Na zagrebačkom maršu za Palestinu 1000 ljudi je tražilo trajni prekid vatre u Gazi i priznanje Palestine.
Marš “Život, sloboda, pravda”, kojeg je organizirala Inicijativa za slobodnu Palestinu, održan je u sklopu globalnog dana akcije, a prosvjedovalo se u još barem 45 država i preko 120 gradova svijeta.
U uvodnom dijelu programa na Trgu žrtava fašizma nastupile su glazbenica i glumica, Maja Posavec i pjesnikinja Aneta Vladimirov, a uvodni je govor održala Ana Vračar, članica Inicijative za slobodnu Palestinu.
U Gazi je od 7. listopada do danas stradalo barem 84 tisuće ljudi. Od toga je ubijeno skoro 24.000 i ozlijeđeno oko 60.000, a 8.000 osoba se vode kao nestale. Među ubijenima je preko 100 novinara i 350 zdravstvenih radnika.
“Napadi na novinare i zdravstvene radnike nisu slučajni. Oni se vrše kako bi se slomio duh otpora u Palestini, ali i kako bi se utišao glas o zločinima koje izraelska država svakodnevno vrši”, istaknula je u svom govoru Ana Vračar.
Kao glavni zahtjev prema Državi Izrael i međunarodnoj zajednici, Inicijativa je istaknula trenutni, bezuvjetni i trajni prekid vatre. Osim toga, Inicijativa traži da Vlada RH prizna Palestinu kao državu i pridruži se naporima da se Država Izrael procesuira za zločine počinjene od početka listopada prošle godine, uključujući genocid. Kao minimum, od Vlade traže da podrži tužbu Južnoafričke Republike na Međunarodnom sudu pravde, kao što je to već učinilo preko 60 država svijeta.
“Nadamo se da će ovaj sud opravdati svoj naziv i zaista donijeti pravednu presudu. Presudu bez duplih standarda, koja će poslati jasnu poruku izraelskoj vladi da nije ni izvan ni iznad zakona i da mora trajno zaustaviti kolektivno kažnjavanje Palestinaca i Palestinki”, rekla je Marija Mileta iz Inicijative za slobodnu Palestinu tokom glavnog programa na Zrinjevcu.
Na Zrinjevcu je program vodila Katarina Moškatelo, poznati glas iz etera, a govorili su još glumac Miran Kurspahić i Esame Elady, jedan od članova obitelji evakuiranih iz Gaze u studenome prošle godine.
“Ljudska povijest je i povijest licemjerja, jer unatoč dosegnutim civilizacijskim tekovinama, zorno svjedočimo kako očito nemaju svi ista prava i kako su neki jednakiji od drugih. Sva civilizacija pada u vodu kad se netko doživljava ‘izabranim’, a drugome oduzima ista prava s kojima on raspolaže, doživljava i tretira ga kao ‘drugo’ – dehumanizira ga, prezire i projicira kao smetnju”, rekao je Miran Kurspahić.
Inicijativa inzistira da Vlada otpiše troškove evakuacije obiteljima koje su iz Gaze doputovale u Hrvatsku i da im pruži svu potrebnu podršku koja je za sada je ograničena na samoorganizirane napore inicijativa građana i udruga. Među ostalim, Inicijativa za slobodnu Palestinu i Zaklada Slagalica organizirale su akciju prikupljanja sredstava u kojoj je do kraja prošle godine prikupljeno preko 17.500 eura. Međutim, to ne može nadomjestiti sustavnu i kontinuiranu podršku od strane države.
Esame Elady rekao je da su u Hrvatsku došli s nadom u bolji život i željom za životom u dostojanstvenom miru.
“Protjerani smo iz Gaze, u kojoj su cijela naselja uništena uključujući i naš dom. Izraelska vlada i njena vojska nastavljaju ubijati i uništavati palestinski narod u Gazi s ciljem raseljavanja i deportacije. Ali poruka iz Gaze je ne, neće biti tako. Palestinski narod proživljava tu patnju već 76 godina. Stoga je vrijeme da palestinski narod dobije svoja puna, međunarodno legitimna prava”.
Inicijativa za slobodnu Palestinu zalaže se za prestanak svih oblika nasilja koji uništavaju živote i ugnjetavaju nadu.
“Nikad, ali nikad kao Inicijativa nećemo odustati od zahtjeva za prekid višedesetljetne vojne okupacije Palestine, što uključuje i 17-godišnju blokadu Pojasa Gaze. Tražimo i prekid aparthejda i terorizma naseljenika na svim okupiranim područjima. Palestinci i Palestinke moraju imati jednaka prava, kao i miran i dostojanstven život bez segregacije i kontinuiranog nasilja i poniženja”, zaključila je Mileta.
Marš su bubnjanjem cijelo vrijeme pratili kolektivi Zli bubnjari i Drum’n’bijes, a program je zaključen glazbenim nastupom Mirana Kurspahića i Nikše Marinovića.
foto:Branimir Matoz
