I ovoga petka donosimo pregled aktivnosti i projekata Grada Dubrovnika
18. NOĆ MUZEJA Zamjenica Tepšić na svečanom otvorenju nove stalne izložbe „Držićeve životne pozornice“
U sklopu sveobuhvatnog i bogatog programa 18. Noći Muzeja, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić u večernjim satima u Domu Marina Držića otvorila je novu stalnu izložbu pod nazivom „Držićeve životne pozornice“ posvećene najvećem hrvatskom komediografu, utkanom u kulturu i život ovog kraja. Svečanom otvaranju prisustvovala je i pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo.
Cilj nove stalne izložbe Doma Marina Držića je svim građanima i posjetiteljima, kronološki ispričati priču o zanimljivom i burnom životu Marina Držića, prezentirati sva njegova djela i istaknuti njegov značaj ne samo u okviru hrvatske, već i svjetske književnosti te dočarati razdoblje renesanse u kojem je živio i stvarao. Ujedno, ovim novonastalim postavom koji je osmišljen na jedan suvremen i interaktivan način, javnosti se želi ukazati na zanimljivu ulogu, proučavanje lika i djela hrvatskog komediografa Držića u vremenu renesanse, kako bi i oni osjetili život tadašnjeg Dubrovnika i raznih zbivanja u tom vremenu.
Nakon otvorenja izložbe, u Domu Marina Držića održan je i koncert renesansne glazbe Ansambla Plazarius.
Filmovi s IV. radionice Foruma mladih grada Dubrovnika: Filmsko stvaralaštvo djece i mladih
Četvrta radionica cjelogodišnje manifestacije Forum mladih pod nazivom “Filmsko stvaralaštvo djece i mladih”, rezultirala je s dvadesettri sjajna rada dubrovačkih mladih filmaša. Završnica ove forumske radionice održala se 25. siječnja u dvorani Visia Dubrovačkih kinematografa.
Svojim su se filmskim udradcima predstavili sudionici Ljetne škole Šipan i Dubrovačkog filmskog festivala te učenici dubrovačkih osnovnih i srednjih škola. Priredbu je vodio Miro Bronzić, koji je, osim najava filmova, razgovarao s autorima o motivima i iskustvima prilikom izrade njihovih filmskih djela.
Filmove možete pogledati ovdje.
Čestitka gradonačelnika juniorima VK Jug na obranjenom naslovu prvaka Hrvatske
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku juniorima Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranja na obranjenom naslovu prvaka Hrvatske.
Tekst čestitke donosimo u nastavku.
Dragi Jugaši,
Veliki aplauz za još jedan u nizu osvojeni trofej i briljantan rezultat postignut na bazenu u Gružu!
Odmjerivši snage i svladavši pritom sastav kluba Primorje EB u finalnom dvoboju dokazali ste iznimne sportske kvalitete i timski duh koji je uistinu predznak našeg Juga i uzornih mladića!
Čestitam vama, trenerima Hrvoju Koljaninu i Vjekoslavu Kobešćaku, stručnom stožeru i cijeloj Upravi kluba, koji uz vas s ponosom stoje u svakom trenutku.
Pobjednički pokal zasluženo je i ovog puta ostao u gradu, a nastavak besprijekornih uspjeha mladih jugaša neupitan je!
S poštovanjem,
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković
Ilustracija preuzeta sa službene stranice VK Jug Adriatic osiguranje
NASTAVLJA SE POVIJESNI PROJEKT IZGRADNJE VODOOPSKRBE I ODVODNJE – Radovi u sklopu Aglomeracije na više gradskih lokacija
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik d.o.o. Lukša Matušić i član uprave Vicko Begović obišli su danas radove na projektu Aglomeracija, najvećem infrastrukturnom zahvatu u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav u povijesti Dubrovnika vrijednom više od 880 milijuna kuna, odnosno više od 117 milijuna eura.
Radovi koji obuhvaćaju izgradnju nedostajuće vodovodne i kanalizacijske mreže, ali i sanaciju dijela postojeće mreže, trenutno se izvode na tri lokacije: u povijesnoj jezgri, u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa i u Ulici kardinala Stepinca.
U povijesnoj jezgri u tijeku je rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i sanacija sustava odvodnje koja obuhvaća čišćenje i sanaciju istočnog i zapadnog kraka glavnog kanala ispod Straduna te zapadni kraj glavnog kanala u Ulici Prijeko i glavnog kanala u Ulici Celestina Medovića (spoj Prijeko – Stradun) u ukupnoj dužini od 470 metara te 25 priključnih kanala, kao i sanaciju 80 metara kanala van zidina te 200 metara vodovodnog cjevovoda u Ulici Prijeko.
„Kao što znate, prije par godina smo započeli prve radove, najprije istragu područja ispod Straduna, a potom čišćenje dijela od Luže do Orlandovog stupa. Tu smo vidjeli zapravo koliko je to područje bogato arhitekturom to područje i rekli smo da su to istražni radovi koji će generirati u konačnici cjelokupnom sanacijom uređenje kanala fekalne i oborinske odvodnje koji se nalazi ispod u okviru povijesne jezgre i koji je pretrpan“, podsjetio je gradonačelnik Franković naglasivši kako je riječ o simbolično najvažnijoj lokaciji po pitanju sanacije kanalizacijske i vodoopskrbne mreže grada Dubrovnika.
Izvođač radova je Anafora d.o.o. Split, a vrijednost je 1.164.446,88 eura (8.773.525,00 kn) Rok za dovršetak radova je veljača 2024. Predsjednik Uprave Vodovoda Matušić kazao je kako je sustav u poprilično lošem stanju i neodržavan, a u proces zahtjevnih i osjetljivih radova uključen je čitav niz javnopravnih tijela, ponajprije konzervatora i arheologa.
Predstavnik izvođača radova Tonči Janković istaknuo je značaj radova koji su pokrenuti nakon niza godina, u kojima se zbog specifičnosti lokacije koriste i posebne tehnologije.
„Cilj je ovo odraditi sa što manje sondi i što manje iskopa je svaki komadić kamena je ovdje povijest. Koristit ćemo neke tehnologije i testirati ih ovdje jer ako bi ovo radili na klasičan način, trajalo bi pet godina. Radi se o preko 400 kubika materijala, drugim riječima jedan metar dužni jest kubik, ovo je zadnji trenutak za ovaj rad. Kad je kiša ne možemo raditi ništa, dinamika je najveći problem u ovom radu“, kazao je Janković.
Gradonačelnik Franković sa suradnicima je obišao i radove u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa gdje je u tijeku sanacija ovog tunela koji vodi prema pročistaču. Izvođač radova je Mani-co, a vrijednost je 2.588.384,61 eura (19.502.183,85 kn). Radovi će obuhvatiti zacjevljenje kanala u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa u dužini od 2850 m, kojim se dovodi pitka voda za uži dio gradskog područja i sanaciju vodospreme. Rok za završetak radova je veljača 2024.
„Kroz ovaj tunel sva čista voda dolazi u naš grad i zato je bitno da on u konačnici bude zacjevljen kako bi osigurali i dodatni aspekt same sigurnosti čiste, pitke vode. Ovdje svjedočimo povijesnom ulaganju u vodoopskrbni kanalizacijski sustav našeg grada. Kruna cijelog ovog projekta će biti izgradnja uređaja za pročišćavanje fekalnih voda u brdu Petki za koji je nabava u tijeku“, kazao je gradonačelnik Franković.
U Ulici kardinala Stepinca radi se na rekonstrukciji postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda u dužini od oko 450 metara, a izvođač je tvrtka Texo Molior, a vrijednost je 200.111,40 eura (1.507.739,36 kn). Rok za završetak radova je svibanj 2024.
Nastavno na cjelokupnu rekonstrukciju ove ulice, Grad Dubrovnik će paralelno s projektom Aglomeracije i komunalno urediti dionicu ulice a na kojoj se radovi odvijaju, odnosno izgraditi novi sustav javne rasvjete, najavio je ovom prilikom gradonačelnik Franković.
Riječ je o radovima iz podgrupe 2 koja se odnosi na izgradnju novog tlačnog cjevovoda CS Ombla – HTT Srđ, transportni pravac Zaton, izgradnju vodoopskrbe naselja Vrbica, rekonstrukciju kritičnih cjevovoda u Dubrovniku, sanaciju spojeva lijevano-željeznih cjevovoda kao i rekonstrukciju cjevovoda uz luku Gruž.
Predsjednik Uprave Matušić je istaknuo kako radovi napreduju prema utvrđenoj dinamici i nema gužve.
„Upravo zato i dinamički plan radimo u skladu s tim da u užem području grada radimo u prvom mjesecu, a da se na Vrbicu i rubne dijelove prebacimo u ljetnim mjesecima“, kazao je Matušić.
Podsjetimo, projektom Aglomeracija su obuhvaćena ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Bosanka, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Šumet i Sustjepan.
Dječji vrtići Dubrovnik dobili tradicijske drvene igračke
Tradicijske drvene igračke iz Hrvatskog zagorja ravnateljici Dječjih vrtića Dubrovnik Franici Lasić uručili su danas župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i u ime organizatora direktor Radija Kaj Drago Gradečak.
Riječ je o donaciji koja je dio odgojno-obrazovnog projekta ”Dajmo djeci korijene i krila”, u zajedničkoj organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu i Radija Kaj uz potporu Ministarstva kulture i medija. Ove tradicijske drvene igračke UNESCO je uvrstio na reprezentativnu listu zaštićene kulturne baštine, a projekt ima za cilj educirati najmlađe o potrebi čuvanja takve baštine.
Da i Dječji vrtići Dubrovnik njeguju tradiciju i dubrovački govor posvjedočila su i dubrovačka dječica iz vrtića ”Palčica” koja su u ovoj prigodi, uz pomoć svojih odgajateljica, pjevala i recitirala pjesme dubrovačkih autora. Ravnateljica Vrtića Franica Lasić zahvalila je na ovoj donaciji, naglašavajući iznimnu vrijednost projekta koji ističe važnost odgojno-obrazovnoga rada u vrtiću. ”Kao što i znamo, odgajatelji su prvi odgojno-obrazovni djelatnici koji nakon roditelja upoznaju djecu s tradicijom i kulturnom baštinom i na taj način ih upoznaju sa svojim korijenima, a onda i daju krila za daljnji život i školovanje”, rekla je ravnateljica Lasić.
Gradonačelnik Mato Franković naglasio je kako ova donacija još više zbližava sjever i jug Hrvatske.
“Dajmo djeci korijenje i krila – jer kako nijedno stablo ne može rasti bez svoga korijena tako i naša djeca trebaju ono ključno, korijenje tradicijskih vrijednosti koje baštinimo. Sve izvedbe djece koje smo danas čuli zapravo su korijenje koje naše vrijedne odgajateljice i djelatnice dječjih vrtića od početka rasta naše dječice razvijaju. Ljubav prema svome gradu, ljubav prema svome parcu, ljubav prema domovini – to je ono što nas čini boljima i kvalitetnijima i vuče dalje kako bi naš grad i država sutra bili bolji i uspješniji. Ova donacija u isto vrijeme našu dječicu potiče na igru, ali i uči o tradicijskim korijenima koje baštini naš narod, o tome kako su se djeca igrala kada nije bilo mobitela i televizije”, kazao je gradonačelnik Franković i zahvalio vrijednoj donaciji.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar rekao je kako upravo preko djece žele očuvati našu tradiciju, kulturu i baštinu. ”Da nema ovog projekta i manifestacije koju organizira Krapinsko-zagorska županija, ove bi igračke vjerojatno izumrle i više ih ne bi bilo. Svega dvoje, troje majstora se bavi izradom ovih drvenih igračaka s ekološkim materijalima, a vraća nas u povijest i istovremeno educira. Ono što nam je najveća satisfakcija je da su djeca u svim dijelovima Hrvatske uvijek ove igračke dočekala sa smiješkom na licu i uzbuđenjem”, rekao je župan Kolar, a upravo takvu reakciju imala su i dubrovačka dječica.
Ona će imati priliku igrati se s igračkama s kakvima su se igrali njihovi bake i djedovi, poručio je djeci direktor radija Kaj Drago Gradečak o ovim tradicijskim drvenim igračkama koje nastaju najvećim dijelom na području nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.
