– Radi potpunog i točnog informiranja javnosti, dužnost nam je osvrnuti se na sjednicu Općinskog vijeća Župa dubrovačka koja je održana u četvrtak, 13. veljače 2020. Umjesto stručne i argumentirane rasprave o Urbanističkom planu uređenja Kupari I, diskusija se na trenutke nažalost svodila na komentiranje rada Društva arhitekata Dubrovnik i njegova stručnog vodstva. U nastavku stoga slijedi naš kratki osvrt – donose u svome priopćenju za medije grupa arhitekata i strukovna zajednica koji su na kraju i potpisani, priopćenje prenosimo u cjelosti.
Kao što stoji u našem apelu od 16. siječnja 2020.,Društvo arhitekata Dubrovnik (DAD), Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA),Hrvatska komora arhitekata (HKA) i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH) u svim su svojim istupima uvijek davali te i dalje daju punu potporu željama i nastojanjima Općine Župa dubrovačka, kao nositelja postupka izrade i donošenja Plana, da se zapuštena i devastirana zona nekadašnjega vojnog odmarališta stavi u funkciju, te da ista ponovno postane aktivan i atraktivan prostor turističke namjene. Tim više iznenađuje zašto je predmetni apel protumačen suprotno ovim intencijama, pa je veći dio rasprave, umjesto o Planu, bio posvećen analizi rada jedne volonterske udruge i napadima na njeno stručno vodstvo, te iznošenju netočnih informacija o procesu nastanka znanstvenog članka koji je priložen uz ranije navedeni apel.
Vrijedi podsjetiti kako su DAD, UHA, HKA i DPUH još 31. srpnja 2017. Ministarstvu kulture podnijeli prijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin. U promptnom odgovoru koji je uslijedio, taj je prijedlog odbijen, a uslijedili su i prvi pritisci kako bi se od daljnjih i sličnih aktivnosti odustalo.
Na predmetnoj sjednici u četvrtak s govornice je u više navrata neistinito kazano kako se ni na jednom javnom izlaganju i javnom uvidu, unatoč pozivima, nitko od predstavnika strukovnih udruga nije odazvao. Upravo suprotno – predstavnici DAD-a i HKA javni su uvid izvršili u više navrata, posljednji put 3. siječnja 2020. Izvršen je detaljan pregled i snimanje svih dokumenata koje su naša stručna tijela naknadno analizirala.
Svjesni teških okolnosti u kojima se izrađivač plana nalazi, a o čemu je na spomenutoj sjednici također bilo riječi („jedan od najvažnijih planova u mojoj karijeri“, te nadalje „nije postojala dokumentacija o tom prostoru“) u više se navrata s izrađivačem pokušalo stupiti u kontakt, računajući na znanstvenu kolegijalnost, međusobno povjerenje i uzajamnu pomoć. Zamisao je bila dati mu na uvids naše strane prikupljenu arhivsku građu i dokumentaciju, te time pomoći svim interesnim stranama u daljnjoj izradi prostornoga plana. Ciljani susret nije se zbio.
U međuvremenu nastaje sintezni znanstveni članak koji po prvi put donosi genezu prostornog razvoja zone bivšeg odmarališta u Kuparima. Članak je prošao dvije neovisne recenzije, u njemu su navedeni svi izvori, kao i zahvale onima čiji su materijali korišteni, pa je znanstvenoj zajednici lako provjerljiv. Predmetni članak objavljen je u prosincu 2019., u trenutku dok traje Ponovljena javna rasprava. Strukovne udruge promptno reagiraju i pišu apel da se sukladno novim znanstvenim spoznajama zaštiti hotel Pelegrin. Međutim, imajući na umu potpisane ugovore i mogućnosti tužbe u slučaju bilo kakvih odstupanja, apel je zajedno sa znanstvenim člankom upućen Općini Župa dubrovačka, Ministarstvu kulture, Ministarstvu državne imovine, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, stručnom izrađivaču i investitoru. U apelu stoji: „ovim putem još jednom apeliramo na sve aktere predmetnoga postupka da preispitaju ranije donesene odluke i da sukladno novim znanstvenim spoznajama postignu novi dogovor o budućem uređenju i izgradnji turističke zone u Kuparima, a u kojoj će adaptirani i rekonstruirani hotel Pelegrin imati svoje zasluženo mjesto i ostati trajni podsjetnik na razvoj arhitekture na dubrovačkom području“. Strukovni apel je odbijen 7. veljače 2020.
