Ključni zdravstveni zakoni – o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti upućeni su u javnu raspravu. Što donose i jesu li siguran put prema dugo najavljivanoj reformi zdravstva? Hoće li rasti troškovi za pacijente, gubi li zdravstvo 800 milijuna kuna prihoda od trošarina na duhan, što se mijenja u domovima zdravlja, i što donosi prelazak županijskih bolnica u državno vlasništvo?
U emisiji HRT-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića gosti su bili državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić, predsjednik Komore medicinskih sestara Mario Gazić, međimurski župan Matija Posavec i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš govorila je što će se promijeniti. Rekla je da je zakon u e-savjetovanju i da bi bilo dobro da to pročita što veći broj ljudi.
– Poanta e-savjetovanja je da se prikupi što više komentara i da se zajednički odluči o tome želimo li to ili ne. Smatram da su promjene potrebne, ali neće se promjene događati nauštrb nego na korist pacijenata. Pacijenti neće doživjeti porast troškova. Sve promjene koje zovemo reforma služe rješavanju ključnih nefunkcionalnosti sustava kako bi s pacijentom u središtu stvarali bolje zdravstvo i bolje zdravlje za one kojima to treba, koji su u bolesti, ali i za one koji nisu u bolesti da bi ima kvaliteta života i zdravlje trajalo čim dulje, rekla je Bubaš.
Ban Toskić: Ne vidimo niti jedno konkretno rješenje za probleme koje imamo
Predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić je rekla da je sudjelovala u radu radne skupine o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. No kaže da je to bilo samo pet kratkih sastanaka na kojima niti jedan prijedlog njihove udruge, a niti drugih udruga liječnika nije usvojen.
– Što se tiče Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju održan je samo jedan, inicijalni sastanak na kojem su se članovi upoznali i nisu dobili nikakav radni materijal. Tek smo jučer iza 17 sati, kad su zakoni osvanuli u e-savjetovanju, vidjeli taj opsežni materijal. Nismo još detaljno proučili, ali ono što je nama najvažnije smo vidjeli i nismo zadovoljni. Nismo vidjeli niti jedno konkretno rješenje za probleme koje imamo – duge liste čekanja, kako će se poboljšati ishodi liječenja, među najgorima smo u Europi po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, malignih bolesti. Najdeblji smo u Europi, visoka je stopa pušenja kod mladih. Naša primarna zdravstvena zaštita i pedijatrija i ginekologija i obiteljska medicina potpuno su kadrovski devastirane, lijekovi su skupi. Ne vidimo što će to dobro proizaći iz ovih zakona u korist pacijenata i u korist zdravstvenih radnika. Zakoni su jako represivni, spominje se puno novčanih kazni, rekla je.
Gazić: Zdravstvena reforma za poboljšanje zdravstvene zaštite svih pacijenata
Predsjednik Komore medicinskih sestara Mario Gazić rekao je da su i oni sudjelovali u radnoj grupi za izradu zakona, no da moraju proučiti je li usvojeno dijelovi koje su oni predložili.
– Bolesna smo nacija po svim statističkim podacima. Moramo se svi složiti da je zdravlje ustavna kategorija te da zaštita zdravlja treba biti apolitična. Zdravstvena reforma treba ići i ide u smislu poboljšanja zdravstvene zaštite svih pacijenata, rekao je Gazić.
Dodao je kako mora postojati zakonska regulativa kako bi se krenulo u reformu zdravstvenog sustava, pogotovo što se tiče bolničkog sustava gdje će bolnice prijeći iz županijskog u vlasništvo države kako bi država imala nadzor jer se vidi kolike su financijske dubioze ovisno od bolnice do bolnice i od županije do županije.
Posavec: Ne možete iz Zagreba promatrati što su specifične potrebe
Međimurski župan Matija Posavec poručuje kako je poanta u pružanju najkvalitetnije zdravstvene usluge stanovnicima na određenom području.
– Hrvatska je zemlja koja nije ista, Hrvatska ima otoke, različitu gustoću naseljenosti i lokalne potrebe stanovništva su specifične. Kad živite s građanima, s pacijentima, najbolje znate koje su njihove potrebe i u kojem smjeru razvijati zdravstveni sustav. Mi jačamo primarnu zdravstvenu zaštitu, uzeli smo kredit, ponudili smo mladim liječnicima koncesiju. Kad govorimo o bolnicama neke su veće, neke su manje, imate županijske bolnice, opće bolnice, kliničke bolnice i oni nisu najveći potrošač u zdravstvenom sustavu. Županijska bolnice u Čakovcu u jednoj godini napravi 1.359.000 raznih medicinskih usluga, 615.000 pacijenata. Promišljajući brojke razvijali smo sustav, rekao je Posavec.
– Ne možete iz Zagreba ili iz jednog centra promatrati što su specifične potrebe jer tada sustav postaje velik i trom te nije svako područje isto, dodao je.
