Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. Prema podacima iz Izvješća, u 2022. ukupno je proizvedeno 1.844.382 t komunalnog otpada, najviše od 1995. U odnosu na 2021. to je povećanje od 4 %, a rast se pripisuje povećanom turističkom prometu, koji nam je donio, među ostalim, i preko 181 tonu otpada, najviše dosad. Provjerili smo kakvo je stanje s otpadom u gradovima i općinama naše županije.
U 2022. proizveli smo najviše otpada dosad po stanovniku
Hrvatska u prosjeku godišnje po stanovniku proizvodi 474 kg komunalnog otpada. Postotak odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2022. je 46 %, što je za 3 posto više od 2021.
Kad govorimo o Hrvatskoj, najbolje rezultate u prikupljanju odvojenog komunalnog otpada imaju Prelog i Koprivnica, koji su ostvarili više od 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Zatim Krk s 54,4 te Osijek s 51,2 posto.
Blizu zacrtanog cilja su Ludbreg, Čakovec, Mali Lošinj, Buzet, Križevci i Supetar.
A više od 40 posto odvojeno prikupljenog otpada bilježe Varaždin, Labin, Cres i Slavonski Brod.
Treba napomenuti kako većina ovih gradova ima reciklažna dvorišta, sortirnice otpada, kao i kompostane za organski otpad, a samo Cres, Krk i Buzet djelomično koriste usluge županijskih centara za gospodarenje otpadom.
Nas je zanimalo kako stoji naša županija te gradovi i općine u ovoj jednadžbi, s time da napominjemo kako je zacrtani cilj EU za odvojeno prikupljanje otpada 50 posto.
Dubrovačko -neretvanska županija na začelju ljestvice
Dubrovačko-neretvanska županija pak se nalazi na neslavnom dnu ljestvice županija po odvojenom prikupljanju otpada, a mnoge općine i gradovi još nemaju niti reciklažna dvorišta.
U cijeloj županiji ne postoji niti jedna sortirnica, a kamoli kompostana za organski otpad. Mi još uvijek čekamo izgradnju, prije gotovo 15 godina planiranog Centra za gospodarenje otpadom u Dubrovačkom primorju, premda je iz javnih podataka vidljivo kako su se ovakvi centri pokazali neučinkovitima i neisplativima, dok su sortirnice i kompostane te ulaganje u osvještavanje građana osnovni alati gradova, koji svoj otpad uspješno zbrinjavaju i dosegli su europske kriterije te time izbjegli i neminovno plaćanje kazni za neispunjene, a prihvaćene obveze.
Brojke ne lažu
Prema podatcima Ministarstva u DNŽ je u 2022. sakupljeno 52.835 tona komunalnog otpada, od toga je na odlagališta odloženo 96 posto tog otpada, odnosno 50.656 tona, samo 7 posto je prikupljeno odvojeno, dok je samo 3 posto ukupnog otpada ponovno obrađeno. Ovi se podatci odnose na prikupljanje otpada putem poduzeća jedinica lokalne uprave. Kad se tome dodaju podatci privatnih “sakupljača otpada” (centri koji otkupljuju boce, Luka Dubrovnik…) stopa odvojeno prikupljenog otpada u Županiji je 24 posto, čime smo na predzadnjem mjestu otpada ispred Splitsko-dalmatinske i iza Ličko-senjske županije.
Zanimljiv je podatak da se iz naše Županije u 2022. u BiH prevezlo 3.137 tona otpada, dok je iz Splitsko-dalmatinske u DNŽ prevezeno 2.649 tona otpada.
Orebić, Lastovo i Konavle najnapredniji
Najviše otpada po stanovniku proizvodi Općina Ston čak 1089 tona po stanovniku, zatim Općina Janjina 808 tona po stanovniku, a slijede ih Orebić, Korčula, Dubrovačko Primorje, Mljet i Trpanj s prosjekom većim od europskog prosjeka više od 600 tona po stanovniku. Ove brojke rezultat su turističke sezone, no otpad svakako treba zbrinuti.
Neslavni rezultat sa čak 0 posto odvojenog otpada u našoj županiji nažalost imaju sljedeće općine: Grad Korčula, Ston, Pojezerje, Kula Norinska, Janjina, Zažablje i Župa dubrovačka.
Nadalje manje od 5 % Trpanj, Smokvica, Metković, Mljet, Opuzen, Janjina, Dubrovačko primorje.
Grad Dubrovnik i Općina Blato odvajaju svega 7 posto otpada.
A iznad županijskog prosjeka su Općina Vela Luka (12%), Ploče (12) i Lumbarda (12), kao i Općina Slivno s 10 % odvojenog otpada.
Najbolji rezultati zabilježeni su u Općini Orebić, koja odvojeno prikuplja 37 posto otpada, Lastovo 26 % i Općina Konavle, koja odvojeno prikuplja 14 % otpada.
S obzirom na indeks razvijenosti i debele proračune većeg dijela naših gradova i općina, ovi su rezultati porazni. I pokazuju kako pod hitno nešto treba napraviti. Prema iskustvima drugih jedinica lokalne uprave, otvaranje sortirnica i kompostana te obrazovanje građana daju najbolje rezultate, a i stoje puno manje nego MBO postrojenja u koja se ulažu sve nade u DNŽ.
Razdvajanje i recikliranje ili plaćanje kazni
Napomenimo nadalje kako Direktiva o otpadu EU predviđa sljedeće ciljeve:
–za recikliranje komunalnog otpada: do 2025. godine najmanje 55 % mase komunalnog otpada morat će se reciklirati. Taj će se cilj povećati na 60 % do 2030. i 65 % do 2035 godine.
Države članice moraju:
-do 1. siječnja 2025. uspostaviti odvojeno prikupljanje tekstila i opasnog otpada iz kućanstava;
-osigurati da se biološki otpad do 31. prosinca 2023. sakuplja odvojeno ili reciklira na izvoru (na primjer, kompostiranjem).
Za nepoštivanje ciljeva Europske direktive, gradovi, općine, županije i država plaćaju i odgovarajuće kazne, pa, ako nam nije važno zaštiti okoliš od smeća, valjda nam je svima u interesu da iz javnih proračuna ne plaćamo visoke kazne. Ili možda nekima i nije?
