Gradski odbor Hrvatske stranke umirovljenika Dubrovnik danas je održao konferenciju za novinare na teme ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te obiteljskim mirovinama.
Na konferenciji za novinare govorili su Veselko Gabričević, predsjednik HSU-a, Cvijeto Cvjetković, predsjednik ŽO HSU-a DNŽ i Nikša Raspopović, dipl.iur., član Savjeta HSU-a te gradska vijećnica HSU-a Olga Muratti.
-Osnovne razlike između Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i Ugovora o doživotnom uzdržavanju, koje se očituju u tome da se imovina uzdržavane osobe kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju prenosi odmah po sklapanju takvog ugovora, dok se kod ugovora o doživotnom uzdržavanju prijenos vrši tek po smrti uzdržavane osobe.
Sklapanje i zlouporaba istih može imati izuzetno negativne posljedice za umirovljenike odnosno sve osobe starije životne dobi, koji temeljem tih ugovora mogu izgubiti njegu i skrb koji su im potrebni, a događa se i da izgube krov nad glavom, istaknuto je na konferenciji za novinare.
HSU smatra potrebnim iznaći načine zaštite starijih osoba i naglašava slijedeće:
- ugovori o doživotnom uzdržavanju imaju svoju punu opravdanost ali je nužna dodatna regulativa koja će osigurati zaštitu korisnika uzdržavanja
- ustanoviti javni REGISTAR sklopljenih ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (dok su te odredbe zakona na snazi) i ugovora o doživotnom uzdržavanju,
- obvezati sud odnosno javnog bilježnika koji vrše ovjeru da jedan primjerak sklopljenog ugovora dostave sudu radi upisa zabilježbe o sklapanju istog u zemljišne knjige,
- utvrditi mogućnost da Ministarstvo socijalne skrbi (putem svojih Centara socijalne skrbi) ima pravo pokrenuti postupak raskida sklopljenih ugovora o dosmrtnom odnosno doživotnom uzdržavanju kada smatra da su ispunjeni uvjeti za raskid,
- dok su na snazi odredbe o mogućnosti sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju bilo bi potrebno regulirati da, ako korisnik uzdržavanja ima nekretnine u vlasništvu koje će se takvim ugovorom prenijeti na davatelja uzdržavanja, ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju treba utvrditi upis prava plodouživanja u korist korisnika uzdržavanja, a na nekretninama koje su predmet tog ugovora! tim načinom postiže se barem neka zaštita korisnika uzdržavanja.
- radi zaštite starijih osoba potrebno je donijeti Zakon kojim se uvodi nova institucija Pravobranitelja za osobe treće životne dobi (po uzoru na već osnovane pravobranitelja za djecu, pravobranitelja za osobe sa invaliditetom, pravobranitelja za ravnopravnost spolova i sl.)! osnivanje i djelovanje ove institucije ima puno opravdanje jer kroz poticanje i predlaganje mjera može puno učiniti za poboljšanje brige o starijim osoba, a to nije moguće preko udruga ili političkih stranaka.
- posebnu pozornost posvetiti edukaciji starijih osoba kako od strane savjetovališta u udrugama, političkim srankama, domovima za starije te starijim osobama pružiti što je moguće kvalitetniju besplatnu pravnu pomoć.
Pučka pravobraniteljica RH organizirala je javnu raspravu o mogućim načinima zaštite starijih osoba od zlouporabe ugovora o doživotnopm i dosmrtnom uzdržavanju , a u raspravi je , kao jedan od prezentera, naš Nikša Raspopović stavove Hrvatske stranke umirovljenika i svoja zapažanja i iskustva po tim pitanjima i istaknuo :
- OSNOVNE RAZLIKE OVA DVA UGOVORA, je u tome da se imovina uzdržavane osobe kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju prenosi odmah po sklapanju takvog ugovora dok se kod ugovora o doživotnom uzdržavanju prijenos vrši tek po smrti uzdržavane osobe.
- NEOPRAVDANOST DALJNJE OPSTOJNOSTI UGOVORA O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU
- DODATNA REGULATIVA UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU, upisom zabilježbe u zemljišnim knjigama
- PRAVO PLODOUŽIVANJA, radi zaštite korisnika uzdržavanja jer je činjenica da su najčešće zlouporabe ovih dvaju ugovora unutar najbližih srodnika (unutar obitelji)!
- REGISTAR, koji će biti javan ali i uspostavi registar/evidencija osoba koje imaju ograničenu poslovnu sposobnost odnsno koje su lišene poslovne sposobnosti a koja evidencija bi (na stranicama ministarstva) bila dostupna sudovima i javnim bilježnicima upravo iz razloga da se spriječi sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju odnosno ugovora o doživotnom uzdržavanju. pri ovome također treba voditi računa o propisima koji reguliraju pitanja zaštite osobnih podataka!
- PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE TREĆE ŽIVOTNE DOBI, jer sustarije osobe kategorija o kojima bi i te kako trebalo voditi računa (možemo reći i da su rizična skupina koja zahtijeva posebnu zaštitu, i koliko god o njima skrbe razne institucije, udruge, političke strankee to pitanje treba institucionalizirati.
- DOSTUPNOST PODATAKA O SKLOPLJENIM UGOVORIMA, podaci o sklopljenim Ugovorima su i sada dostupni kao i podaci o pokrenutim sudskim postupcima za raskid takvih ugovora, ali nemamo podataka o tome koliko je bilo slučajeva kada su stranke došle na sud odnosno kod javnog bilježnika radi sklapanja tih ugovora, a sudac odnosno javni bilježnik je odbio sklapanje takvog ugovora jer osoba koja je primatelj uzdržavanja nije svjesna što potpisuje ni koje su posljedice!?
- PREVENTIVNA EDUKACIJA, se treba provoditi putem svih institucija,!
- PUNOMOĆI, ovjeravanjem raznih punomoći opunomoćenicima se daju gotovo neograničena ovlaštenja raspolaganja imovinom starijih osoba što stvara veliki prostor za zlouporabe svih vrsta jer kod ovjere punomoći javni bilježnik ovjerava samo potpis i ne tiče ga se sadržaj te punomoći!
PRAVO NA OBITELJSKU MIROVINU
Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osoba od koje se izvodi pravo (umrla osoba) ispunjavala jedan od uvjeta:
- navršila najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
- ispunjavala uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili
- bila korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
- bila korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu neovisno o dužini mirovinskog staža osiguranika.
Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora, kao i član obitelji umrlog osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine, koji se namjerno onesposobio za rad, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
Udovica /udovac /izvanbračni drug/životni partner/neformalni životni partner imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
- ako su do smrti bračnog druga navršili 50 godina života ili
- ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je takav gubitak nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili
- ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica /udovac ili izvanbračni drug obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava prema toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.
Ako udovica /udovac ili izvanbračni drug/životni partner/neformalni životni partner do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života, imaju pravo na obiteljsku mirovinu kada navrše 50 godina života.
Udovica/udovac ili izvanbračni drug/životni partner/neformalni životni partner koji su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života zadržavaju to pravo trajno, a ako to pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navrše 50 godina života.
Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti. U tom slučaju pravo na obiteljsku mirovinu joj pripada od dana smrti osiguranika.Izvanbračni drug ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala i trajala najmanje tri godin, utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku
