10.8 C
Dubrovnik
Utorak, 26 studenoga, 2024
NaslovnicaLifestyleZA VRIJEME KUGE Karantena je znala trajati i do dva mjeseca, a...

ZA VRIJEME KUGE Karantena je znala trajati i do dva mjeseca, a prekršitelji su drastično kažnjavani

Kacamorti, kao zdravstveni službenici u Dubrovniku zahtijevali su od domaćih i stranih putnika da najmanje dva mjeseca prije dolaska u Dubrovnik proborave u mjestu koje nije zaraženo kugom, donosi današnje izdanje Gradoplova.

“Kao ni nitko drugi na svijetu u to doba, nisu znali da inkubacija kuge traje samo sedam dana, pa su se dugotrajnom karantenom osiguravali da se ni jedan od pridošlica neće razboljeti kada stigne na teritorij Republike. Ta je mjera bila vrlo korisna jer je, usprkos vremenskim odgodama trgovačkog prometa i materijalnim odricanjima, služila glavnoj svrsi – zaustavljanju lanca zaraznog procesa.

“Ni pomorci nisu bili izvan nadzora, naprotiv on se pojačavao. Svi koji su dolazili, morali su prisegnuti da zadnja dva mjeseca nisu boravili ni u jednom zaraženom mjestu. Petar Živković iz Kupara u Župi dubrovačkoj stigao je sa svojim gripom, na današnji dan, 18. lipnja 1503. godine iz Trsta, s još tri člana posade. Svi su se morali zakleti, i to čak pod prijetnjom smrću vješanjem, da su zadnja dva mjeseca proveli in loco sano, na zdravom mjestu. Prijetnje kaznama bile su pooštrene, a ponekad je dodavana i tortura.

Vlasnik broda Jakša Antičević pristao je sa svojom navom u dubrovačku luku iz Ancone, koja je stalno bila pod sumnjom zaraze. Kacamorti su odredili njemu, cijeloj posadi broda, kao i svim trgovcima i putnicima koji su s njima stigli da moraju ostati na brodu pod prijetnjom kazne od 100 dukata i stavljanja prekršitelja na berlinu, stup srama, ukoliko se ne pokore naredbi. Kacamorti su također, za svaku sigurnost, postavili straže ispred broda koji je bio usidren u luci. Prijetnje sramoćenjem i mučenjem dotada su se primjenjivale samo na seljake u knežijama. Ovaj put su one proširene i na pomorce.

Ipak, u ovom konkretnom slučaju, na brodu nije bilo ni jednog pripadnika vlastele. Poznato je da su vlasti u Dubrovniku, zbog održavanja općeg ugleda i autoriteta vlastele, a i uzajamne solidarnosti, izbjegavale kažnjavati fizičkim kaznama svoje sugrađane istog društvenog sloja”.

Više o događanjima na današnji dan kroz dubrovačku povijest saznajte ovdje.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE