Inženjer građevine po struci, po hobiju zaljubljenik u baštinu Vedran Kosović, predsjednik je Društva prijatelja dubrovačke starine posljednjih godinu dana. Dvije godine pandemije odrazile su se na poslovanje Društva, koje je zaustavilo gotovo sve projekte obnove. Kakva je trenutno situacija, na kojim se spomenicima radi, što će uskoro biti otvoreno za javnost, odgovorio nam je u razgovoru.
Zadnji put kad smo razgovarali na temu Kaša 2019. rekli ste mi kako one uopće nisu u lošem stanju, kako će se obnavljati s mjerom. Početkom godine obavljeni su istražni radovi na Kašama, a Društvo se obvezalo izraditi glavni projekt i financirati radove. Što se u međuvremenu događalo na dubrovačkom valobranu?
Snimak postojećeg stanja valobrana Kaše, kojeg smo napravili 2018. godine, nam je pružio realan uvid u stanje valobrana. Napravio se snimak nadmorskog i podmorskog dijela Kaša kao i šireg područja akvatorija, ukratko sve podloge koje danas služe za projektiranje. Zahvaljujući kontinuiranoj, višedesetljetnoj brizi Društva za Kaše, nove podatke smo mogli usporediti s onima iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Upravo ta usporedba referentnih geodetskih točaka i poprečnih presjeka nam je dala odgovor da Kaše, globalno gledajući, nisu ugrožene te da to remek djelo graditeljstva prkosi svim utjecajima.
Isto tako, lokalno su detektirane pozicije gdje više do izražaja dolaze mehanizmi propadanja i, ako se ne provede sanacija, doći će do nastavka neželjenih deformacija i lokalnih urušavanja. Posebno je kritičan južni dio valobrana, prema tvrđavi Svetog Ivana, i pratimo jednu dugu kavernu po sredini valobrana. Lani smo napravili podmorski pregled valobrana i dobili snimak podmorskom kamerom cijelog valobrana. Odabrali smo Pomgrad inženjering d.o.o. za projektanta i u tijeku je izrada Idejnog projekta sanacije. U tu svrhu su izvedena geotehnička ispitivanja koja su nedostajala, a što se moglo vidjeti na Kašama početkom godine. Održano je više sastanaka sa predstavnicima Konzervatorskog odjela i trenutno se definira opseg podmorskih arheoloških istraživanja koje moramo napraviti. U svemu, naravno, surađujemo sa Županijskom lučkom upravom koja upravlja Kašama i s upravnim odjelom Grada Dubrovnika nadležnim za izdavanje dozvola. Kad svemu tome dodate obradu postojećih podataka i tehničke dokumentacije koja je napravljena na temu obnove Kaša, razgovore i dogovore sa Županom vezano za financiranje samih radova kad do njih dođe, dobijete jedan izuzetno zahtjevan i multidisciplinaran projekt s Društvom koje snažno gura obnovu Kaša jer one, kao dio fortifikacijskog sklopa i remek djelo Paskoja Miličevića to zaslužuju.
Već je evo godina dana prošla otkad ste preuzeli upravljanje Društvom, koje je bilo, recimo u upravljačkoj, ali i u financijskoj krizi. Kakva je sad situacija i financijska, koliko se zaradilo od karata u prošloj godini, koliko novca se izdvaja na zaposlene, a koliko novca ostaje za ulaganja u baštinu?
Godina dana je proletjela, Društvo se, kao i svi, oporavlja od snažnog vanjskog šoka uzrokovanog koronakrizom. Lanjska sezona nam je dala za pravo da nastavimo sa svim zaustavljenim projektima te da razmišljamo o novim projektima. Korona, nesretni rat u Ukrajini i inflacija su napravili nered na tržištu po pitanju cijena materijala i radova i ako ćemo realno, niti jedan izvođač nije isti prije i poslje korone. Puno smo truda uložili u pregovore sa izvođačima kako bi se projekti nastavili. Sve više dolazi do izražaja nedostatak radne snage kod izvođača, a pogotovo nedostatak zanatlija.
Lani je Društvo od prodaje ulaznica za sve objekte zaradilo oko 50 miljuna kuna. Plaće zaposlenika su iznosile nešto više od 9 miljuna kuna. Društvo ima nešto više od 30 stalno zaposlenih, ostalo su sezonski radnici koje po potrebi dopunjamo studentima u špici sezone. Vratili smo lanjske rate korona kredita, ove godina nas čeka vraćanje tog kredita u cijelosti. Servisiramo tekuće obaveze i troškove te sve što ostane ulažemo u obnovu spomeničke baštine, kako nam i Statut nalaže.
U vrijeme koronakrize zaustavljeni su mnogi projekti, sad je situacija bolja, što su Vam prioriteti u Gradu, a što izvan Grada?
Društvu je cilj nastaviti s obnovom i prezentacijom spomeničke baštine na području cijele Dubrovačke Republike. Nastavljeni su radovi nužnih sanacija na tvrđavi Ponta Oštro i prioritet je tamo nastaviti s izradom projektne dokumentacije. Završen je projekt izgradnje dizala na Sokol gradu, skupljamo i analiziramo ponude za izvođenje. Nastavljeni su radovi na Dominikanskom samostanu Svetog Vicenca u Čelopecima. U Gradu radimo na razvoju projekta kule Drezvenik. Saniramo unutarnji dio zidina od Pila do Bokara. Uređujemo prostor bivše Zagrebačke banke na adresi Gundulićeva poljana broj 6. U tijeku je sanacija Amerlingove fontane na Brsaljama. Otvorene su sonde na taraci Svetog Ivana i izrađuje se projekt sanacije tarace Svetog Ivana. Nastavljeno je sa čišćenjem i popravkom plašta Svetog Ivana. Odabran je izvođač za uklanjanje ruševine na Mrtvom zvonu. Knežev dvor na Lopudu je u završnoj fazi izvođenja radova. Uz Knežev dvor razvijamo projekt uređenja đardina od dvora do rive. Prioritet nam je i završiti s radovima crkve Svetog Duha na Šipanu kao i nastaviti s radovima na svim projektima u Stonu. Zasad smo to uspjeli na Velikom zidu i zapadnom gotičkom zidu. Želja nam je što prije nastaviti s radovima na Koruni te izradom projekta pomoći Općini Ston urediti parternu zonu Stona, od Velikog Kaštela do česme. Knežev dvor Janjina je u visokoj fazi gotovosti. Radimo na konzervatorskom elaboratu Kneževog dvora u Orebiću.
Projekata je zaista dosta, svaki od njih ima svoj razvojni put i upravo je u tome ljepota obnove spomeničke baštine.
Stonske zidine, nakon 15 godina stalnih ulaganja 2019. su postale samodostatne. Došla je koronakriza, ali lani su se ponovili rezultati rekordne godine. Kakva je situacija s drugim projektima Sokol gradom, Kneževim dvorom u Pridvorju, u Slanome?
Nakon Svete Ane i puštanja u promet Pelješkog mosta, Ston je doživio nešto što zaslužuje. Ston ima puno toga za ponuditi i na Stonjanima je velika odgovornost da upravljaju ispravno sa svime što im se događa. Ponosan sam što dolazi do izražaja sve što je Društvo napravilo u Stonu i to nam daje snagu za nastavak jer u Stonu ima još puno posla. Ponosan sam i na način kako je Društvo skrbilo o Stonu, kontinuirano i uporno, od samih početaka Društva. Znamo da je i gosparu Lukši Ston bio posebno zanimljiv, i u doba kad se nije imalo sredstava za previše ulagati u Ston, nikad nije bio zaboravljen i zanemaren.
