Temperature u Europi porasle su više od dva puta u odnosu na globalni prosjek u posljednjih 30 godina – najviše od bilo kojeg kontinenta na svijetu. Kako se trend zagrijavanja nastavlja, iznimna vrućina, požari na otvorenim prostorima, poplave i drugi učinci klimatskih promjena utjecat će na društvo, gospodarstva i ekosustave, navodi se u novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Izvješće o stanju klime u Europi, izrađeno zajedno s Copernicus službom za klimatske promjene Europske unije, usredotočilo se na 2021. Ono daje informacije o porastu temperatura, kopnenih i morskih toplinskih valova, ekstremnijih vremenskih uvjeta, promjene obrasca padalina i povlačenja leda i snijega.
Temperature u Europi značajno su se zagrijale u razdoblju od 1991. do 2021., prosječnom stopom od oko +0,5 °C po desetljeću. Kao rezultat toga, alpski ledenjaci izgubili su 30 metara u debljini leda od 1997. do 2021. Grenlandski ledeni pokrivač se topi i pridonosi ubrzanom dizanju razine mora. U ljeto 2021. Grenland je bio svjedok otapanja i prve zabilježene padaline na svojoj najvišoj točki, postaji Summit.
U 2021. vremenski i klimatski događaji velikog utjecaja doveli su do stotina smrtnih slučajeva, izravno utjecali na više od pola milijuna ljudi i prouzročili ekonomsku štetu veću od 50 milijardi USD. Oko 84% događaja bile su poplave ili oluje.
Nisu sve vijesti loše. Brojne zemlje u Europi bile su vrlo uspješne u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Konkretno, u Europskoj uniji (EU) emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 31% između 1990. i 2020., s neto ciljem smanjenja od 55% do 2030. godine.
Europa je također jedna od najnaprednijih regija u prekograničnoj suradnji u prilagodbi klimatskim promjenama, osobito u transnacionalnim riječnim slivovima. Jedan je od svjetskih lidera u pružanju učinkovitih sustava ranog upozoravanja, s oko 75% zaštićenih ljudi. Akcijski planovi za zdravlje i toplinu spasili su mnoge živote od ekstremnih vrućina.
Izazovi su ogromni
“Europa predstavlja sliku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od utjecaja ekstremnih vremenskih prilika. Ove godine, kao i 2021., veliki dijelovi Europe bili su pogođeni opsežnim toplinskim valovima i sušom, što je potaknulo požare na otvoreni prostorima. U 2021. iznimne poplave uzrokovale su smrt i razaranje”, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
„Što se tiče ublažavanja, dobar tempo u smanjenju emisija stakleničkih plinova u regiji trebao bi se nastaviti, a ambicije treba dodatno povećati. Europa može odigrati ključnu ulogu u postizanju ugljično neutralnog društva do sredine stoljeća kako bi ispunila Pariški sporazum,” rekao je prof. Taalas.
“Europsko je društvo ranjivo na klimatske varijabilnosti i promjene, ali Europa je također na čelu međunarodnih napora za ublažavanje klimatskih promjena i razvoj inovativnih rješenja za prilagodbu novoj klimi s kojom će Europljani morati živjeti,” rekao je dr. Carlo Buontempo, direktor, Copernicus službe za klimatske promjene.
“Kako rizici i utjecaj klimatskih promjena postaju sve očitiji u svakodnevnom životu, potreba i apetit za klimatskom inteligencijom rastu, i to s pravom. Ovim izvješćem nastojimo premostiti jaz između podataka i analize kako bismo pružili znanstveno utemeljene, ali dostupne informacije koje su ‘spremne za donošenje odluka’, u svim sektorima, u svim profesijama”, rekao je.
Izvješće o stanju klime u Europi temelji se na C3S-ovom Europskom stanju klime objavljenom u travnju i informacijama koje je pružila Mreža regionalnih klimatskih centara WMO RA VI. To je jedno od niza regionalnih izvješća koje je sastavio WMO kako bi kreatorima politike pružio lokalizirane znanstvene informacije. Predstavljen je na regionalnoj konferenciji direktora europskih nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi.
Budući scenariji
Predviđa se da će se katastrofe povezane s vremenom, klimom i vodom povećati u budućnosti, prema Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Radna skupina I, IPCC AR6 WGI). Panel je ocijenio da postoji “visoko razina uvjerenja” da:
- Bez obzira na buduće razine globalnog zatopljenja, temperature će rasti u svim europskim područjima brzinom koja premašuje globalne srednje temperaturne promjene, slično prethodnim promatranjima.
