoje biti nužno ispitati i opća znanja o lokalitetu.
-Velika stvar je da imamo evidentirano arhitektonsko stanje dvora iz vremena Republike. Intencija Društva je rekonstruirati objekt i prezentirati prisutnost uprave Republike i na ovom dijelu Pelješca. Prije izrade samog idejnog projekta sanacije i rekonstrukcije „Dvora“ potrebno je dovršiti Konzervatorski elaborat koji će pokazati put i dati smjernice tom zahvatu, jako bitnom za kulturnu baštinu ne samo tog kraja. Radi se o prvorazrednom arheološkom i kulturno-povijesnom lokalitetu na nacionalnoj razini. Konzervatorski elaborat nastaje pod ravnanjem akademika Igora Fiskovića – kažu nam iz DPDS-a, dodajući kako postoji još jedna specifičnost ovog dvora:
-Ono što je također specifično i fantastično za ovaj objekt je smještaj. Na netaknutoj lokaciji u Karmenu, sa Svetim Ilijom iza leđa, a cijelim Pelješkim kanalom na pladnju i pogledom prema Korčuli i Lastovu. Pogled koji ostavlja bez daha i priprema nas na to da nas slavna prošlost obuzme. Fantastično!
Poput dosadašnjih projekata kojima su oteli zaboravu i propadanju značajne segmente slavne prošlosti Dubrovačke Republike, ne misle ni Knežev dvor u Orebiću ostaviti zubu vremena.
-Nakon što smo kompletno obnovili i stavili u funkciju tri kneževa dvora, nakon što smo četiri kneževa dvora stavili pod krov, nesumnjivo je da ćemo i glavni objekt Trsteničke kapetanije obnoviti i prezentirati javnosti. Društvo korača putem izvrsnosti i jamac je obnove i prezentacije spomeničke baštine. Pelješcu koji ima fantastične resurse dugujemo podariti još jednu poveznicu s Republikom i pružiti priliku dodatnom razvoju kulturološkog turizma koji je definitivno naša budućnost – zaključuju, na veselje štovatelja baštine i prošlosti koja nas čini drukčijima i posebnijima od mnogih drugih.
