Na heliodromu OB Dubrovnik održana je pokazna vježba Hitne helikopterske medicinske pomoći koja je danas na području naše županije ponovno započela s radom. Vježbi je uz ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu pomoć Dubrovačko-neretvanske županije Luku Lulića, župana Nikolu Dobroslavića te brojne dubrovačake političare prisustvovao i ministar zdravstva Vili Beroš koji je izrazio zadovoljstvo viđeni,a komentirao je i današnji skok broja zaraženih koronavirusom za koji je kazao kako nije zabrinjavajući.
Ravnatelj zavoda za Hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić izrazio je nadu da će Hitna helikopterska medicinska pomoć prerasti iz ljetne u cjelogodišnju službu i to na području cijele države.
“Drago mi je da je danas s radom započela Hitna helikopterska medicinska služba na području županije. Ovo je peta godina da se ova služba uspostavlja na našem području. Iznimno nam je drago zbog toga. U prosjeku imamo 160 ovakvih intervencija. Jasan je to pokazatelj da ove intervencije spašavaju živote” kazao je župan te dodao da je služba rezultat Sporazuma potpisanog između Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova te Dubrovačko-neretvanske županije.
“Ovo je važan segment zdravstvene zaštite na našem području. Njime ispunjavamo našu obvezu da osiguramo zlatni sat za sve naše sugrađane” zaključio je župan.
Ministar Beroš naglasio je kako se od početka mandata zalagao za ustroj Hitne helikopterske medicinske pomoći na području cijele Republike Hrvatske.
“Tim koji je smješten na dubrovačkom aerodromu je jedna od 17 ovakvih timova raspoređenih na frekventnim hrvatskim prometnicama. Oni koriste isti ovaj helikopter koji je adekvatno opremljen za pružanje suvremene medicinske pomoći. Timov su sastavljeni od mladih educiranih ljudi koji nam iznimno mnogo pomažu, a to pruža dodatan osjećaj sigurnosti našim gostima ali i svim građanima. Ova Vlada će iznaći način te ustrojiti Hitnu helikoptersku službu na teritoriju cijele države. To nam je prioritet, a poduzet ćemo sve kako bi zdravstvena zaštita bila dostupna svima. Uz niz drugih dragulja koji se nalaze na ovom području, moramo pridodati i ovaj dragulj. Osiguravanje adekvatne medicinske pomoći u okviru zlatnog sata doista spašava živote i pruža dodatan osjećaj sigurnosti” kazao je ministar Beroš te dodao kako je prije nekoliko godina napravljena studija koja je pokazala što je sve potrebno da bi se ovakva služba na području Hrvatske i ustrojila.
“Definiran je ukupan broj potrebnih baza kako bi se pokrio cijeli teritorij. Postoje određene projekcije, ali ovakvu helikoptersku službu ne možemo brzo ustrojiti. Ako danas naručimo helikopter, rok isporuke je dvije do tri godine. Moramo razmišljati i o drugim modalitetima. Apsolutno je jasno da Hrvatskoj treba ovakva služba, ona uostalom postoji u svim zemljama Europe. Moramo skupiti glave i način mogućnosti. Vjerujem da ćemo to i realizirati. Da nije bilo COVID-a vjerujemo da bi već mnogo napravili po tom pitanju. Kad ugroza prođe vjerujemo da ćemo krenuti u realizaciju ovog projekta. U novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti etablirana je mogućnost povećanja izvanbolničke specijalističke skrbi. Nema logike da na dnevnoj bazi imamo na desetke pacijenata s naših otoka koji dolaze u velike centre na dijagnostičke ili kontrolne pretrage. Logika je da specijalist odlazi k njima. Tako se čuvaju radni dani, a i sustav bi postao funkcionalniji” kazao je Beroš.
Ministar je komentirao i današnju blagu eskalaciju novooboljelih od koronavirusa kao i mogućnost odgode izbora ako se do 5. srpnja situacija dodatno pogorša.
“Nemam čarobnu kuglu. Od početka napominjemo da moramo biti oprezni. Iz dana u dan moramo pratiti epidemiološku situaciju jer isključivo o njoj ovisi daljnji tijek događaja. Imamo blagi porast broja novooboljelih, ali on u ovom trenutku nije toliko zabrinjavajući. Virus je još među nama i moramo biti krajnje oprezni. Ne samo zbog mogućeg drugog vala, kojeg svi spominju. Dnevni broj novooboljelih oscilira, otvorili smo se i prema stranim turistima, što samo naglašava potrebu opreza. Imamo razrađene određene scenarije ovisno o epidemiološkoj situaciji, do u ovom trenutku nema potrebe za aktivacijom mjera” pojasnoi je Beroš.
“Ako bi se povećao broj oboljelih koji dolaze iz određenih regija, odnosno država prema njima bi poduzeli određene mjere. Sve je isto kao i prošli put. Nužno je brižno pratiti epidemiološku situaciju, kao i podrijetlo zaraze. To nam je pomoglo i prvi put, a vjerujem da će nam pomoći i sad.”
Iako nije precizirao o kojim se državama radi kad je u pitanju poduzimanje epidemioloških mjera, odgovarajući na pitanje novinara ministar Beroš potvrdio je da je riječ o Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Osvrnuo se ministar zdravstva i na manjak kadra u zdravstvu.
“Radi se o kompleksnom pitanju, jedan od elementa u našem izbornom programu je i briga o ljudskim potencijalima, koja je bila dugo zanemarena. Ne radi se samo o manjku medicinskih sestara, već i o manjku liječnika primarne skrbi. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti predviđa petogodišnje specijalističko usavršavanje, što nam omogućava određene projekcije kako bi mogli raspoređivati usavršavanje. Jedino planski odgovarajući na aktualne potrebe možemo nešto postići. Nažalost, do sad, ponajprije zbog promjena administracije koje nisu nastavljale filozofiju jedna druge došli smo u situacija da ponekad fali liječnika. Moramo razmišljati i o materijalnim uvjetima rada liječnika. Na tom tragu teku i naši razgovori sa sindikatima. U okviru mogućnosti rješavamo stvari korak po korak. Nedavno je potpisan Dodatak 3 kolektivnog ugovora koji se odnose na prekovremene sate, a dogovorili smo i pro futuro satnicu” zaključio je Beroš.
