Dok se na portunima i na prozorima Grada sve češće mogu uočiti plastični i aluminijski otvori, jedna palača u Gradu dobila je nova vrata starog oblika.
Nisu to barokna vrata, koja su nakon Velike trešnje bila uobičajena, ali jesu ona koja su, prije nego što je izgorjela u Domovinskom ratu, ponosno zatvarala i otvarala kuću umjetnika Iva Grbića na adresi Od Puča 16.
Zapitat ćete se zašto bi vrata portuna trebala biti tema novinarskog članka, ali povijest mjesta i vrata, te trud obnove, zavređuju prisjećanje na vremena kada su umjesto vrata bile daske sa prozorčićem za gledanje na ruševine izgorjele kuće. Prisjećajući se koliko je nas domaćih, a koliko turista, godinama gledalo tragove destrukcije kulturne baštine kroz otvor daščane pregrade, shvatit ćete zašto su ova vrata baš posebna.
U palači na kantunu Široke i Ulice od Puča živio je slikar Ivo Grbić, čovjek koji je živio s Gradom i njegovim ulicama, ljudima, a osobito umjetnicima koji su nastupali na Ljetnim igrama. I tog nesretnog dana na Svetog Nikolu 1991. na tu su kuću pale tri fosforne bombe.
– Krov je počeo gorjeti ujutro, a zbog pogibije vatrogasaca nije se gasilo sve do primirja u kasno popodne. Do tada se požar proširio do prizemlja i cijela je palača izgorjela. Vrata portuna ostala su sačuvana samo djelomično. Kuća je obnavljana od 1996. do 2001, a nova vrata su bila približna imitacija starih, priča mi Maro Grbić, sin slikara, inače povjesničar umjetnosti sa zagrebačkom adresom, koji je zajedno sa sestrom slikaricom Franom Grbić odlučio podariti palači nova vrata kao faksimil onih nagorjelih.
– Nagorjela vrata sam točno izmjerio i s njih sam skinuo sav željezni okov koji je, sudeći po obliku, vjerojatno bio montiran na još starijim vratima iz vremena pregradnje kuće, nakon Velike trešnje. Oblik šarki u obliku slova S je čest u Gradu, a vjerojatno se pojavio u vremenima nakon izgradnje nove katedrale, kada su gradom rašireni brojni oblici baroknog klasicizma, ponajviše u drvenim ukrasima unutrašnjosti kuća – objašnjava mi Grbić.
– Napravili smo nacrt novih vrata, promislili detalje otvaranja, te kod stolara Kraljića na Brgatu pratili izradu u ljeto 2022. Vrata su izrađena od ariša, Frana ih je premazala zaštitnim firnisom, a detalje smo dorađivali još u jesen. Dimenzije prozora i uklada su ostale iste. Nove letvice su napravljene u istom profilu kao i stare, ali je ugrađena nova brava s kvakom umjesto stare sa zasunom. Prema detaljima vidljivim na starim fotografijama sami smo nacrtali i ručno izradili od mesinga novi štit ključanice i okvir otvora za poštu.
U zgarištu kuće zagubila se jedna S šarka, a jedna je ostavljena na starim vratima kao dokument, pa je trebalo iskovati dvije nove šarke izgledom slične starima. To je napravio 80-godišnji kovač Kovačić u Bregani, a ja sam još doradio oblik u improviziranoj kovačnici u vrtu. Kako bi se željezo sačuvalo od korozije, a da budu vidljivi oblici kovanja, originalne rešetke i okovi su pocinčani – objašnjava mi Maro Grbić dok dovršava ugradnju mesinganih pločica.
O boji vrata Grbići još odlučuju, iskušali su razne nijanse zelene, ali su sigurni da vrata neće obojiti u takozvanu dubrovačku zelenu ističući da ta boja nema povijesno uporište. U slojevima boje na fragmentu starih vrata pronašli su četiri nijanse zelene boje, od svijetlo zelene iz vremena izrade, do tamne s kraja 70-tih godina, a čak se pojavio i ljubičasti sloj. Sigurni su da unifikacija boje otvora u Gradu nema smisla, a pogotovo ne bojanje u tamno zelenu, sjajnu lak boju, jer ona ne odražava povijesnu sliku Grada.
Maro Grbić objašnjava kako je njegov otac pozornost na kuću skrenuo u proljeće 1993. kada je prigodom PEN kongresa priredio izložbu u spaljenoj kući. Od tada je Ivo Grbić redovito na fasadama priređivao male izložbe, a do danas stoji izložba o uništavanju palače pa je mjesto postalo zanimljivo za turiste kao najočitiji podsjetnik na ratna stradanja u Gradu.
Uz brojne male predstave prigodom obljetnica stradanja, vjerskih praznika ili rođendana, Grbić je izgradio sliku o sebi koja nadilazi njegov likovni opus.
Postao je Mjesto u Gradu. Kako tisuće turista svaki dan čita o ratnim razaranjima Dubrovnika i uspoređuju slike predratnog i poslijeratnog stanja kuće, nova vrata će biti podstrek da se baština čuva, makar i u faksimilu, i da se pokaže kako je moguće utemeljeno i kvalitetno obnoviti djelić baštine. U fotogaleriji pogledajte fotografije tijeka obnove, koje nam je obitelj Grbić ustupila.