Sokol, Pridvorje i Slano imaju jako puno toga za pokazati i nitko nije imun na ono što vidi i doživi tamo. Svjesni smo ograničenja samih lokaciju u smislu da posjetitelji tamo u ovom trenutku neće doći sami od sebe. Radimo na tome da se privuku posjetitelji. Svaka lokacija je priča za sebe i za svaku imamo viziju što želimo postići. Nužna je suradnja s lokalnom zajednicom, ugostiteljima i agencijama kako bi se naše lokacije uklopile u jednu širu priču. Na svim primjerima se pokazuje da je Društvo pokretač pozitivnih trendova gdje god dođemo. Uvjeren sam da to radimo na zdravim temeljima i s mjerom. S našim nasljedstvom se ophodimo na ispravan način i uvijek nam je cilj biti održiv. Što se tiče samog turizma, sve naše aktivnosti su usmjerene prema geografskoj disperziji turizma na područje cijele Dubrovačke Republike i na produženje turističke sezone.
Što planirate napraviti kako bi i ovi spomenici kulture postali samodostatni?
Konkretno, na Sokol gradu će se izvesti dizalo kako bi on postao pristupačan grupama posjetitelja. U Pridvorju vidimo veliki potencijal kao lokacije koja se može uklopiti u dnevne izlete. U Slanome je jako zanimljiva priča dolaska brodom i tu je sve više vidljiv trend organiziranih dolazaka morskim putem. Slične priče će nas sutra čekati i na Lopudu i u Janjini i u Orebiću.
Veliki i ambiciozni projekt Muzeja mornarice u tvrđavi na Prevlaci, privremeno je zaustavljen. Kad će taj projekt krenuti punom parom i što bi tamo sve trebalo biti?
Projekt uređenja tvrđave Ponta Oštro ima svoj razvojni put. Surađujemo tamo puno s Općinom Konavle i veseli nas što su se kamenoklesari vratili na tvrđavu te da se nastavilo s radovima. Za projekt prezentacije Hrvata u sastavu Austrougarske mornarice izrađen je idejni projekt, koji čeka da Općina Konavle donese prostorni plan, kako bi mogli ishoditi posebne uvjete javnopravnih tijela i nastaviti s izradom glavnog projekta. Kako ne bi do tada gubili vrijeme, dogovorno s Općinom Konavle i konzervatorima, krenuli smo s nužnim hitnim sanacijama tvrđave kako bi se zaustavili mehanizmi propadanja i kako bi radili sve ono što možemo, što neće smetati projektu. Sanira se plašt tvrđave, popravljaju se ožiljci iz Domovinskog rata i rade se tarace kroz koje sutra neće prolaziti instalacije. U pincipu znamo konačni cilj, imamo razrađenu priču i tražimo najbolji način kako doći do cilja.
Knežev dvor na Lopudu uskoro bi trebao biti dovršen, kakav će sadržaj biti u njemu?
Dvor će se urediti na način da se prezentira pomorstvo iz doba Republike i svakako na način da može služiti potrebama lokalne zajednice te da se u njemu mogu odvijati primjereni događaji. Izrazito sam ponosan na suradnju sa Zakladom Kaboga na ovom projektu i na onom što nam je gospar Ivo Felner donio. Naravno da su novci bitni i svaki euro kojeg je gospar Ivo donirao za Lopud, za nas je od velike važnosti. Pogotovo što se Lopud izvodio kad je sve drugo stalo zbog korone. U doba kad smo skoro sva gradilišta zaustavili, kad se krov katedrale izvodio iz kredita, Lopud je punom parom napredovao. Ali, nisu samo novci bitni i osobno mislim da nikad u životu nikome ne trebaju biti najbitniji. Ono što nam je gospar Ivo donio je nemjerljivo. Njegovi pogledi na projekte koje je Zaklada financirala općenito, ta zaokruženost i vizija što se želi postići sa svakim projektom je nešto što se savršeno ukopilo na djelovanje Društva. I uvijek ta završna misao kako projekt mora služiti zajednici s akcentom na mlade i usmjeravanje mladih umova. Fantastično!