Prilikom predstavljanja predmetnoga Plana višestruko se ponavljala vrijednost i značaj hotela Grand. S druge strane, samo se jedan vijećnik osvrnuo na vrijednost hotela Pelegrin i članak u kojemu je dokazano kako je hotel„u to doba volumenom i kapacitetom bio najveći hotel na Jadranu i koji je te iste, 1963. opisan kao rijetko arhitektonsko djelo koje od projekta do izvrsne izvedbe stoji daleko iznad jugoslavenskog prosjeka kao jedinstven suvremeni objekt po koncepciji, funkciji, materijalu i izrazu. Sve to nimalo ne iznenađuje jer je 1962. i 1963. najveći dio sredstava koja su bila namijenjena vojnim odmaralištima utrošen upravo na taj hotel kojemu je Društvo arhitekata Sarajevo dodijelilo godišnju nagradu.“
Bez obzira na sve prethodno, UPU Kupari I je usvojen i uskoro kreću rušenja. I kako je kazao jedan od vijećnika – u predmetnom je slučaju zakazao cijeli državni aparat, koji je dao jedno mišljenje pa vijećnicima nije preostalo drugo nego to mišljenje i potvrditi. No povijest pamti, pa će tako zauvijek ostati zapisana imena onih koji su Pelegrin pokušali spasiti, odrađujući u svoje slobodno vrijeme onaj posao koji su trebale odraditi neke druge stručne službe. A neistine i optužbe na račun stručnog vodstva DAD-a, akademska i strukovna zajednica izjednačila je s napadom na svoj strukovni i akademski integritet pa u predmetnom slučaju zajednički istupa, unaprijed odbijajući svaku daljnju ne argumentiranu polemiku. Ionako je već dobro poznata ona Aristotelova – „postoji samo jedan način kako da izbjegneš kritiku: ne radi ništa, ne govori ništa i budi ništa“.
DAD, UHA, HKA, DPUH i Arhitektonski fakultet svim akterima predmetnoga postupka u svakom trenutku i dalje stoje na raspolaganju i spremno će im pomoći u svim aktivnostima koje se tiču unaprjeđenja prostornog planiranja i razvoja tezaštite kulturno-povijesnog naslijeđa.
Božo Benić, mag.ing.arch.
predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik
član Predsjedništva Udruženja hrvatskih arhitekata
predsjednik Vijeća Područnog odbora Dubrovnik Hrvatske komore arhitekata
član Skupštine Hrvatske komore arhitekata
urednik strukovnog časopisa „Mjera“
Maja Furlan Zimmermann, dipl.ing.arh.
predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata
dr.sc. Željka Jurković, dipl.ing.arh.
predsjednica Hrvatske komore arhitekata
prof.dr.sc. Zvonko Maković, dipl.pov.umj.
predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske
prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, dipl.ing.arh.
dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof.dr.sc. Bojan Baletić, dipl.ing.arh.
voditelj Doktorskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, dipl.ing.arh.
predstojnica Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu
akademik prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci, dipl.ing.arh.
voditelj doktorske radionice „Naslijeđe“
prof.dr.sc. Tihomir Jukić, dipl.ing.arh.
voditelj doktorske radionice „Gradovi“
izv.prof.dr.sc. Zlatko Karač, dipl.ing.arh.
glavni i odgovorni urednik znanstvenog časopisa za arhitekturu i urbanizam „Prostor“
doc.dr.sc. Alen Žunić, mag.ing.arch.
nastavnik i koautor znanstvenog članka o Kuparima
doc.dr.sc. Jasenka Kranjčević, dipl.ing.arh.
suradnica s Instituta za turizam u Zagrebu
