Kao gimnazijalka Renata Andjus postala je članica Društva prijatelja dubrovačke starine. U to vrijeme Društvo je radilo na projektu uređenja trga pred Revelinom, gdje se rušila tvz. ruska kuća, gradila Božidarevićeva galerija i ulaz u Revelin s južne strane. Na prijedlog Mata Kapovića 1984. postala je članica Velikog, a od 1996. i Malog vijeća. Odnedavno je izabrana i za predsjednicu, drugu u gotovo 70. godina djelovanja Društva. S gospođom Andjus, koja je trenutno u mirovini, a cijeli je radni vijek provela kao restauratorica metala u Dubrovačkim muzejima, razgovarali smo o financijski zahtjevnoj situaciji uslijed pandemije koronavirua te kako će ona utjecati na daljnji rad društva i obnovu spomenika kulture.
Preuzimate Društvo u dosta teškoj situaciji, u godini koja prema financijskom rezultatu sigurno neće biti, kao prethodne, rekordna. Kakav će biti plan djelovanja Društva u narednim mjesecima?
-Ne da ova godina neće biti kao predhodna rekordna nego je bitno ovu godinu preživjeti. Teška su vremena pred nama. Turizam je na koljenima, vjerojatno nas očekuje ekonomska kriza i besparica, koja će pogoditi sve strukture društva. Ako se bitno situacija ne popravi i ne povećaju se prihodi, jedno od rješenja bit će i kreditno zaduženje Društva.
Mi smo se u Malom vijeću dogovorili da će se nastaviti radovi koji su pri samom kraju. Nećemo nastaviti radove koji iziskuju velika sredstva, a sve što se bude radilo ovisiti će o dotoku novca. Radovi koji će se nastaviti su dovršetak jarka u Stonu i uređenje okoliša oko Kneževa dvora u Pridvorju.
U programu rada za ovu godinu su projekti s izrađenom dokumentacijom. Oni su sada na čekanju. Jedan od prioriteta biti će izrada projektne dokumentacije za obnovu Kneževa dvora u Orebiću, koji smo nedavno otkupili.
Hoćete li mijenjati nešto u upravljanju Društvom?
Nema razloga da išta mijenjamo.Temelj upravljanja Društva je Statut i čitav naš rad temelji se na njemu.Također naš je rad potvrđen 68 godišnjoj uspješnoj obnovi koji se potvrdio u hrvatskim i europskim razmjerima.
Na Skupštini su prihvaćene i izmjene pravilnika o dobi članova koji mogu biti u Vijeću i Savjetu Društva. Zašto? Smatrate li da bi Društvo trebalo članski pomladiti? Kako netko može postati član Društva?
Na Skupštini je izmijenjena dob članova Savjeta sa.65 na 60 godina.Mišljenja smo da su osobe od 60 godina aktivnije od onih od 65 i zato je smanjena dobna granica.Svakako bi trebalo pomladiti Društvo. Na jučerašnjoj Skupštini dobili smo dva nova mlađa člana Velikog vijeća. Želja nam je da sustavno pomlađujemo članstvo Uprave. Član Društva se postaje tako da zainteresirana osoba ispuni pristupnicu. Dva člana Velikog vijeća potpisuju pristupnicu i predlažu Malom vijeću na usvajanje.
Hoće li Društvo sudjelovati u budućoj obnovi tvrđave Imperijal?
Naravno da ćemo sudjelovati čim se steknu uvjeti za obnovu. To podrazumijeva da vlasnik, grad Dubrovnik, predloži obnovu tvrđave. Moje je mišljenje da ćemo se sa Gradom lako dogovoriti. Htjela bi napomenuti kako je već 2015. Društvo odlučilo obnoviti tvrđavu, ali, kako znate, bilo je tu mnogo problema radi i nije došlo do realizacije.Danas imamo potpuno drugu situaciju, ali moramo pričekati priliv novca kako bi se projekt mogao realizirati. Čim financijska situacija bude povoljna, spremni smo pristupiti izradi projekta ili će Grad prepustiti izradu projekta Zavodu za obnovu.To je sad pitanje dogovora.
Neki dubrovački političari, ali i dio javnosti, smatraju kako Društvo raspolaže velikim novcima, koji bi inače mogli biti dio gradskog proračuna te tako preusmjereni na neke komunalne i druge projekte? Kakvo je Vaše stajalište po tom pitanju?
Ugovorom potpisanim između grada Dubrovnika i DPDS prihodi se dijele 60 posto Gradu Dubrovniku i 40 posto DPDS-u. Ti prihodi od 60 posto idu direktno u proračun Grada Dubrovnika. Od 40 posto prihoda DPDS plaća PDV i sve ostale troškove koji su u prošloj godini iznosili 16.000 000 kuna. Korona virus je učinio svoje tako da su troškovi kao i otkup Kneževog dvora na Lopudu od 15.000 000 kuna doveli Društvo u tešku situaciju.
Kako domaćinski upravljamo novcem, govori i podatak kako smo u posljednje 3 godine izdašno donirali Grad. S 14.000 000 kuna sudjelovali u dovršetku nove zgrade Državnog arhiva u Dubrovniku, s 10.000 000 kuna otkupili smo prostor Zagrebačke banke na Gundulićevoj poljani, a sa 6.000 0000 kuna prostor bivšeg mliječnog restorana.