Društvo je kupilo i dvorove u Janjini i u Orebiću. Kad bi oni mogli biti otvoreni javnosti?
Janjina čeka nastavak radova. Dosta smo truda utrošili na razgovore s izvođačem i nadam se da ćemo uskoro tamo dovršiti građevinske radove jer nije puno ostalo. Nakon toga slijedi opremanje te otvaranje i prezentacija još jednog državnog mjesta na Pelješcu.
Knežev dvor u Orebiću u Karmenu je kupljen kao ruševina. Na sreću imamo dokumentaciju kako je izgledao i vratit ćemo ga u takvo stanje i dati mu novu mladost. Sama lokacija dvora je opojna, u netaknutoj prirodi, sa Svetim Ilijom iza leđa, a pogledom na cijeli Korčulanski kanal. Mislim da će fantastično svjedočiti Trsteničkoj kapetaniji i da će se moći doživjeti i prezentirati kakav je utjecaj imala Republika na taj dio Pelješca. Konzervatorski elaborat je u izradi i krećemo u proces projektiranja.
Društvo primarno, uz sve ove projekte koji se odrađuju u okolici, održava i brine za zidine. Koji su planovi obnove, održavanja u 2023.?
Društvo primarno brine o održavanju i popravcima gradskih i stonskih zidina. Uz to brinemo o stanju gradskog zvonika, mostova i gradskih fontana. Uglavnom je riječ o redovitim poslovima održavanja koja ne zahtjevaju opsežnu projektnu dokumentaciju poput pituravanja, pranja, štokovanja kamena, popravkama fuga, vrhova zidova, kupjerti i slično.
Za ovu godinu bih za gradske zidine istaknuo težnju da doprinesemo sigurnosti posjetitelja ugradnjom dodatnih ograda na kritičnim dijelovima zidina. Zidine su vojna građevina i prilagođene su radu vojnika i uvjetovana su oružjima iz tog doba. Danas kad imamo, recimo lani 700.000 posjetitelja na gradskim zidinama, jasno je da se neke prijetnje padovima s velike visine trebaju posebno tretirati. Nimalo lagan te delikatan zadatak kojeg smo se uhvatili. Izrađena je projektna dokumentacija i vodimo razgovore sa konzervatorima kako bismo pronašli najbolje rješenje za svih. Svjesno smo i potrebe za dodatnim informativnim pločama na samim zidinama tako da se radi i surađuje s konzervatorima i na tom polju. Što se tiče fontani, pratimo njihovo stanje i redovito ih održavamo. Donesena je odluka da jedna fontana godišnje ide u opsežnije radove, ove godine je na redu Amerlingova fontana na Brsaljama.
Je li novac, koji Društvu ostane nakon što se plati porez i Gradu uplati 60 posto iznosa od karata za zidine, dovoljan za sve ove projekte koje ste nabrojali?
Trudimo se odgovorno poslovati i redovito sučeljavamo rashode s prihodima. Pokrivamo se koliko je lincun dug, ne srljamo u nepoznato i u svemu tražimo mjeru. Sedam desetljeća iskustva i konkretni projekti koje smo ostvarili nam daju za pravo tvrditi da odgovorno skrbimo o spomeničkoj baštini. Dodao bih kako je za Društvo izrazito bitna stabilnost i sigurnost u radu. Rad na spomeničkoj baštini je kompleksan, uključuje puno sudionika i dokazano utječe na razvoj društva općenito. Spremni smo se nositi sa svim izazovima koje nam budućnost donosi i pri tom imati misao vodilju koju su naši osnvači davno zacrtali: obnavljati i prezentirati spomeničku baštinu na području Dubrovačke Republike.
