Svjetska kriza koja je počela 2008. bila je jedna od najvećih u povijesti, ali ne za sve države i regije podjednako. SAD se oporavio brzo, već 2010. je zabilježen rast BDP-a, kao i u većini država EU. Ali postojale su iznimke, pozitivne i negativne, piše Index.
U pozitivne primjere spada Poljska, koja je potpuno izbjegla krizu (nije imala pad BDP-a nijednu godinu), a u negativne Hrvatska. Čak šest godina s negativnim rastom BDP-a, od 2009. do 2014., vjerojatno je najduži izlazak iz krize na svijetu.
Serija krivih politika koje su se provodile kao odgovor na krizu je dovela do dugogodišnjeg pada standarda, deindustrijalizacije i visoke nezaposlenosti te postavila uvjete za veliki val iseljavanja nakon ulaska u EU.
Da makroekonomski pokazatelji, kao što je bruto domaći proizvod (BDP), itekako imaju veze sa stvarnim životom dokazuje činjenica kako su radnici u Hrvatskoj danas jedni od najjeftinijih u EU. To u 2008. nije bio slučaj i dokaz je velike relativne stagnacije.
Hrvati su postali jedni od najjeftinijih radnika u EU
Trošak poslodavca po satu rada zaposlenika u Hrvatskoj je 2022. iznosio 12.1 euro. Manji troškovi od toga su samo sat rada u Mađarskoj (10.7 eura), Rumunjskoj (9.5 eura) i Bugarskoj (8.2 eura). Hrvati su jedni od najjeftinijih radnika u EU.
Prosjek EU je 30.5 eura, 2.52 puta veći nego u Hrvatskoj. Po pitanju eurozone su Hrvati najjeftiniji radnici jer je njen prosjek 34.3 eura troška po satu rada, skoro trostruko veći nego u Hrvatskoj. Najskuplji radnici su u Luksemburgu (50.7 eura) , Islandu (48.4 eura) i Danskoj (46.8 eura).
2008. Hrvatska nije bila toliko loše pozicionirana. Trošak sata rada je bio 9.2 eura, više nego u osam zemalja koje su bile članice EU. Bugarska, Rumunjska, Litva, Latvija, Slovačka, Poljska, Mađarska i Estonija su imale manji trošak rada, što je indikator slabijeg standarda. Hrvatska je bila na istoj razini kao Češka, koja je 2022. imala trošak sata rada od 16.4 eura.
U trošak poslodavca se broje neto plaća, doprinosi i porezi (kao porez na dohodak). Ali udio poreza i doprinosa na plaće u Hrvatskoj nije puno veći od ostatka EU. Sasvim suprotno, među manjima je u EU. Treba imati na umu da većina radnika u Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak zbog relativno visokih odbitaka, a porezni sustav se primarno temelji na visokom oporezivanju potrošnje (najvećem u EU), što je indirektni porez na rad, pa je u izračunu troška sata rada na ovaj način “nevidljiv”.
IZVOR: Index
