Povodom Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice 16. – 22. siječnja 2023. godine Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije organizirao je 19. siječnja 2023. stručni skup „Prevencija i liječenje raka vrata maternice“, namijenjen liječnicima u skrbi za zdravlje žena.
Na skupu su izlagale liječnice iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovnik prim. mr. Marija Mašanović, spec. javnog zdravstva, Marija Krilanović, spec. kliničke mikrobiologije i Mirna Benić, spec. školske i adolescentne medicine. Kao gostujući predavači iz Opće bolnice Dubrovnik, sudjelovali su liječnici Svetlana Ančić Kulušić, spec. kliničke citologije te Maro Ivanković, specijalist ginekologije i opstetricije.
Što nam govore brojevi?
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji od raka maternice godišnje prosječno oboli oko 40 žena, od kojih do deset od invazivnog i 30-tak žena od lokaliziranog raka. Na nacionalnoj razini od raka vrata maternice godišnje oboli oko 900 žena od kojih njih 300 od invazivnog te oko 600 žena od lokaliziranog raka (carcinoma in situ). Važno je naglasiti da rak vrata maternice nema rane simptome bolesti, zbog čega su redoviti ginekološki pregledi jedini način ranog otkrivanja.
Iako se brojka od 14 žena koje su od raka vrata maternice umrle u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ne čini velikom, ne smijemo zaboraviti kako su to smrti koje su se mogle spriječiti. U današnje doba ni jedna žena ne bi smjela umrijeti od ove bolesti.
Posebno je značajna činjenica da se 85% lokaliziranih i nešto više od trećine invazivnih stadija raka vrata maternice otkriva u dobi žene 20-49 godina, kada je žena fiziološki sposobna sudjelovati u reprodukciji svoje obitelji. Lokalizirani stadiji mogu se liječiti s velikim uspjehom, dok invazivni, ovisno o stupnju bolesti, dobi pacijentice i drugim parametrima uglavnom zahtijevaju kirurško liječenje, kemoterapiju ili zračenje. Osim narušenog fizičkog i reproduktivnog zdravlja, ženi je narušeno njeno mentalno zdravlje i opće životno blagostanje i zadovoljstvo te je ugrožen i sam život.
Što svaka žena (i muškarac) treba znati o raku vrata maternice?
Rak vrata maternice spada u najpreventabilnija sijela raka. Za nastanak ovog sijela raka dokazan je uzročnik bolesti – dugotrajna i neliječena infekcija visokorizičnim tipovima Humanog papiloma virusa (HPV), koji se prenosi spolnim putem te ovu bolest svrstava i u spolno prenosive bolesti. Visokorizični tipovi ovog virusa odgovorni su za nastanak i drugih sijela raka u oba spola (stidnice, rodnice, čmara, penisa, usta, grla, kože), ali i spolnih bradavica (kondilomi) koje spadaju u najčešće spolno prenosive bolesti.
Od infekcije s humanim papiloma virusom do razvoja premalignih (prekanceroznih) promjena (poznate kao CIN-1 ili 2), malignih ali lokaliziranih promjena (CIN-3) i invazivnog raka može proći sedam do deset godina. Istovremeno te promjene koje se događaju u stanicama vrata maternice ne stvaraju vidljive simptome. U tom razdoblju samo redovitim ginekološkim pregledima mogu se otkriti stanične promjene u ranom (lokaliziranom) stadiju. Ginekolog će procijeniti kako pregledati ženu i koji uzorak uzeti. Može se uzeti obrisak vrata maternice ili tzv. Papa test, koji predstavlja jednostavnu, brzu i neinvazivnu pretragu, čiji se uzorak šalje u citološki laboratorij te se obrađuje u svrhu otkrivanja staničnih promjena u vratu maternice. Nadalje, ginekolog može uzeti obrisak za molekularni HPV-test, kojim se utvrđuje postoji li infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a koji se dovode u vezu s abnormalnim promjenama na vratu maternice. Molekularni HPV test se radi u mikrobiološkom laboratoriju županijskog zavoda za javno zdravstvo i njime se može otkriti 14 visokorizičnih HPV-genotipova.
Svaka žena kada navrši 21. godinu života morala bi otići na prvi ginekološki pregled. Ukoliko je djevojka ili žena započela aktivni spolni život ranije, prvi ginekološki pregled treba obaviti najkasnije godinu dana nakon početka spolnog života.
Cjepivo protiv HPV-a
Rak vrata maternice je prvi rak koji je moguće spriječiti djelujući na uzrok njegovog nastanka, tj. na sprječavanje širenja HPV virusa. Od 2006. godine u svijetu se primjenjuje cjepivo protiv HPV-a koje se pokazalo sigurnim i učinkovitim. U zemljama koje su rano uvele masovna cijepljenja incidencija raka i ostalih bolesti koje izaziva HPV smanjena je do 90%.
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv HPV-a započelo 2016. godine, a provode ga Služba za školsku medicinu i Služba za epidemiologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Cijepljenje je besplatno i dobrovoljno za sve učenice i učenike, studente i studentice do 25 godina života. Današnje deveterovalentno cjepivo stvara protutijela na devet visokorizičnih tipova HPV-a, a najučinkovitije je kada se primijeni prije stupanja u spolne odnose. Teoretski gledano, kada bi se sve djevojke cijepile protiv HPV-a ovim deveterovalentnim cjepivom broj novooboljelih mogao bi se smanjiti za 80-90%.
Jednostavni koraci i preporuke medicine utemeljene na dokazima za sprečavanje razvoja bilo kojeg oblika raka vrata maternice, a posebno uznapredovalog stadija su:
Primarna prevencija:
-Ne ulaziti u rane spolne odnose, izbjegavati mijenjanje spolnih partnera bez korištenja zaštite (prezervativa), koristiti zaštitu kod svakog spolnog odnosa.
-Cijepljenje protiv HPV-a u školskoj i studentskoj dobi prije ulaska u aktivni spolni život – vrijedi za oba spola (s dvije doze u dobi 9 – 14 godina ili s tri doze u dobi 15 – 25 godina).
Sekundarna prevencija:
-Redoviti ginekološki pregledi (jednom godišnje ili drugačije po preporuci ginekologa) neovisno je li žena rodila ili ne – ključni su za pravovremeno otkrivanje bilo kakvih abnormalnosti vrata maternice i spašavanje ženinog života.
Autor teksta: Služba za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
