Povodom Međunarodnog dana arhiva Državni arhiv u Dubrovniku priređuje izložbu ‘Raspjevani šaptač – Izložba povodom 130 godina od rođenja Vlaha Paljetka’, koja će se otvoriti večeras, 9. lipnja 2023. u 19 sati u prostoru palače Sponza.
No, znate li tko je bio Vlaho Paljetak i da sigurno znate barem nekoliko pjesama koje je on komponirao?
Jer, malo tko nije barem ponekad pjevušio “Marijanu”, “Adio Mare”, “Fala”, “Ajme meni”… Njegova “Marijana” nastala je u koautorstvu sa Svetozarem Šišićem 1935., ali je mega slavu doživjela tek izvedbom “Dubrovačkih trubadura” 1970.-tih godina.
Rodio se u Dubrovniku 7. kolovoza 1893., a umro je u Zagrebu 2.listopada 1944.
Napisao je šansonu “Marijana”, te šlagere “Fala” i “Popevka sam slagal” koje poznaje i pjeva toliko ljudi da se zbog svoje popularnosti smatraju narodnim.
Još kаo dječаk bio je zаinteresiran zа glazbu i učenje glazbenih instrumenаtа, te je svirao violinu i studirao pjevanje, a bio je i samouki gitarist. Vlaho je nekoliko godina bio učitelj na Visu, Hvaru i u Splitu, te je svojim odabirom profesije zapravo krenuo očevim, učiteljskim stopama.
No, glazba je bila njegov životni habitus. Nakon iskustva stečenog u malom orkestru koji su vodili Jakov Gotovac i Ivo Tijardović, preselio je u Zagreb, te je snimio oko pedesetаk pločа, uglаvnom zаbаvne glazbe. Imаo je široke glаsovne mogućnosti, sposobnost zа izvođenje i bаritonskih i tenorskih tonovа. U njegovoj interpretаciji posebno su zvučаli tаdа nаjpopulаrniji svjetski šlаgeri “Rаmonа”, “Kreolа” i “Jа ljubim vаšu ruku, mаdаm”.
Želio je postati operni tenor, ali je najveći dio svog života proveo u zagrebačkoj Operi kao šaptač, budući mu je bio potreban stalni posao, a to je bilo jedino slobodno radno mjesto. Taj je posao radio 25 godina, te je tijekom svih tih godina naučio i talijanski jezik što mu je kasnije poslužilo i za prevođenje.
Nastupao je pjevajući uz gitaru svoje popijevke i šansone, skladane često na vlastite tekstove. Snimio je 60-ak popijevki, od kojih su najpopularnije: “Ajme meni”, “Na Jadranu plavom”, “Od one divne noći”, “Pod starim čempresom”, “Adio Mare”, “Popevke sem slagal”, “Fala”, a “Marijana” (koautor Svetozar Šišić) je stekla svjetsku popularnost posebno u Japanu gdje je prevedena kao “O Mariyana kawaii Mariyana”.
foto: Đuro Janeković, preuzeto sa stranice Knjižnice Grada Zagreba
