Dipl.inž.građevine Tomislav Paviša je dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću uputio otvoreno pismo u kojemu mu skreće pozornost na stanje kanalizacijskog kanala ispod Straduna i neka rješenja koja su neizbježna ukoliko se želi biti odgovoran.
Prenosimo ga u cijelosti:
Poštovani Gradonačelniče,
Obraćam Vam se ovim otvorenim pismom povodom Vaše nedavne najave, da nakon dugih priprema, uskoro počinje čišćenje glavnog kanalizacijskog kanala ispod Straduna. Želja mi je upoznati Vas sa stvarnim stanjem, odnosno uzrocima nastalog stanja i posljedicama koje su se već dogodile, koje se mogu ponoviti i na drugim lokacijama, a što su Vaši suradnici vjerojatno propustili učiniti.
Osnovna koncepcija mješovite srednjovjekovne kanalizacije Grada zasniva se na četiri slobodna ispusta glavnih kanala u more.
Tri su na istočnoj (Ribarnica, Veliki mul i Prijeko) i jedan na zapadnoj strani (naslovna fotografija).
Prigušenjem (zatvaranjem) bilo kojeg potpuno se mijenjaju hidraulički uvjeti tečenja u njima. Tečenje sa slobodnim vodnim licem, zbog izgradnje pregrade neposredno prije ulaska kanala u more mijenja se i, veći dio protočnog profila glavnih kanala pretvara se u taložnik materijala vučenog nanosa, koji je, prema osnovnoj koncepciji, morao sa oborinskom vodom slobodno otjecati u more. Osim toga zbog onemogućenog tečenja prema ispustu Ribarnica dio oborinskih voda južnog dijela Grada preusmjerava se prema sekundarnom kanalu Držićeva poljana – Sponza. Kako je ovaj kanal znatno manjih dimenzija od glavnog ispod Držićeve poljane, za vrijeme većih oborina on se potpuno zaguši i tečenje u njemu odvija se usporeno i pod tlakom. Isti režim tečenja događa se i u kanalu ispod Držićeve poljane.
Obzirom da su zidovi kanala vodopropusni, i zbog toga što je kod pojave oborinske vode glavni kanal ispred Sponze već pun i ne može primiti svu dodatnu vodu, ona zbog povećanog tlaka, izlazi iz oba kanala i traži najlakši put do mora. Pritom ispire sitne čestice slabonosivog terena u zoni temelja Kneževog Dvora, zbog čega su se, nakon više stoljeća, njegovi konstruktivni dijelovi, koji su temeljeni na plitkim pilotima, počeli nejednoliko slijegati što je ugrožavalo stabilnost čitavog objekta.
Problem stabilnosti objekta uspješno je saniran, ali još dugo će ostati pitanje zašto se sa današnjim metodama proračuna i inženjerskog promišljanja ovo slijeganje dogodilo i je li se moglo izbjeći. Gledajući unatrag prikupljeni podatci istraživanja, nedvosmisleno potvrđuju, da se pojava slijeganja sigurno mogla izbjeći.
Srednjovjekovna kanalizacija Dubrovnika 2007 –kanali do Kneževa dvora i Držićeve poljane (foto: Miljenko Mojaš)
Gradonačelniče, čišćenje glavnog kanala ispod Straduna pojavu poplava ne može spriječiti, jer se oborinskoj vodi ne omogućava slobodno otjecanje u more. Koliko god odvodne kanale uspješno očistili svaka veća kiša donijet će novi nanos, koji će se zbog nemogućnosti ulaska u more, u njima ponovo taložiti.
Jedino rješenje koje imamo je izvršiti rekonstrukciju tehničkog rješenja završetka kanala prije ispusta u more. Umjesto zidane prepreke koja omogućuje stvaranje usisnog bazena za crpke fekalne kanalizacije, potrebno je izgraditi pomični klizni tablasti zatvarač, koji bi bio u položaju zatvoreno u sušnom dijelu godine i koji bi se automatski otvarao pri pojavi svake malo veće kiše. Dok se takav ispust ne izgradi nakon svake veće kiše kanali će se i dalje puniti nanosom a poplave će kao i do sada uveseljavati? turiste.
Na žalost zbog političara koji smatraju da im je to dopušteno, olako se prihvaćaju njihova arbitriranja kod odabira tehničkih rješenja, koja nisu detaljno stručno analizirana, a iz iskustva znamo da je o ovim temama njihovo znanje vrlo skromno (deponija Grabovica i zaštite pitke vode Omble, poplave Straduna i ugrožavanje stabilnosti Kneževog dvora, ŽCGO Lučino razdolje i postupni nestanak školjkarstva u Malom moru).
Iako ste navedene probleme naslijedili od Vaših prethodnika oni nisu i ne mogu biti brzo riješeni. Zbog toga je krajnje vrijeme da se pokrenemo i zaštitimo vitalne interese Grada, a to bi po današnjem ustroju trebala biti prvenstveno Vaša obveza.
Pored prethodno navedenih neusporedivo najveći infrastrukturni problem regije Dubrovnik je velika neizvjesnost u budućem održavanju uredne javne vodoopskrbe i bilo bi krajnje nerazumno da se za to stanje na vrijeme ne pripremimo.
Hvala na razumijevanju i lijepi pozdrav
Tomislav Paviša dipl.ing.građ.
Naslovna fotografija: Žile – Srednjovjekovna kanalizacija Dubrovnika 2007 – Grafički prikaz kanalizacijskih kanala Grada
(Marina Oreb)