Gradonačelnik Franković izrazio sućut obitelji Ante Skaramuce
Povodom smrti Ante Skaramuce, cijenjenog gitarista i profesora gitare, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je brzojav njegovoj obitelji. Tekst brzojava prenosimo u cijelosti:
Poštovana obitelji
,u velikoj tuzi i uz duboko žaljenje dočekali smo vijest da nas je napustio gospar Ante Skaramuca. Dugogodišnji profesor u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, svoj glazbeni talent i znanje velikodušno je prenosio mnogim mladim Dubrovčanima, usađujući novim generacijama ljubav prema glazbi i vrhunskom muziciranju.
Kao član nagrađivanog Dubrovačkog gitarskog trija od 1993. godine nastupao je na brojnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Ipak, vjerujem da je mnogim Dubrovčanima u sjećanju posebno utkan ratni nastup gitarskog dua Skaramuca-Matušić u glazbenoj dvorani Umjetničke škole, kao sudionika velikog koncerta Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Tog popodneva 5. prosinca 1991. godine plemeniti zvuci dubrovačkih glazbenika nadjačali su zlokobnu tišinu između granata, ranjenim gradom pronijeli su optimizam te pokazali pravu snagu domoljublja i dubrovačkog inata.
Gospara Antu vječno ćemo pamtiti kao omiljenog profesora, cijenjenog gitaristu i velikog zaljubljenika u glazbu.
U ime Grada Dubrovnika i u svoje osobno ime izražavam iskrenu i duboku sućut zbog Vašeg gubitka.
S poštovanjem.
Gradonačelnik
Mato Franković
U Kazalištu Marina Držića održan koncert kajkavskih popevki „U ozračju KAJ-a“
U sklopu hrvatskog tradicijskog glazbenog projekta na njegovanju govorene i pjevane riječi, svečani koncert pod nazivom „U ozračju KAJ-a“ održan je večeras u Kazalištu Marina Držića pred mnogobrojnom publikom. Koncertu su nazočili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.
U svom pozdravnom govoru, gradonačelnik Franković istaknuo je snažnu povezanost kajkavske popevke s Gradom Dubrovnikom, zahvaljujući, među ostalima, Dubrovčanima Vlahu Paljetku, Terezi Kesoviji i Đelu Jusiću.
Čast mi je što sam imao priliku sudjelovati u ovom, vjerujem, večerašnjem velikom glazbenom spektaklu. Zahvalio bih se mom prijatelju i kolegi saborskom zastupniku Žarku Tušeku koji je potaknuo cijelu ovu priču i ispričao mi kratku povijest kako je 2007. u Revelinu održan prvi koncert. U suradnji s ekipom iz Radija Kaj, koja je bila produktivna i puna ideja, došli smo do ove realizacije. Od Đela Jusića, Tereze Kesovije do uvaženog gospara Paljetka, Dubrovnik je dao jedan snažan pečat kajkavskoj popevki i ta ljubav postoji, a vjerujem da će postojati i dalje. Ono što nas također veže je i da je na visoko odgovornoj funkciji Krapinskog festivala sudjelovao i gospar Drago Britvić koji je u trenucima kada je Dubrovniku bilo teško napisao sjajnu pjesmu “Kad zazvone dubrovačka zvona“.
Najljepše kajkavske popevke na koncertu su izveli Tereza Kesovija, Mia Dimšić, Matija Cvek, Marko Škugor, Klapa Kaše, Branko Greblički Ventek, Rajko Suhodolčan, Roko Vušković, Klapa Brv, Kirjales, Ella i Iva Ranogajec Inkret, Ivan Benc, Mirko Švenda Žiga i Gordana Ivanjek Tušek. Izvođači su nastupili uz pratnju orkestra Radija Kaj, pod vodstvom Karla Kukovačeca i uz izravni prijenos na Radiju Kaj.
Koncertu su nazočili I izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnik u Hrvatskom saboru i ujedno skladatelj kajkavskih popevki Žarko Tušek, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, direktor Radija Kaj Dragutin Gradečak i brojni drugi gosti iz Dubrovnika i Hrvatske.
Organizatori koncerta su Radio Kaj i Grad Dubrovnik, a održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića.
Obnavlja se krovište kina i Luže, sufinancirano EU sredstvima
U tijeku su radovi koje Grad Dubrovnik izvodi na povećanju energetske učinkovitosti zgrade Kina „Sloboda“ i Teatra „Bursa“. Riječ je o obnovi krovišta i ugradnji izolacije te će se nakon ovih radova ujedno povisiti energetski razred zgrade. Grad Dubrovnik je ovaj projekt uspješno prijavio na natječaj za neposredno sufinanciranje energetske obnove zgrada javne namjene sa svojstvom kulturnog dobra te je sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od ukupno 104.161,90 eura odnosno 784.807,85 kuna.
Radovi će obuhvatiti obnovu oba krova, većem iznad kina i teatra te manjem iznad ulaza u Luži. Sanacija većeg krova, odnosno uklanjanje starog, letavanje, izrada novih slojeva krovnog pokrova, ugradnja toplinske te paropropusne vodonepropusne i ostalih izolacija te završno pokrivanje kupom kanalicom, uz ugradnju svih ostalih elemenata, poput olučnih cijevi, prozora i abaina, već je završena. U tijeku su isti radovi na manjem krovu, gdje se trenutačno izvodi skidanje starog pokrova od kupe kanalice i poletvanje.
Sve se radi po uzoru na izvorno stanje, a u cilju postizanja boljih koeficijenata prolaska topline kroz elemente ovojnice i uštedi potrebne energije za grijanje i hlađenje. Također, provedbom projekta onemogućit se se dosadašnji prodor kiše i vlage te pojava plavljenja unutar zgrade što je osobito važno radi zaštite nove opreme Kina Sloboda. Izvest će se i drugi radovi poput žbukanja zapadnog pročelja zgrade, sanacija belvedera i dimnjaka, ugradnje ostakljene krovne stijene.
Sanacija će trajati do kraja veljače, a radove vrijedne 2.363.575,00 kuna s uključenim PDV-om, odnosno 313.700,31 eura, izvodi tvrtka Građevinar Quelin.
Uoči Feste svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika položeni vijenci
Kod centralnog križa na gradskom groblju Boninovo, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić uoči Feste svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika zapalili su svijeće i položili vijence svim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Počast braniteljima i civilima stradalim u obrani Dubrovnika i hrvatskog juga odali su i predstavnici Grada Imotskog i Dubrovačko-neretvanske županije te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a prigodnu molitvu održao je don Ante Burić.