Dobroslavić: Neprihvatljivo da se osnivačka prava županijskih bolnica prenesu sa županija na državu
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je da pozdravlja reformu i da je u načelu podržava.
– Zdravstvo nam je kvalitetno, što se pokazalo u COVID-19 krizi, no postoji disbalans između usluga koje pruža zdravstvo, kvalitetnih usluga koje naravno i koštaju, i sredstava koje država ubire za zdravstvo, istaknuo je.
Dodao je kako to treba rješavati kao i neka druga organizacijska pitanja.
No, rekao je i kako je neprihvatljivo da se osnivačka prava županijskih bolnica prenesu sa županija na državu.
– Smatram da je to nepotrebna centralizacija koja ide suprotno od nastojanja Vlade i koraka koje je Vlada napravila u decentralizaciji i u priznavanju županijama one uloge koje trebaju imati.
Spomenuo je i loše iskustvo prije 7-8 godina kada su županijama bila nasilno oduzeta osnivačka prava i predana državi na 4 godine te kako se to pokazalo posvemašnji fijasko.
– Ciljevi su bili da će biti riješeno pitanje dugova i da će se riješiti pitanje organizacije. No nisu postignuti, bolnice su se vratile županijama s većim dugovima nego što su ih imali, podsjetio je Dobroslavić.
Dodao je kako mu je ministar Beroš rekao kako će se o tome razgovarati i kako je e-savjetovanje i javna rasprava mjesto gdje se o tome može razgovarati.
Župan smatra da ciljevi reforme u bolničkom poslovanju mogu biti postignuti i bez prenošenja osnivačkih prava.
Promjena u odnosima moći
Bubaš je rekla kako ne vidi razlog da se svaka dobro argumentirana primjedba u e-savjetovanju ne prihvati. Žao joj je da je u reformi naglasak samo na bolnicama, a reforma obuhvaća i primarnu zdravstvenu zaštitu.
– Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti podosta su opterećeni administracijom. To su funkcionalnosti koje treba rješavati da bi zdravlje ljudi bilo bolje, to je poanta, naglasila je te dodala kako je općenito cilj reforme unaprjeđenje upravljanja.
– Unaprjeđenje upravljanja znači, između ostaloga, i promjenu u odnosima moći. Shvatite to kako god hoćete. Najprije treba riješiti otpor promjenama odnosno otpor koji izazivaju promjene u odnosima moći i tako treba povećati upravljivost sustava. A tek kada sustav postane upravljiv onda se može provesti reforma i očekivati poboljšanja, objasnila je Bubaš te dodala kako se nikome ništa ne oduzima nego se objedinjava.
Nisu uvažene primjedbe zdravstvenih udruga
Ban Toskić je rekla kako ne zna na temelju kojih analiza se pacijentima povećavaju participacije ako nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje i kako joj je to teško komentirati.
– U prijedlozima zakona nismo vidjeli ništa konkretno što će pacijentima omogućiti pravovremeno dostupnu zdravstvenu zaštitu jer smo devastiranih kroz niz reformi od 1996. godine do danas. Ovo što danas imamo to su ishodi svih proteklih reformi koje su se uglavnom tako da su donošene u političkim kabinetima iz političkih razloga brz uvažavanja primjedbi struke. Pa i sada je zakon u e-savjetovanju bez da je uvažena ijedna primjedba udruga, istaknula je.
– Što možemo očekivati da će se promijeniti kroz e-savjetovanje koje traje samo 14 dana, a da se nije uvažilo u prethodnom razdoblju, dodala je.
Gazić smatra da su pokušaji reformi u prošlosti bili samo i pokušaji.
– Kad se krenulo s nekom reformom u kojoj su možda i bile dobre ideje, uvijek se negdje zastalo, naišlo se na neki otpor i vjerojatno se u neke političke svrhe od nje odustalo, rekao je.
Nema načina i kriterija
Posavec smatra da će predajom osnivačkih prava sve odluke oko razvoja bolnice nisu u njihovim rukama nego u rukama nekog drugog.
– Onda taj odlučuje što vama treba i što ne treba. To može ići u istom ili u lošem smjeru, rekao je te dodao kako se u reformi mora ima cilj te da se treba odabrati način i definirati kriterije.
– Načina i kriterija nažalost nema, rekao je.
Dopustiti neke iznimke
Dobroslavić je rekao kako oni u županiji imaju pet domova zdravlja jer imaju zemljopisnu okolnost – otoke i dolinu Neretve koja je udaljena od Dubrovnika.
– To se pokazalo vrlo dobrim rješenjem, rekao je.
Istaknuo je da razumije nastojanje ministra da bude jedan dom zdravlja po županiji.
– To je racionalni pristup, no moraju se dopustiti neke iznimke koje će razriješiti pitanje teritorijalne razvedenosti koju imamo u županiji. Mi imamo specifičnu situaciju i očekujem da se to prizna, dodao je.
