Na listi poreznih dužnika nalazi se ukupno 34.095 poreznih obveznika, koji državi na ime poreza, doprinosa, carina i trošarina te koncesijskih naknada duguju nešto više od 1,3 milijarde eura, objavila je u utorak Porezna uprava.
Porezna uprava, naime, posljednjih godina uobičajeno zadnji dan listopada na svojim mrežnim stranicama objavljuje tzv. listu dužnika – popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, naknada za koncesiju te carina, ako je ukupni iznos duga veći od iznosa 39.816,84 eura za pravne osobe, za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost veći od 13.272,28 eura; te veći od 1.990,84 eura za građane (pri čemu se građanima smatraju i fizičke osobe koje su prestale obavljati djelatnost).
Zanimljivo je kako je najveći dužnik tvrtka Dubrovački zalasci sunca, inače koncesionar pomorskog dobra u Uvali Lapad, gdje imaju više ugostiteljskih objekata. Za koncesijsku naknadu državi duguju čak 741 tisuću eura. Drugi dužnik Koncept automobili iz Dubrovnika duguju 542 tisuća eura, riječ je o dugu za PDV te porezu na dobit. Treći na neslavnoj listi je Prižba d.o.o. iz Blata, koja duguje 420 tisuća eura za PDV. Zanimljivo je kako se na listi dužnika nalazi i jedna javna tvrtka, a to je Čistoća i zelenilo Konavle i to duga na osnovi naknade za koncesiju. OVDJE možete pogledati listu dužnika pravnih osoba.
Ovdje možete pogledati listu dužnika obrtnika, a ovdje građana.
Po podatcima Porezne uprave, na najnovijoj “listi dužnika” je 1.541 pravna osoba, s iznosom dugovanja od 550,3 milijuna eura.
Za poreze, doprinose i sl. dug ima i 3.930 fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost (obrtnici), a duguju oko 172,6 milijuna eura.
Najveći broj i najveći iznos dugovanja imaju građani – na najnovijoj listi dužnika su 28.624 građana s dugovanjem od 601,4 milijuna eura.
Inače, Porezna uprava je “listu dužnika” prvi put objavila 31. srpnja 2012. godine i prvih se godina ta lista ažurirala četiri puta godišnje (krajem siječnja, travnja, srpnja i listopada), ali se od 2016. godine ažurira jednom godišnje (krajem listopada).
Iz Porezne uprave u današnjoj objavi najnovijih podataka o listi dužnika ističu kako kontinuirano provode postupak naplate i ovrhe radi naplate poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, a sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.
“Ovršni postupci provode se kontinuirano protiv svih poreznih obveznika, za dug koji nije plaćen u roku, neovisno o visini duga ili veličini subjekta koji je dužan”, ističu iz Porezne uprae.
Objašnjavaju da Porezna uprava, kako bi se osiguralo pravovremeno i jednako postupanje prema svim poreznim dužnicima, koristi aplikaciju putem koje se jednom mjesečno kreiraju liste poreznih dužnika na razini pojedine županije, sortirano od dužnika s najvećim iznosom duga prema dužnicima s manjim iznosima dugovanja. “Mjesečna se lista dužnika formira temeljem definiranih parametara i s liste dužnika nije moguće ukloniti ni jednog dužnika koji ih zadovoljava. Ovako formirana lista dodjeljuje se u rad službenicima koji su zaduženi za poslove naplate i ovrhe”, navode iz Porezne.
Izdvajaju i pojačane aktivnosti i istraživanje nepodmirenih dugova poreznih dužnika koji se kontinuirano pojavljuju na popisu dospjelih i neplaćenih dugova.
Zbog toga je u okviru Samostalnog sektora za financijske istrage Središnjeg ureda Porezne uprave, ustrojena nova Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza.
Iz Porezne objašnjavaju i kako u situacijama kada se radi o namjernom, organiziranom i sustavnom izbjegavanju plaćanja poreznog duga, poglavito prijenosom imovine na povezane fizičke i pravne osobe, porezni obveznik potencijalno može biti odgovoran za određena kaznena djela, prvenstveno – povrede tuđih prava (članak 241. Kaznenog zakona), zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl. 246. Kaznenog zakona), prouzročenja stečaja (čl. 249. Kaznenog zakona), pogodovanja vjerovnika (čl. 250. Kaznenog zakona), kao i drugih kaznenih djela iz područja gospodarstva.
“U slučaju otkrivanja i utvrđivanja nezakonitog ponašanja poreznih dužnika s obilježjima kaznenog djela, Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza nastavlja kontinuitet podnošenja kaznenih prijava nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za osiguranjem naplate nezakonito ostvarene imovinske koristi stečene potencijalnim kaznenim djelom”, ističu iz Porezne uprave.