Govor gradonačelnika Mata Frankovića uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha 2023.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je na svečanoj sjednici Gradsog vijeća tradicionalni govor uz Dan Grada i Festu sv. Vlaha. Isti prenosimo u cijelosti. Prije govora prikazan je i film o gradskim projektima “Od Feste do Feste – 2017.-2022.”.
“Uvriježena je praksa da uz Dan Grada i blagdan svetog Vlaha, gradonačelnik predoči račune minulog rada. Najznačajnije projekte prikazali smo u filmu koji ste upravo vidjeli, a bez da upadam u zamku ponavljanja, ukratko ću razložiti ono što je, držim, potrebno reći.
Upravljati gradom znači graditi, dizati nove škole, vrtiće, probijati ceste, ispravljati grbe na kolniku, osvjetljivati neosvijetljene staze, kopati ispod zemlje i graditi infrastrukturu koja se ne vidi. Znači stvarati ravnopravne uvjete života i rada u svakom kutku grada i osiguravati jednake prilike za osobni razvoj svakog građanina.
Upravljati znači služiti, a služba od nas očekuje i donošenje odluka, onih koje će imati utjecaj na tkivo grada u budućnosti.
Nerijetko ćemo se tako suočiti i s izazovima. Na njih je jednostavno odgovoriti ukoliko se zapitamo samo jedno pitanje – Hoće li naše činjenje donijeti boljitak Gradu i građanima? Ako je odgovor da, onda dvojbe nema.
Kupovina bivšeg tvorničkog kompleksa TUP-a stavila je pred nas jedan takav izazov. Nikada nismo dvojili o tome radi li se o potezu od javnog interesa i je li dobar za budućnost grada koji se ne može i ne smije razvijati samo na podlozi turizma. Istovremeno, radilo se o najvećoj pojedinačnoj akviziciji Grada Dubrovnika od hrvatske samostalnosti i trebalo je umješnosti i političke hrabrosti za provesti čitav projekt, koji je započeo preuzimanjem vlasničkog udjela nad UTD Ragusom i Lukom Dubrovnik.
Strateški su to važna činjenja ove gradske uprave koja će imati značajan utjecaj na budući urbani razvoj grada. Stječući imovinu koja je dio našeg kolektivnog identiteta širimo društveni okvir slobode i osiguravamo temelj za željeni razvoj prema našim vlastitim postavkama.
Uostalom, zar Sloboda ili Libertas nije središnji dubrovački motiv i esencija našeg povijesnog bića. Za zagrljaj slobode koji sad uživamo proliveno je puno krvi. Na toj plemenitoj žrtvi naših vitezova i hrabrosti svih koji su sudjelovali obrani grada i hrvatskog juga u Domovinskom ratu neizmjerno smo i vječno zahvalni.
Nakon nesigurnosti u koju nas je gurnulo razdoblje pandemije, godinu iza nas obilježio je gospodarski oporavak. Svi naši napori još od svibnja 2017. godine usmjereni su upravo na postizanje pune i primjenjive održivosti u upravljanju destinacijom, a povratkom turizma i industrije putovanja konačno smo imali priliku u punini primijeniti sve alate i mjere koji su osmišljeni i provedeni kroz strateški projekt Poštujmo grad.
Zahvaljujući više puta pokazanom sluhu Vlade Republike Hrvatske za specifičnosti krajnjeg juga i ovim putem želim izraziti moju duboku zahvalnost na pomoći koju su Vlada i premijer Andrej Plenković pružili Gradu u trenutcima financijske krize. Beskamatnim zajmovima omogućili su nam da i dalje nastavimo pomagati svim građanima u potrebi kao i dubrovačkim gospodarstvenicima. Uz potporu ministarstva unutarnjih poslova donesen je novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji nam je omogućio uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe.
Kroz novi Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika osigurat ćemo kontinuirana ulaganja u održavanje spomeničke baštine i pospješiti proces aseizmičke sanacije zgrada u povijesnoj jezgri. I na tome zahvaljujem Vladi i Ministarstvu kulture i medija s kojim usko surađujemo i kroz provedbu Plana upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika.
Aktivnosti Plana već se uvelike provode, a njegovim usvajanjem Dubrovnik je postao i prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je izradio i usvojio takav strateški dokument nulte kategorije. Da nam Plan nije tek slovo na papiru pokazali smo između ostalog i izgradnjom osnovne škole unutar zidina.
Dodijelili smo prve stanove izgrađene sa svrhom rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji po modelu ‘dubrovačke stanogradnje’. Proveden je i drugi natječaj te će uskoro i preostali stanovi dobiti svoje stanare, dubrovačke obitelji.
Uveli smo prijeko potreban red u prostor i spriječili njegovu daljnju devastaciju prekomjernom gradnjom, a pokrenuli smo i izradu sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostorno-planskih dokumenata koji će definirati jasnu viziju razvoja grada za dugoročni period.
Uz završetak izgradnje Lapadske obale, godinu u koju smo ušli uvelike obilježit će još jedan veliki EU projekt. Aglomeracija Dubrovnik, najveći je infrastrukturni zahvat u suvremeni vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti.
U 2023. u punu primjenu ulazi i projekt participativnog budžetiranja čime želimo osnažiti ulogu gradskih kotara i mjesnih odbora i građanima pružiti alat za sukreiranje stavki proračuna.
Pripremili smo i potpunu dokumentaciju za više desetaka projekata koje ćemo financirati sredstvima iz dostupnih fondova Europske unije i drugih izvan proračunskih izvora. Godina 2023. bit će posebno intenzivna u segmentu korištenja EU fondova.
Zahvaljujući ovoj Vladi, neprekinutom prometnom vezom povezani s Domovinom, potpuno integrirani u europsku zajednicu naroda, uz optimizam, idemo hrabro dalje.
Nepokolebljivi i posvećeni javnome, našem dobrotvoru i vjernom savezniku, Svetome Vlahu, obraćamo se za nebesku zaštitu, čvrsto vjerujući njegovoj prosudbi i predajući se sigurnoj i neumornoj ruci u kojoj drži i čuva svoj grad.
Svim građanima, ovogodišnjim laureatima, našim pomorcima, Dubrovčanima izvan Domovine i svim dragim gostima i prijateljima Grada čestitam blagdan svetog Vlaha i Dan Grada Dubrovnika.
Živio sveti Vlaho!”
Potpisana Povelja o bratimljenu i suradnji Grada Dubrovnika i Grada Imotskog
U ime Grada Dubrovnika gradonačelnik Mato Franković i u ime Grada Imotskog gradonačelnik Ivan Budalić potpisali su danas Povelju o bratimljenu i suradnji Grada Dubrovnika i Grada Imotskog. Time su okrunjeni stoljetna povijesna povezanost, dugogodišnji prijateljski odnosi i uspješna suradnja dvaju gradova, koji su ovim činom i službeno postali bratimljeni gradovi.
”Osobita mi je čast i zadovoljstvo što je prvi grad u mojim mandatima s kojim se bratimimo upravo grad Imotski. Povijesne veze i povezanost između gradova Dubrovnika i Imotskog uistinu traju dugo. Ono što je važno istaknuti, u recentnoj povijesti Imoćani su dali veliki obol kako bi Dubrovnik bio slobodan hrvatski grad. Posebna čast i zadovoljstvo je činjenica da je potpisnik ove Povelje prijateljstva između grada Dubrovnika i Imotskog gradonačelnik Ivan Budalić koji je osobno sudjelovao u operacijama oslobađanja juga Hrvatske i koji je osobno sudjelovao u oslobađanju Golubovog kamena. Svakako je vrijedno napomenuti činjenicu da je 36 Imoćana položilo živote na oltare Domovine ovdje u Dubrovniku i to je također jedan od razloga zašto smo smatrali kako je potrebno naše prijateljstvo ovjekovječiti ovim potpisom sporazuma prijateljstva i buduće suradnje između ova dva hrvatska grada”, rekao je u ovoj prigodi dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
”Uz višestoljetnu suradnju i tradiciju dobrih odnosa između naših gradova, ja bih rekao da je ovo danas točka na ”i” našeg prijateljstva. I naziv vašeg rubnog naselja Imotice potječe iz riječi Imotski, a povjesničari tvrde da taj naziv potječe iz zahvale za dugogodišnju suradnju, koja zaista i jest dokazana za vrijeme Domovinskog rata kada je veliki broj Imoćana sudjelovao u oslobađanju ovog kraja i to je nešto što nas iznimno povezuje. Domovinski rat je uistinu bio jako težak i krvav. Imoćani su ginuli od Iloka pa do Prevlake, dali su veliki doprinos u stvaranju današnje neovisne samostalne Republike Hrvatske. Nažalost, ona je bila obilježena krvlju i ta krv nas i danas jako povezuje”, poručio je imotski gradonačelnik Ivan Budalić te u ovoj prigodi pročitao i pjesmu mladog Imoćanina pronađenu prilikom ekshumacije njegovog tijela 1998. godine, a koji je 1991. poginuo u 21. godini života.
Ovom poveljom gradovi se međusobno obvezuju da će raditi na osnaživanju međusobnih odnosa te sudjelovati u razvojnim projektima od zajedničkog interesa sukladno Odlukama koju su donijela gradska vijeća Grada Dubrovnika i Grada Imotskoga.
”Kao što sami znate, u gradskim vijećima često traju rasprave kada se donose neke važne točke, ali kada je ovaj prijedlog došao na inicijativu dva gradonačelnika, moram sa zadovoljstvom istaknuti da je atmosfera u Gradskom vijeću i na Odboru bila jednoglasna. Svi su ovu našu Povelju na neki način shvatili kao točku na ”i” višestoljetne suradnje koja je u konačnici, kako ste istaknuli, zalivena krvlju”, rekao je u ovoj prigodi predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Imotskog Perica Tucak kratko se osvrnuo na povijesne činjenice koje povezuju Imotski i Dubrovnik, a koje su temelj za današnji dan i ovaj događaj. ”Danas je povijesni trenutak za Dubrovnik i Imotski jer se prijateljstvo i povjerenje koje se gradilo stoljećima kruni potpisivanju dokumenta o bratimljenju, obvezuje nas i buduće naraštaje o zajedničkoj suradnji i potpomaganju jedni drugima”, kazao je Perica Tucak.
U ime Zavičajne udruge Imoćana u Dubrovniku predstavnik Blaž Pezo zahvalio je na ovoj inicijativi te istaknuo ponos zbog ovog trenutaka uz uvjerenje kako će ovako sada i formalizirana suradnja u budućnosti potaknuti jačanje gospodarskih i kulturnih odnosa jer je to budućnost oba grada.
U delegaciji Grada Imotskog bila je i zamjenica gradonačelnika Ana Marija Radeljić, dok su svečanosti potpisivanja Povelje sudjelovali i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Katarina Doršner, pročelnice Ivana Brnin, Zrinka Raguž i Julijana Antić Brautović te pročelnik Dživo Brčić.
Zamjenica Tepšić primila veleposlanika Malezije u Hrvatskoj
Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić primila je danas u službeni posjet veleposlanika Malezije u Republici Hrvatskoj Nj.E. Kennedy Mayong Onona.
U ovoj je prigodi bilo riječi o jačanju suradnje, poglavito u području turizma budući da je oko 30 tisuća Malezijaca posjetilo Hrvatsku 2019. godine te da se veliki broj malezijskih turista može očekivati i ove godine.
Prijemu su nazočile i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž te savjetnica u veleposlanstvu Sharmina Devi Gopal i veleposlanikova supruga Rose Irene Tonggiling.
Svečana sjednica Gradskog vijeća uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha 2023
Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održana je na Kandeloru, u četvrtak, 2. veljače u Kazalištu Marina Držića.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica otvorio je sjednicu, a potom je svoj govor uz Dan Grada tradicionalno održao gradonačelnik Mato Franković. On se obraćanjem nadovezao na film o tijeku gradskih projekata “Od Feste do Feste”, koji je uvodno prikazan.
Prigodno su se obratili župan Nikola Dobroslavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Andro Krstulović Opara, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te izaslanica predsjednika Republike Hrvatske i savjetnica Melita Mulić.
Sjednici je nazočila potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan s ovogodišnjim festanjulima te brojne druge osobe iz javnog, političkog i vjerskog života, uključujući predstavnike gradova prijatelja.
Tradicionalno su na sjednici Gradskog vijeća uručene nagrade dobitnicima godišnjih javnih priznanja „Nagrada Dubrovnika“ za 2022. godinu.
Nagrade Dubrovnika za 2022. godinu dobili su Lady Jadranka Beresford-Peirse, Paul Davies, bračni par Fred i Phyllis Meurer iz grada prijatelja Montereya, MMA borac Ante Delija te Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik.
-„ Dubrovnik je jedna inspiracija. Vaše nasljeđe je neponovljivo i drago mi je da sam malo u tome sudjelovala. Živjela uspomena na sv. Vlaha zauvijek“, rekla je Lady Jadranka Beresford-Peirse koja se obratila u ime svih nagrađenih.
Nagrada Dubrovnika za životno djelo dodijeljena je Josipu Pinu Trostmannu za iznimna umjetnička postignuća i dugogodišnji pedagoški rad, a preuzeo ju je njegov sin Teo Trostmann. Sam umjetnik obratio se snimljenom porukom. „Uvjeravam vas da ću i pored svoje poodmakle dobi i narušenog zdravlja nastojati i dalje svojim djelima i koloritom slikati vaš i moj voljeni nam grad“, poručio je.
Počasnim građaninom Grada Dubrovnika posmrtno je proglašen Francesco Cossiga za iznimne zasluge i značajne humanitarne aktivnosti za vrijeme Domovinskog rata. Franceco Cossiga bio je talijanski pravnik, pedagog i političar. U vrijeme početka Domovinskog rata bio je predsjednik Republike Italije (mandat mu je istekao u travnju 1992.).
Josip Pino Trostmann dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ za iznimna umjetnička postignuća i dugogodišnji pedagoški rad.
Josip Pino Trostmann rođen je 9. lipnja 1938. godine u Dubrovniku. Kao desetogodišnjak pohađa školu portreta čuvenog hrvatskog slikara Iva Dulčića a uz Lukšu Peka i Josipa Škerlja nasljednik je velikog trolista – Pulitike,. Masle i Dulčića, kojeg iznimno cijeni. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1963. godine a iste godine postaje članom HDLU-a i prvi puta samostalno izlaže u Dubrovniku. Spada u red najstarijih živućih dubrovačkih slikara, a od povjesničara umjetnosti prepoznat je kao jedan od najvećih kolorista hrvatskog slikarstva. Ostaje vjeran Dubrovniku i prepoznatljivim motivima koji variraju u njegovim ciklusima: Minčeta, sv. Ivan, sv. Vlaho, Kono, dubrovačke tarace i pergole, sve se to otvara i ogleda u njegovim slikama. Čitav svoj život, osim slikanju u svom atelijeru u Lapadu u Flori, posvetio je, do umirovljenja, pedagoškom radu. Odgojio je generacije mladih dubrovačkih likovnih umjetnika koji danas prepoznatljivo djeluju na likovnoj sceni Dubrovnika i šire. Iza sebe ima preko 150 samostalnih izložba u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja a 1997. godine nagrađen je odlikovanjem Republike Hrvatske „Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića“, te Nagradu HAZU za slikarstvo – Područje likovnih umjetnosti 2013. godine. Šest desetljeća građen slikarski opus, brojne nagrade i priznanja, samostalne i skupne izložbe, likovne kritike iz pera najistaknutijih domaćih stručnjaka, djela pohranjena u najznačajnijim hrvatskim muzejskim fundusima, brojnim privatnim zbirkama te predani pedagoški rad argumenti su za odabir likovnog pjesnika Dubrovnika za ovu Nagradu.
Lady Jadranka Beresford – Peirse dobitnica je „Nagrade Dubrovnika“ za iznimna postignuća u obnovi, zaštiti i promociji dubrovačke i hrvatske kulturne baštine.
Gospođa Beresford – Peirse je utemeljiteljica Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike (International Trust for Croatian Monuments). Još od uspostave samostalne hrvatske države i početka Domovinskog rata nesebično se zalagala za obnovu hrvatske kulturne i prirodne baštine okupljajući širi krug stručnjaka i ljubitelja umjetnosti, ugledne pripadnike engleskog plemstva, diplomate, povjesničare, umjetnike i političare. Na dubrovačkom području Zaklada je omogućila niz vrijednih donacija raznim ustanovama kao što su Hrvatski restauratorski zavod, HAZU – Arboretum u Trstenom, Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu i drugima. Posebno je knjižnice smatrala dragocjenom baštinom brojnih naraštaja pa je na svaki način nastojala pripomoći bilo da se radi o knjižnici dubrovačkih franjevaca, Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku ili renesansnoj zbirci poljudskog samostana. Redovito je obilazila one gradove i ustanove koje su od ranih 1990-tih godina bile u programu njene Zaklade prateći tijek restauracije kulturne baštine, te istovremeno pokazujući neskrivenu radost za napredak mladih stručnjaka koje je stalno poticala u njihovom školovanju. Nadamo se da će Lady Jadranka i njezin International Trust for Croatian Monuments i dalje pomagati očuvanju naše bogate povijesti ali i školovanju budućih čuvara neprocjenjive baštine kako u Dubrovniku tako i u cijeloj Hrvatskoj.
Paul Davies dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u promicanju povijesne istine o Domovinskom ratu.
Tijekom svoje 52 godine dugoj karijeri radio je kao novinar za britanske novine, radio i televiziju a najpoznatiji je po svom radu za ITN (Independent Television News) te izvještavanju iz ratnih zona Afganistana, Iraka, Čečenije i prostora bivše Jugoslavije. U Dubrovnik je stigao sa svojom ekipom trajektom Slavija u listopadu 1991. godine te je izvještavao iz Grada dok je bio napadan od srpsko-crnogorske vojske. Paul i njegov snimatelj Nigel Thomson mjesec dana ostali su u Gradu kao jedini strani novinari kada su ga ostale novinarske ekipe i europski promatrači napustile. Njihova 12-minutna reportaža „Dnevnik opsade“ koja je prikazivala nemilosrdni topnički i raketni napad na UNESCO-v grad prokrijumčarena je iz Dubrovnika te je privukla značajnu i veliku međunarodnu pozornost nakon što je emitirana diljem svijeta a kasnije je bio izuzetno važan dokaz pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Daviesov izvještaj je osvojio i mnoge međunarodne nagrade u televizijskoj industriji a 1992. godine je njega i snimatelja Nigela Thomasa kraljica Elizabeta nagradila odličjem za hrabrost i zasluge u novinarstvu. Paul Davies je uvijek svoje ratno iskustvo u Dubrovniku isticao kao primjer svog novinarskog ali i ljudskog „rasta“, budući je osjećao obavezu svijetu prikazati razmjere razaranja u Dubrovniku.
Ante Delija dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za poseban doprinos sportu grada Dubrovnika.
Hrvatski MMA borac teške kategorije postao je prvak PFL organizacije, nakon što je već u prvoj rundi prekidom svladao Matheusa Scheffela čime je Ante Delija ostvario ogromnu pobjedu, jednu od najvećih u povijesti hrvatskog MMA-a. Antina životna i sportska priča jedna je od najtežih u tom sportu jer je Ante proveo dobar dio svoje karijere po bolnicama i rehabilitaciji, ali nikad nije odustao i zbog toga je danas na vrhu. Ante Delija danas ima 31 godinu, svoju je prvu profesionalnu MMA borbu imao prije devet godina, a počeo je trenirati kao mladić od 17 godina u Gladiator klubu Dubrovnik koji je kroz godine rada postigao iznimno veliku reputaciju diljem svijeta što je zasluga kvalitetnih trenera, ali i boraca koji su sudjelovali u brojnim popularnim borilačkim gradovima i gdje su ostvarili zavidne rezultate. Ante Delija je u svijetu profesionalnog MMA-a od 2011. – do 2013. godine nanizao osam borbi u kojima je upisao pobjede, od kojih je sedam ostvareno prekidom. Već prvih nekoliko borbi pokazalo je zašto mu je nadima Walking Trouble (Hodajuća nevolja). Agresivan stil i visoki tempo u kojem brzo traži nokaut učinili su njegove borbe spektaklima koji su se jedva čekali. Osvojeni PFL turnir predstavlja vrhunac u Antinoj dosadašnjoj karijeri iako on sam ističe kako je tek na početku što se onih najvećih stvari u njegovoj karijeri tiče.
Fred i Phyllis Meurer dobitnici su ”Nagrade Dubrovnika” za dugogodišnji predani humanitarni rad, prijateljstvo i promociji Dubrovnika.
Bračni par Fred i Phyllis Meurer iz Montereya, California već 17 godina samoprijegorno i uporno čine sve kako bi naš grad prikazali i dokazali u što boljem svijetlu svojoj državi i cijelom svijetu. Bračni par Meurer neprekidno ulaže puno vremena, dobre volje i svojih sredstava kako bi Dubrovnik, koji nazivaju svojim drugim domom, predstavili što većem broju ljudi i kako bi ga uspješnije promovirali, pogotovo na svom kontinentu. Sve je počelo 2005. godine s programom koji je financirala Američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID) u suradnji s agencijama World Learning i Urban Institute. Gradovi Monterey, California i Dubrovnik, kao gradovi s puno zajedničkih karakteristika započeli su s programom povezivanja (TWINNING PROGRAM) kako bi uz financijsku potporu navedenih agencija kroz izravne kontakte jedinica lokalne samouprave napredovale u upravljanju svojih samouprava. Fred kao dugogodišnji uspješni City manager grada Montereya i supruga Phyllis kao bivša vijećnica Salinasa i veoma aktivna u raznim ligama i agencijama već su bili veoma uspješni i poznati u svoji karijerama. Već od prvog posjeta Dubrovniku zaljubili su se u naš grad i odlučili učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi došlo do bratimljenja naših gradova, što se i dogodilo u veljači 2007. godine. Kada je potpisana Povelja o prijateljstvu gradova Montereya i Dubrovnika. Nakon bratimljenja gradova potpisani su i protokoli o zajedničkoj suradnji koja je naposljetku dovela i do velikih svima znanim rezultatima kao što su velike sportske manifestacije, kulturne manifestacije, razvoj i izgradnja novog akvarija i drugo. Puno je još i malih i velikih stvari koje nam je donijela navedena suradnja u koje su Fred i Phyllis Meurer doslovno dali dio sebe kako bi sve to uspjelo i tako nastavljaju i dalje.
Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik dobitnik je ”Nagrade Dubrovnika” za izniman doprinos u razvoju turističkog obrazovanja u Dubrovniku a povodom obilježavanja 75. obljetnice djelovanja.
Nije lako u nekoliko rečenica prikazati 75 godina rada jedne ustanove, prikazati njen značaj za razvoj turizma u Dubrovniku i Republici Hrvatskoj, spomenuti sve ljude i događaje važne za rad škole proteklih godina ali je moguće podsjetiti na doprinos i mogućnosti koje je škola i obrazovna djelatnost pružila društvu i Gradu u kojem djeluje. Počeci Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik sežu davne 1947. godine kada je u Dubrovniku otvorena niža ugostiteljska škola koja je bila jedna od najstarijih škola na ovim prostorima a 1949. osniva se Ugostiteljska škola s praktičnom obukom u trajanju od tri godine. U ovih 75 godina škola je egzistirala pod različitim nazivima i s različitim obrazovnim programima ali uvijek s naglaskom na praktičnoj nastavi koja se odvijala u brojnim prostorima dodijeljenima školi od hotela Lapad, Excelsior, Ville Mimoza, Ville Orsula do hotela Dubravka i Lero. Izbor škole kao jednog od šest regionalnih centara u sektoru turizma i ugostiteljstva novi je dokaz i priznanje koji ova ustanova daje kako Gradu tako i Republici Hrvatskoj i na taj način dokazuje svoju vrijednost i svoj doprinos razvoju turizma u Gradu. Medalje, nagrade, pohvale i zahvale krase školske hodnike i učionice i govore o uspjesima škole na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima te doprinosu zajednici a upravo su iz Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik potekli brojni vrhunski kadrovi koji su izravno i neizravno vezani za rad ove vrlo značajne ustanove.
Francesco Cossiga proglašava se Počasnim građaninom Grada Dubrovnika – posmrtno, za iznimne zasluge u promociji istine o Domovinskom ratu i značajno humanitarno djelovanje.
