U Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad održano je sinoć, 13. travnja, drugo predavanje na temu “Pile s Konalom” od ciklusa predavanja o dubrovačkim predjelima “Preobrazba kroz šetnju, šetnja kroz preobrazbu: kroz dubrovačke (pri)gradske kvartove” koje su Dubrovačke knjižnice osmislile, a u kojima će se publika tijekom travnja moći „prošetati“ najvažnijim kvartovima Grada van zidina: Pločama, Pilama s Konalom, Gružom i Lapadom. Predavač, povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen i ovog je puta uvelike zainteresirao dubrovačku publiku čemu je svjedočila i činjenica da se u knjižnici tražilo i mjesto više.
Organizatorica ciklusa predavanja, knjižničarka Matija Nenadić pozdravila je posjetitelje i u uvodnom dijelu istaknula Pile kao “administrativno mjesto gdje se nalazilo rodilište, dom umirovljenika, bolnica i na kraju životnoga puta – groblje.”
U uvodnom dijelu predavanja, Viđen je publici predstavio fotografiju stare gradske jezgre i njezine okolice koja, prema pretpostavkama datira iz 1868. godine.
Na fotografiji je vidljivo, istaknuo je predavač da “nema Porporele, nema otvora Gradske kavane, nema parka Gradac, Banje postoje samo kao mala skupina žala, u dnu današnjih Banja nalazi se slavni dubrovački drum, fontana Međed, crkva sv. Antuna Opata na mjestu današnje kuće Račić, malo se nazire i židovsko groblje.”
Pile (grč. vrata) u svom današnjem nazivu prvi put se spominju 1255. godine u djelu “Prošlost dubrovačke astareje” čiji je autor Josip Lučić.
Krajolik ovog dijela grada predavač je okarakterizirao kao “urbanizirani vrtni dio grada”, dok Dubrovnik toga doba “leži u tom jednom lijevkastom krajoliku, zaljevu koji se spušta od Gradca, Iline Glavice prema luci”.
Zanimljivost je i da Gradac, prema istraživanjima, nije prvi park u Dubrovniku već je to Teodorin park koji se nalazio na mjestu današnjeg hotela Hilton Imperijal.
Pile, kao vrtno predgrađe prolazi kroz nekoliko urbanističkih faza; jedna koja se nastavlja na Prijeko 1296., zatim početak vodovoda 1436., poslijepotresna, barokna prigradska izgradnja te period 19. stoljeća u kojem se jače razvija suvremeni pomorski promet i gruška luka postaje izuzetno važna.
Dolaskom željeznice, Pile dobivaju na važnosti i transformiraju se, jer se do tog trenutka promet odvijao s istočne strane grada.
Veliku društvenu ulogu u to vrijeme imaju parkovi koji predstavljaju mjesta za socijalizaciju, “prostor građanske slobode tog vremena”.
U prilog tome govori i činjenica da je na ovome području bilo nekoliko parkova: Gradac, Bogišićev park, Teodorin park. Pile također imaju status prostora javnih događanja gdje se nalazi sklop gradskog groblja, ali i mjesto gdje su se prvi put održale Dubrovačke ljetne igre.
O važnosti gruške luke u jednoj od faza urbanizacije grada možete saznati na trećem predavanju koje će tematizirati Gruž, a održat će se u četvrtak, 20. travnja 2023. u 19 sati u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad.