- Učestalost i intenzitet ekstremnih vrućina, uključujući morske toplinske valove, povećali su se posljednjih desetljeća i predviđa se da će nastaviti rasti bez obzira na scenarij emisije stakleničkih plinova. Predviđa se da će kritični pragovi relevantni za ekosustave i ljude biti prekoračeni za globalno zagrijavanje od 2 °C i više.
- Promatranja imaju sezonski i regionalni obrazac u skladu s projiciranim povećanjem oborina zimi u sjevernoj Europi. Ljeti se predviđa smanjenje oborine u Sredozemlju i to prema sjevernim predjelima. Predviđa se da će se ekstremne oborine i pluvijalne poplave povećati pri razinama globalnog zagrijavanja iznad 1,5°C u svim regijama osim u Sredozemlju.
Klimatski utjecaji
Zdravlje: Klimatske promjene utječu na zdravlje Europljana na bezbroj načina, uključujući smrt i bolesti uzrokovane sve češćim ekstremnim vremenskim prilikama (toplinski valovi), porastom zoonoza i bolesti koje se prenose hranom, vodom i vektorima te problemima mentalnog zdravlja.
Najsmrtonosniji ekstremni klimatski događaji u Europi su toplinski valovi, osobito u zapadnoj i južnoj Europi. Kombinacija klimatskih promjena, urbanizacije i starenja stanovništva u regiji stvara, i dodatno će pogoršati, osjetljivost na toplinu.
Promjene uzrokovane klimatskim promjenama u proizvodnji i distribuciji peludi i spora mogu dovesti do porasta alergijskih poremećaja. Preko 24% odraslih koji žive u europskoj regiji pati od različitih alergija, uključujući tešku astmu, dok je udio među djecom u regiji 30-40% i raste. Klimatske promjene također utječu na distribuciju vektorskih bolesti. Primjeri uključuju krpelje (Ixodes ricinus), koji mogu širiti lajmsku bolest i encefalitis.
Prema Regionalnom uredu WHO-a za Europu, oko pola milijuna preuranjenih smrti u europskoj regiji WHO-a uzrokovano je antropogenim onečišćenjem zraka finim česticama u 2019. godini, od čega je važan dio bio izravno povezan s izgaranjem fosilnih goriva. Procjenjuje se da bi se oko 138 000 preuranjenih smrti godišnje moglo izbjeći smanjenjem emisije ugljika, što bi potencijalno rezultiralo uštedom od 244 do 564 milijarde USD.
Djeca su ranjivija na utjecaje klimatskih promjena nego odrasli, fizički i psihički. Prema UNICEF-ovom Indeksu klimatskih rizika za djecu (CCRI), gotovo 125 milijuna djece u Europi živi u zemljama sa ‘srednjim do visokim’ rizikom (treća od pet razina klasifikacije koja se koristi u svijetu).
Ekosustavi: Većina šteta od požara uzrokovana je ekstremnim događajima za koje ni ekosustavi ni zajednice nisu prilagođeni. Klimatske promjene, ljudsko ponašanje i drugi temeljni čimbenici stvaraju uvjete za sve češće, intenzivnije i razornije požare u Europi, sa značajnim socioekonomskim i ekološkim posljedicama.
Promet: Prometna infrastruktura i operacije ugroženi su i postupnim klimatskim promjenama i ekstremnim događajima (npr. toplinski valovi, jaki pljuskovi, jaki vjetrovi i ekstremne razine mora i valovi). Velik dio prometne infrastrukture izgrađen je na temelju povijesnih vrijednosti za različite pragove vremenskih pojava i stoga nije otporan na trenutne ekstreme.
Klimatska politika
Nacionalno određeni doprinosi (NDC) u središtu su Pariškog sporazuma i postizanja ovih dugoročnih ciljeva. NDC-ovi utjelovljuju napore svake zemlje da smanji nacionalne emisije i prilagodi se utjecajima klimatskih promjena. Do ožujka 2022. 51 europska država i EU predali su NDC.
Ublažavanje klimatskih promjena bilo je primarni fokus mnogih europskih stranaka, što se odražava u njihovim NDC-ovima, ističući sljedeća prioritetna područja: opskrba energijom; poljoprivreda; otpad; korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo kao glavni prioriteti za ublažavanje.
Godine 2021. Europska unija (EU) u svom zakonu o klimi učinila je klimatsku neutralnost, s ciljem nulte neto emisije do 2050., pravno obvezujućom u EU. Postavila je privremeni cilj smanjenja emisija od 55% do 2030.
Kompletno izvješće WMO-a možete pronaći ovdje.
