U Splitu i Zagrebu trenutno traje manja epidemija hripavca, a Dubrovačko-neretvanska županija, zbog male procijepljenosti među djecom, mogla bi se suočiti sa sličnim scenarijem. Što je hripavac? Kakvi su njegovi siptomi? Kako i koliko cjepivo štitiod hripavca? U kojem je životnom razdoblju najopasniji? Odgovorio nam je voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Miljenko Ljubić.
Koliko je slučajeva hripavca prijavljeno Zavodu DNŽ u 2023. godini?
Do sada je ukupno prijavljeno 10 slučajeva oboljelih od hripavca. Devetoro oboljelih su djeca od jedne do 11 godina života te jedna odrasla osobe. U tri slučaja imali smo obiteljske kontakte sa šestoro oboljelih. Radilo se dvoje jednogodišnjih blizanaca, zatim dvojici braće, i kod jednog djeteta i njegove majke. Preostalih četvoro oboljelih bili su pojedinačni slučajevi. Osmoro oboljelih nisu bili cijepljeni protiv hripavca, a dvoje oboljelih samo djelomično. Svi oboljeli bili su iz Dubrovnika i njegove okolice.
Koji su simptomi hripavca?
Hripavac je dugotrajna bolest i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija – kataralni, paroksizmalni i stadij rekovalescencije. Svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje.
Nakon inkubacije koja traje 6-20 dana (prosječno 9-10), nastupa kataralni stadij bolesti. On obično počinje postupno, blagog je tijeka i često sliči običnoj prehladi: hunjavica, crvenilo očnih spojnica, prozirna sekrecija iz nosa, kihanje, blagi kašalj i slično. Razlikovanju pomaže činjenica da je tjelesna temperatura često normalna, a kašalj, umjesto da nestaje, postupno se pojačava.
Paroksizmalni stadij je karakterističan za hripavac i glavno mu je obilježje kašalj. Napadaji kašlja sve su češći, osobito noću, i mogu biti vrlo dramatični. Oboljeli odjednom počinje nezadrživo kašljati bez mogućnosti udaha, čineći se kao da će se ugušiti. Za to vrijeme u licu se zacrveni ili čak poplavi, oči su pune suza, usta otvorena, jezik isplažen i cure sline, oznojen je i nemiran.
Kad se stvarno čini da će se ugušiti, nastaje snažan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest u narodu i dobila ime. Tijekom iskašljavanja može se izbaciti malo žilave sluzi, a na kraju je oboljeli vrlo iscrpljen. Povraćanje, poslije napadaja kašlja, vrlo je često i predstavlja važan simptom u dijagnosticiranju bolesti u adolescenata i odraslih. Na vrhuncu ove faze bolesti oboljeli može imati i više od jednog napadaja tijekom svakog sata, a kašalj može biti provociran bilo čime: gutanjem, uzbuđenjem, tjelesnom aktivnošću, zvukom itd.
Važno je napomenuti da se u novorođenčadi i mlađe dojenčadi klinička slika razlikuje od navedene. U njih najčešće nema klasičnih napadaja kašlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, može dobiti i konvulzije, a onda se udisaji ponovno jave i postupno prelaze u normalno disanje. U navedenoj dobnoj skupini bolest je posebno teška i rizična te zahtijeva veliku pozornost.
Treći, rekovalescentni stadij (stadija oporavka), nastupa sa smirivanjem simptoma, smanjenjem broja napada i jačine kašlja, a ni izgled napada više nije tipičan. U odraslih oboljelih najčešće se ne mogu prepoznati i razlikovati pojedini stadiji.
Za koje populacije, dobne skupine, ova bolest može biti opasna?
Najugroženiji od ove bolesti su novorođenčad i dojenčad koja nisu cijepljena. Pogotovo je to opasno kod novorođenčadi koja još ne znaju kašljati, te može doći do prestanka disanja, apnee, dijete poplavi, te takvo stanje zahtjeva hitnu hospitalizaciju.
Je li cjepivo protiv hripavca obvezno i kad?
Cijepljenje protiv hripavca je u Programu obveznog cijepljenja. Djeca se cijepe protiv difterije, tetanusa i pertusisa (hripavca) kombiniranim DI-TE-PER cjepivom. Ono se prima u pet doza. Djecu se prvi put cijepi s dva mjeseca, zatim sa četiri i šest mjeseci. Prvo je docjepljivanje u drugoj godini, a drugo s navršenih pet godini života.
Valja napomenuti kako djelotvornost DI-TE-PER cjepiva vremenom slabi za pet do deset godina, no hripavac tada nije životno opasan za stariju djecu i odrasle.
Kolika je procijepljenost protiv hripavca u DNŽ, te koliko dugo to cjepivo štiti od zaraze?
Na žalost Dubrovačko-neretvanska županija zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom ima najniže stope procijepljenosti protiv hripavca Prošle godine primarno u prvoj godini života je cijepljeno protiv hripavca tek 78,4 % djece. Za postizanje kolektivnog imuniteta potrebna je procijepljenost 95 %.
Najniža procijepljenost u toj dobi je zabilježena u Dubrovniku i okolici (72,9%), a najbolja u Metkoviću i okolici (93,4%). Također procijepljenost djece za druga dva docjepljivanja za cijelu županiju je još niža. Tek 63,2 % za prvo docjepljivanje u drugoj godini života i samo 23,6% za drugo docjepljivanje s navršenih pet godini života.
Ovakve niske procijepljenosti predstavljaju veliki rizik za nastanak bolesti i moguć nastanak epidemije, pogotovo iz razloga što trenutno bukti epidemija u Splitsko-dalmatinskoj županiji i mogućnost širenja iste i na našem području.