Franceco Cossiga bio je talijanski pravnik, pedagog i političar. U vrijeme početka Domovinskog rata bio je predsjednik Republike Italije (mandat mu je istekao u travnju 1992.). Bio je prvi strani državnik koji je posjetio međunarodno priznatu Republiku Hrvatsku, a prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman imenovao ga je počasnim hrvatskim veleposlanikom te ga je za njegov rad na promicanju hrvatsko-talijanskih odnosa i prijateljstva između dva naroda odlikovao Veleredom kralja Tomislava s lentom. Vjerojatno malo ljudi u Dubrovniku zna za njegov izuzetan čin kada je kao talijanski predsjednik 18. studenoga 1991. poslao talijanski vojni brod „Sv. Marko“ iz Brindisija s vodom i hranom ugroženim Dubrovčanima. O toj hrabroj gesti svjedoči tadašnji dubrovački biskup Mons. Želimir Puljić u svojoj knjizi „Sjećanja na dane tjeskobe i ponosa koja ne blijede“. Za vrijeme trodnevnog najžešćeg neprekidnog bombardiranja i razaranja Grada, od 9. do 11. studenog 1991., predsjednik Cossiga bio je u Brindisiju na otvaranju jedne vojarne kada je čuo da je Dubrovnik bombardiran. Po povratku u Rim zatražio je od komande u Podgorici odgovor je li Dubrovnik bio bombardiran a kada nije dobio odgovor nego bio upućen da zove Beograd dao je nalog da se na centralu Vojne komande u Beogradu prenese kratka informacija na znanje u ime Predsjednika Republike Italije da sutra 18. studenog 1991. u 8:00 sati kreće vojni brod „Sv. Marko“ iz Brindisija i nosi hranu i vodu ugroženim Dubrovčanima. Brod je krenuo, stigao u opkoljeni grad i uplovio u luku Gruž s hranom, lijekovima i vodom a njegov dolazak stvorio je opće veselje u narodu. Gosp. Cossiga je odluku o upućivanju vojnog broda donio samostalno a ovaj nadasve ljudski i hrabri čin treba ostati zapamćen da bi se iz njega moglo iščitati kakva je snaga i odgovornost pojedinca, naročito onih koji imaju moć i koji mogu mijenjati događaje a Dubrovnik ne smije zaboraviti svoga prijatelja gosp. Francesca Cossigu koji je zaslužio biti proglašen Počasnim građaninom Grada Dubrovnika.
Tradicionalni susret gradonačelnika, Dubrovačkih trombunjera i povijesnih postrojbi
radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković tradicionalno se na Kandeloru, po otvaranju Feste svetog Vlaha, susreo s predstavnicima Dubrovačkih trombunjera i njihovim gostima iz sedam hrvatskih povijesnih postrojbi.
Među gostima u Velikoj vijećnici našli su se predstavnici Turopoljskog banderija, Zrinske garde Čakovec, Karlovačke građanske garde i Šibenske gradske straže. U Dubrovnik su stigli i predstavnici Društva sv. Grgur iz Požege, Kostelske pištole-Keglevićeve straže Kostel iz Pregrade i Rapskih samostreličara, redom bratimljenih postrojbi Dubrovačkih trombunjera.
Neke od postrojbi, poput Turopoljskog banderija, prvi su put gosti Dubrovnika povodom Feste sv. Vlaha i Dana Grada.
Gradonačelnik Mato Franković gostima je poželio dobrodošlicu te im je zahvalio što će i ove godine uz Dubrovačke trombunjere uveličati Festu svetoga Vlaha i tradicionalnu procesiju.
Ispred povijesnih postrojbi prigodno se obratio predsjednik Društva Dubrovački trombunjeri Tomislav Macan. Zahvalio je gradonačelniku i Gradu na potpori njihovim aktivnostima te izrazio zadovoljstvo što se još jedna lijepa tradicija ponovno vratila uz ovogodišnju Festu.
Dubrovački trombunjeri povijesna su vojna postrojba, po predaji utemeljena 1417. godine. Sudjeluju u svim važnijim događajima u Dubrovniku, ali i diljem Hrvatske. Najvažnija im je uloga predvođenje procesije na blagdan svetoga Vlaha.
Susret gradonačelnika i hodočasnika porijeklom iz Janjeva
Po otvaranju Feste sv. Vlaha, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković susreo se s hodočasnicima zajednice Hrvata porijeklom iz Janjeva, a okupljenih u udruge Janjevo-Zagreb i “Novo Janjevo” iz Općine Kistanje. Susretu u Velikoj vijećnici pridružio se dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, i sam porijeklom iz Janjeva.
Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je prisutnima na odanosti Festi i štovanju Svetoga Vlaha te im je poručio: “Grad Dubrovnik će uvijek biti vaš prijatelj i partner, jer ovo je i vaš dom”.
Kako si istaknuli predstavnici zajednice Janjevaca radi se o najstarijoj očuvanoj enklavi slavne Dubrovačke Republike, koja svih ovih godina njeguje tradiciju vjernog štovanja moćnog dubrovačkog Parca.
-„Uz povijesne veze, osobito nas veseli i snažna poveznica između naše zajednice i Grada Dubrovnika ostvarena imenovanjem mons. Roka Glasnovića za biskupa Dubrovačke biskupije koja jača našu vezu s Dubrovnikom“, istaknuto je.
Ideja o susretu predstavnika Grada Dubrovnika i janjevskih hodočasnika rođena je prilikom susreta za Festu Sv. Vlaha, 2020. godine.
U 2023. obilježava se i 720. godišnjica od prvog spomena Janjeva.
Gradonačelnik čestitao Festu sv Vlaha i Dan Grada
U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku građanima. Tekst čestitke donosimo u nastavku:
Drage Dubrovkinje i Dubrovčani,
S ponosom, kao i minulih stoljeća, slavimo blagdan našega parca svetoga Vlaha i Dan našeg Grada, koji i svom zaštitniku duguje ono što danas baštinimo. Uzdamo se u našeg sveca, a ova 1051. godišnjica Feste svjedoči o čvrstoj povezanosti ovog Grada i njegovog parca i tradiciji koja se prenosi kroz obitelji i ljubav prema Gradu.
Veseli me što ćemo ovoga Svetog Vlaha, za razliku od prethodne dvije godine, proslaviti bez epidemioloških mjera, u punom sjaju Feste. Što ponovno u velikom broju možemo prisustvovati svim svečanostima, u zajedništvu, slijedeći ono što su nam ostavile prošle generacije, a što nas obvezuje za buduće.
I kao što se sveti Vlaho nikada neće umoriti držeći u ruci svoj Grad, neka ga tako i mi nikada ne prestanemo voljeti i brinuti se o njemu.
U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, od srca čestitam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetog Vlaha. Moćni zagovor našega parca neka uvijek bdije nad nama.
Živio sveti Vlaho!
Gradonačelnik
Mato Franković
