U prva dva mjeseca koronakrize u Hrvatskoj je broj nezaposlenih stvarno narastao za gotovo 44.000, od čega je njih oko 40.000 na burzu rada došlo izravno iz radnog odnosa, odnosno zato što su dobili otkaz – donosi Index.
Alarmantni su to podaci koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji pokrivaju razdoblje od 16. ožujka do 15. svibnja, odnosno vrijeme karantene, u kojem je ekonomska aktivnost bila svedena na minimum. No, što je možda još i gore, podaci upućuju na zaključak, kako upozoravaju ekonomisti, da nas ono najgore na tržištu rada tek čeka, i to po svoj prilici već na ljeto, nakon što presahne državna pomoć poslodavcima za održavanje zaposlenosti.
Prema tim podacima u ta dva mjeseca karantene ukupno 43.777 ljudi prijavilo se na burzu, od čega je 39.467 na šaltere HZZ-a stiglo izravno iz radnog odnosa. Dijelu njih, objašnjavaju analitičari, istekao je ugovor o radu na određeno vrijeme, koji im poslodavac nije želio produžiti, dok su dijelu njih raskinuti ugovori o radu na neodređeno vrijeme.
U istom razdoblju dio dotad nezaposlenih izašao iz evidencije, a dio ih je i u krizi uspio pronaći posao s obzirom na to da su pojedine djelatnosti, poput prehrambene ili farmaceutske industrije te dostave i IT-ja, zapošljavale radnike. Takvih je, prema podacima HZZ-a, bilo oko 14.000. Još oko 6000 dotad nezaposlenih odjavljeno je s burze rada, uglavnom zato što su ih, kako se to kaže, “brisali iz evidencije” zbog neispunjavanja uvjeta.
Broj trenutačno nezaposlenih koji se svakodnevno objavljuje na stranicama HZZ-a otkriva da se od sredine ožujka do sredine svibnja ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećao za oko 24.000. Ili, preciznije, sa 134.717, koliko je iznosio broj trenutačno nezaposlenih 16. ožujka, ukupan broj je do 15. svibnja skočio na 158.618.
Gdje je najviše novonezaposlenih?
Najviše novonezaposlenih od sredine ožujka do sredine svibnja zabilježeno je na području Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a najmanje na području Vukovara. Ipak, kada se rast broja nezaposlenih promatra u relativnim brojkama, onda najveći rast nezaposlenosti u posljednja dva mjeseca imaju Istra, čak 37,1 posto, i riječka regija, 31,5 posto, a najmanji osječka regija, samo osam posto. Razlog se može tražiti u tome što su Istra i Kvarner prije koronakrize imali mali broj nezaposlenih pa im je novi kontingent nezaposlenih koji se prijavio na burzu proizveo znatan skok. S druge strane, Slavonija je i prije izbijanja krize izazvane koronavirusom imala veći broj nezaposlenih pa je i rast nešto manji.
Podaci HZZ-a pokazuju i da je u evidenciju nezaposlenih od 16. ožujka do 15. svibnja došlo najviše radnika iz sektora turizma i ugostiteljstva, gotovo 9000. Slijede trgovina s više od 6000 novonezaposlenih te prerađivačka industrija, s nešto manje od 6000 novoprijavljenih na burzi rada.
Mnogi se i ne prijavljuju na burzu rada
Iako su službene brojke o rastu nezaposlenosti već sada zapanjujuće, analitičari upozoravaju da bi stvaran broj nezaposlenih mogao biti i veći od onog koji iskazuje statistika HZZ-a. Prije svega, ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, mnogi novonezaposleni ne žure prijaviti se u evidenciju jer su naknade za nezaposlene male. Uz to, dodaje, mnogi ne ispunjavaju uvjet od devet mjeseci staža u kontinuitetu, što je osnova za korištenje bilo kakvih prava na burzi rada – piše Index.
