Poginula je 21 osoba manje nego u 2021. i statistički to je drugi najbolji rezultat u hrvatskoj povijesti, ali računajući da je od 2020., kad su na hrvatskim cestama poginule 237 osobe, najmanje na godišnjoj razini u povijesti, obujam prometa porastao za više od trećinu, to je realno dosad najbolji rezultat sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj.
Autor: Željko Marušić, prometni stručnjak
Riječ je o privremenom podatku za 2022. godinu, jer se u smrtnost prometnih nesreća računaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon nesreće. Konačna će se brojka znati 31. siječnja 2022., a dosad su bilježena tek minimalna odstupanja.
Statistički, sa 70 poginulih godišnje na milijun stanovnika Hrvatska će i ove godine biti među pet prometno-sigurnosno najlošijih zemalja u Europskoj uniji (lošije je stanje u Rumunjskoj, Bugarskoj, Latviji…), ali to nije realni podatak, jer je obračunska baza nerealna. Naime, Hrvatska je među zemljama s najvećim razmjernim udjelom tranzitnog (prvenstveno autocestom A3) i turističkog prometa, pogotovo tijekom 2022.
To je potvrdila i najtragičnija prometna nesreća u protekloj godini, kad je u ranim jutarnjim satima 6. kolovoza 2022., na autocesti A4, u slijetanju poljskog autobusu na putu za Međugorje, jer je premoreni vozač zaspao za volanom, 12 osoba poginulo, a 19 ih je teško ozlijeđeno. Stoga se realnim značajkama sigurnosti cestovnog prometa približavamo prosjeku EU-a.
Kako bismo stanjem sigurnosti cestovnog prometa čim prije dostigni standarde Europske unije, predlažemo najvažnije mjere, koje zagovaramo već godinama:
1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.
2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.
3. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.
4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.
5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama.
Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…
POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA
1990. – 1360 (“crni” rekord)
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237
2021. – 292
2022. – 271 (privremeni podatak)
